Kategorija: Vijesti

  • Banovići bi uskoro mogli dobiti prvu solarnu elektranu

    Banovići bi uskoro mogli dobiti prvu solarnu elektranu

    Riječ je o projektu Elektroprivrede BiH, s kojom predstavnici ove općine trenutno pregovaraju. Tim povodom predstavnici Elektroprivrede BiH posjetili su Banoviće i razgovarali s općinskim načelnikom Begom Gutićem.

    Na sastanku je istaknut interes za implementaciju projekta, a iz Elektroprivrede BiH pozitivno su ocijenili lokaciju za objekt, koju je predložila Općina Banovići. S ciljem preduzimanja narednih koraka u implementaciji na sastanku je razgovarano o visini zakupa zemljišta i vremenskom periodu zakupa.

    Kako je rečeno nakon sastanka, Elektroprivreda BiH će dostaviti svoj prijedlog i ukoliko se postigne dogovor, Općina Banovići će u međuvremenu izvršiti usklađivanje prostorno-planske dokumentacije i odluke kojom se definiše zakup javnih površina.

    “Izgradnjom solarne elektrane Banovići bi bili među prvim u Tuzlanskom kantonu koji će početi koristiti obnovljive izvore energije (tzv. održivu ili zelenu energiju). Riječ je o energiji koja ne zagađuje, čijim korištenjem se čuva okoliš i pozitivno utječe na klimatske promjene”, saopćeno je iz Općine Banovići, piše Klix.

    (Haber.ba)

  • U Brodu otvorena INA Praonica za velika vozila

    U Brodu otvorena INA Praonica za velika vozila

    [ad_1]

    Krajem 2021. godine na prodajnom mjestu HOLDINE u Brodu otvorena je prva praonica za velika vozila na nivou INA i MOL Grupe.

    Nova praonica na prodajnom mjestu INA Brod nudi šest programa pranja za četiri vrste vozila, šlepere, kamione, autobuse i kombi vozila.

    “HOLDINA preuzima aktivnu ulogu u analizi potreba tržišta te konstantno radi na unapređenju kvalitete proizvoda i usluga sa fokusom na stvaranje dodatne vrijednosti za kupce. S obzirom na veoma mali broj postojećih kamionskih praonica na tržištu, INA Praonica za velika vozila odgovor je na potrebe naših kupaca te pruža dodatnu vrijednost na prodajnom mjestu INA Brod koje se nalazi blizu graničnog prelaza sa Republikom Hrvatskom i Europskom Unijom.”, naglasila je Marijana Rajić, Izvršna direktorica za maloprodaju HOLDINE.

    Automatska praonica konstruirana je koristeći tehnologije modernih praonica ISTOBAL, španskog lidera u rješenjima za pranje i njegu vozila. Zahvaljujući tome, implementirane su najnovije tehnologije upravljanja i automatizacije te optimizacije trajanja pranja. Briljantna čistoća privrednih vozila omogućena je zahvaljujući najkvalitetnijim ekološkim kemikalijama njemačkog proizvođača KW Kiehl.

    Projekat praonice za velika vozila investicija je od 200.000 EUR, napravljen u skladu sa savremenim tehničkim i ekološkim standardima uz prateće sisteme za reciklažu i omekšavanje vode. 

    [ad_2]

    Akta.ba

  • Promet na Banjalučkoj berzi danas 4.217,11 KM

    Promet na Banjalučkoj berzi danas 4.217,11 KM

    Na trgovanju na Banjalučkoj berzi danas je ostvaren promet od 4.217,11 KM, kroz 6 transakcija.

    Vrijednost BIRS indeksa je povećana za 0,43 posto i iznosi 661,27 poena.

    Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Telekom Srpske a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 3.919,51 KM, po prosječnoj cijeni od 1,33 KM po akciji.

    Od hartija od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren sa Metal a.d. Gradiška akcijama, trgovalo se u iznosu od 138,60 KM, po prosječnoj cijeni od 2,52 KM.

    Od akcija na slobodnom tržištu rast cijena akcija zabilježile su akcije jednog emitenta, a najveći rast imale su akcije preduzeća Addiko Bank a.d. Banja Luka (49,25 posto), i sa ovim akcijama danas se trgovalo po cijeni od 1,00 KM, u vrijednosti 39,00 KM, saopćila je Banjalučka berza.

    Biznis.ba / FENA

  • The Guardian o Hotelu Igman, Emiru Granovu, konkurentskoj ponudi i energiji Sarajeva 

    The Guardian o Hotelu Igman, Emiru Granovu, konkurentskoj ponudi i energiji Sarajeva 

    [ad_1]

    Londonski “Guardian” objavio je jučer priču o bh. prijestonici pod naslovom “Zašto ne možemo vratiti staru energiju Sarajeva”.

    Autor James Tapper u tekstu konstatuje da glavni grad nije prosperirao od potpisivanja Dejtona 1995. godine i da je ostalo samo nekoliko kulturnih obilježja po kojem je u svijetu bio poznat.

    Piše o Hotelu Igman, biseru Zimskih olimpijskih igara iz 1984. godine koji je nedavno prodat i o Skenderiji.

    Sada, kako se bliži 30. godišnjica opsade, “hotelu treba da bude vraćen nekadašnji olimpijski sjaj,” navodi on, uz objašnjenje da su sarajevske vlasti prošle sedmice, iz 13. pokušaja, prodale ovaj hotel i da su novi vlasnici, među kojima su i bivši fudbaler Emir Granov, uložili 5,1 miliona KM. Granov je lokalnim medijima rekao da će potrošiti dodatnih 14 miliona KM na renoviranje, u nadi da će privući turiste u Sarajevo.

    Autor teksta navodi da će jedna od prvih odluka novog kupca Emira Granova biti da razmotri ponudu konkurentskog ponuđača Dimitrija Hegemanna, vlasnika noćnog kluba Trezor iz Berlina da se tokom renoviranja uključi u osmišljavanje muzičkog sadržaja u novom objektu.

    “Želio sam da ga pretvorim u kulturni svetionik,” rekao je Hegeman. “To bi trebalo da bude mjesto gde ljudi mogu da prevaziđu etničke razlike – to je posebno mjesto koje ima posebnu moć. Ne moram ga ja posjedovati”, dodaje.

    Hotel je imao 162 sobe i bioskop za koji Hegeman veruje da bi bio savršen prostor i stvorio iste uslove kao klubovi kao što su berlinski Tresor i Berghain, koji su nastali nakon pada Berlinskog zida. Smatra da bi takav klub doveo turiste u Sarajevo, a postoji i interes internacionalnih DJ-eva poput Jeffa Millsa i Marka Reedera da ovog ljeta naprave festival na otvorenom među ruševinama skakaonica u brdskim šumama.

    “Problem je što mladi kreativni ljudi iz regiona emigriraju. Oni osjećaju da tamo nemaju budućnost i prostora da se testiraju i eksperimentišu”, rekao je Hegemann.

    Inače, Dimitri Hegemann je kultna berlinska ličnost i čovjek koji je od napuštenog njemačkog sefa razvio klub Trezor. To je klub koji je ujedinio posjetioce sa jedne i druge strane Berlinskog zida, te kreirao smjer rebrendiranja Berlina ka onome kakvim ga danas poznajemo. Danas je konsultant za razvoj urbanih i kulturnih sadržaja i svoj know-how predstavlja širom svijeta.

    Izjava premijera KS u “Guardianu” – Urbana kultura umire

    Edin Forto, premijer Kantona Sarajevo, zadovoljan je što je hotel Igman konačno prodan pristojnom investitoru. Ipak, vjeruje da su Hegemannovi planovi važni za Sarajevo.

    “Nećemo biti novi Berlin, ali možemo biti staro Sarajevo, jer je to bilo kulturno središte 80-ih godina”, rekao je. “Svi su htjeli doći ovdje i raditi ovdje i stvarati pozorišnu, muzičku, filmsku industriju. Zašto jednostavno ne možemo ponovo stvoriti ovu energiju?”, pita se Forto.

    Sarajevo je nekada bilo centar rok i pop muzike, ali je to nestalo, rekao je. “Izgleda da su ljudi sa sela dobili rat. Urbana kultura umire. Sada je najpopularnija stvar ovdje turbo-folk. Mislim da je odvratno. Bili smo središte urbane popularne kulture, a sada smo središte ničega. Sad uvozimo kulturu iz Srbije i to ne najbolju. Ne želim zvučati pesimistično – u politici sam da promijenim stvari. Ali potrebni su nam saveznici” , kazao je Forto.

    S.B.

    [ad_2]

    Akta.ba

  • U FBiH će naknada za obnovljive izvore energije iznositi 0,0042 KM po kilovat satu bez PDV-a

    U FBiH će naknada za obnovljive izvore energije iznositi 0,0042 KM po kilovat satu bez PDV-a

    Vlada Federacije BiH je na današnjoj hitnoj, telefonski održanoj sjednici, donijela Odluku kojom se utvrđuju ukupni iznos sredstava, odnosno potrebni iznos naknade za podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije za 2022. godinu i jedinični iznos naknade za podsticanje proizvodnje električne energije iz OIEiEK za 2022. godinu.

    Ova odluka je u skladu sa Uredbom o podsticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije i određivanju naknada za podsticanje, Odlukom o davanju saglasnosti na garantovane otkupne cijene električne energije iz postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije i Odlukom Regulatorne komisije za energiju u FBiH o referentnoj cijeni električne energije.

    Ukupni iznos sredstava, odnosno potrebni iznos naknade za podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije u 2022. godini utvrđen je u visini od 25.273.102 KM.

    Jedinični iznos naknade za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije za 2022. godinu utvrđen je u visini od 0,0042 KM/kWh, bez PDV-a.

    Naknadu za podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, koja predstavlja proizvod jedinične naknade i ukupno obračunate potrošnje aktivne električne energije u kWh, plaćaju svi krajnji kupci električne energije u FBiH i ona se iskazuje kao posebna stavka na računu za električnu energiju.

    Sredstva prikupljena po osnovu naknade za podsticanje su prihod Operatora za OIEiEK kojima on raspolaže i koristi ih za isplatu podsticajnog dijela iz garantovane cijene za proizvedenu električnu energiju privilegovanih proizvođača, pokrivanje/finansiranje troškova rada Operatora za OIEiEK i za plaćanje/pokrivanje troškova uravnoteženja/balansiranja elektroenergetskog sistema nastalih zbog odstupanja u vrijednostima planirane i proizvedene električne energije iz postrojenja OIEiEK, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

    Biznis.ba / FENA

  • Čak 569 političara u BiH krije imovinu  

    Čak 569 političara u BiH krije imovinu  

    SARAJEVO – Centralna izborna komisija (CIK) BiH pokrenula je postupke protiv 569 zvaničnika koji nisu dostavili izjave o imovinskom stanju za mandatni period 2016-2020, kao i za mandatni period koji je počeo 2020, a završava 2024. godine, potvrđeno je za CAPITAL.

    Foto: Capital

    Pojašnjenja radi, izabrani zvaničnici dostavljaju CIK-u izjave o imovinskom stanju na početku i na kraju mandata. 

    „U toku su postupci pokrenuti protiv zvaničnika koji nisu ispunili tu zakonsku obavezu. Nakon pokretanja postupaka, svakodnevno dobijamo veliki broj izjašnjenja o razlozima nedostavljanja Izjava o imovinskom stanju, uz koje dobijemo popunjene izjave o imovinskom stanju. Nakon što postupak bude okončan imaćemo cjelovitu informaciju o tome ko jeste, a ko nije dostavio izjavu o imovinskom stanju“, naglasili su u CIK-u.

    Prema njihovim riječima, sa imovinskim stanjem zvaničnika, koji su izabrani na Lokalnim izborima 2020. godine, građani bi se mogli upoznati u narednih 15 dana. 

    „Trenutno se radi na tehničkim aspektima priprema za objavu imovinskih kartona, koji bi trebali biti objavljeni u narednih 15 dana“, naveli su u CIK-u. 

    CIK nema zakonsku obavezu niti bilo kakav rok u kojem treba da objavi imovinske kartone. 

    „CIK treba takve izjave da učini dostupnim javnosti, a to je do sada činio na zahtjev, kada je odobravao uvid u izjave o imovinskom stanju izabranih zvaničnika“, istakli su u Komisiji.

    Javna je tajna da političari i javne ličnosti skrivaju imovinu, posebno nekretnine, pa se u Republici Srpskoj tome pokušava stati u kraj Zakonom o notarskoj službi RS kojim je definisano knjiženje imovine, odnosno nekretnina.

    CAPITAL: Bojana Ninković

    Objava Čak 569 političara u BiH krije imovinu   prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Utvrđen iznos naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora

    Utvrđen iznos naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora

    [ad_1]

    Vlada Federacije BiH je na današnjoj hitnoj, telefonski održanoj sjednici, donijela Odluku kojom se utvrđuju ukupni iznos sredstava, odnosno potrebni iznos naknade za podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije za 2022. godinu i jedinični iznos naknade za podsticanje proizvodnje električne energije iz OIEiEK za 2022. godinu.

    Ova odluka je u skladu sa Uredbom o podsticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije i određivanju naknada za podsticanje, Odlukom o davanju saglasnosti na garantovane otkupne cijene električne energije iz postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije i Odlukom Regulatorne komisije za energiju u FBiH o referentnoj cijeni električne energije.

    Ukupni iznos sredstava, odnosno potrebni iznos naknade za podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije u 2022. godini utvrđen je u visini od 25.273.102 KM.

    Jedinični iznos naknade za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije za 2022. godinu utvrđen je u visini od 0,0042 KM/kWh, bez PDV-a.

    Naknadu za podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, koja predstavlja proizvod jedinične naknade i ukupno obračunate potrošnje aktivne električne energije u kWh, plaćaju svi krajnji kupci električne energije u FBiH i ona se iskazuje kao posebna stavka na računu za električnu energiju.

    Sredstva prikupljena po osnovu naknade za podsticanje su prihod Operatora za OIEiEK kojima on raspolaže i koristi ih za isplatu podsticajnog dijela iz garantovane cijene za proizvedenu električnu energiju privilegovanih proizvođača, pokrivanje/finansiranje troškova rada Operatora za OIEiEK i za plaćanje/pokrivanje troškova uravnoteženja/balansiranja elektroenergetskog sistema nastalih zbog odstupanja u vrijednostima planirane i proizvedene električne energije iz postrojenja OIEiEK, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

    [ad_2]

    Akta.ba

  • Džindić ministru iz KS pojasnio osnove snabdijevanja gasom

    Džindić ministru iz KS pojasnio osnove snabdijevanja gasom

    Ministar energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Džindić, ministar komunalne privrede Kantona Sarajevo Enver Hadžiahmetović te predstavnici Sarajevogasa i Energoinvesta razgovarali su na današnjem sastanku o problemima snabdijevanja plinom.

    Učesnici sastanka razgovarali su o nekoliko tematskih cjelina, a istaknuto je da će sve nadležne kompanije za snabdijevanje gasom nastaviti razgovore kako bi se usaglašavale povučene i naručene količine gasa iz sistema kako se ne bi došlo u situaciju da Kanton Sarajevo ostane bez gasa.

    Kako je novinarima kazao Džindić, namjera je da se raspolaže s dovoljnom količinom plina koliko je i naručeno, ne smije se desiti da se naruči milion, a da se povuče 1,5 miliona ili da se naruči milion, a povuče 500 hiljada jer to može urušiti sistem.

    Razgovarano je i o mogućnosti da Kanton Sarajevo preuzme snabdijevanje plinom za to područje. Vlada Federacije BiH ponudila je mogućnost da ukoliko Kanton Sarajevo ispuni određene uvjete preuzme snabdijevanje Kantona direktno.

    – Tada bi se mogli uvjeriti kakva je ta tržišna cijena i kakve su oscilacije na dnevnom, mjesečnom i kvartalnom nivou. Time bi se eliminirali i određeni nesporazumi koji se pojavljuju kada je u pitanju formiranje cijena plina – pojasnio je Džindić.

    Ministar je potvrdio da su učesnici sastanka razgovarali o finalnoj cijeni naglašavajući da je u prošloj godini cijena plina od Gasproma prema jedinom snabdjevaču u Federaciji porasla je za 86 posto, ali je Vlada FBiH mnogo manje povećala cijenu prema ostalim snabdjevačima, uključujući Sarajevogas.

    Podsjetio je da prošle godine nije došlo do povećanja cijene plina zajedničkim aktivnostima Vlade Federacije BiH i i Kantonalne vlade koji su podnijeli trošak, a ove godine će se ponašati prema fakturama koje šalje Gasprom.

    Cijena je u prvom kvartalu porasla za 11 posto prema kompanijama koje se bave snabdijevanjem, kaže Džindić, ali je i potvrdio da Vlada FBiH nije u mogućnosti ove godine nastaviti neki vid subvencioniranja.

    Ministar komunalne privrede Kantona Sarajevo Enver Hadžiahmetović smatra da je današnji sastanak bio produktivan, ali je mišljenja da je on trebao biti održan krajem decembra kako se ne bi dešavali nesporazumi predstavljeni u medijima.

    Izrazio je žaljenje zbog činjenice da Vlada FBiH ne može ići sa subvencijama, ali je najavio da bi Vlada Kantona Sarajevo trebala zasjedati u četvrtak kada bi se trebalo utvrditi koliko će Kanton Sarajevo biti u mogućnosti da subvencionira cijenu gasa.

    Inače, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Nermin Džindić pozvao je prošle sedmice ministra Hadžiahmetovića na današnji radni sastanak kako bi zajednički riješili problematiku snabdijevanja gasom.

    Kako je naveo u pozivu, cijeni njihove napore da se pronađe rješenje kojim bi se smanjio udar na korisnike zbog povećanja cijena gasa, ali je Kantonalnu vladu obavijestio da se Vlada FBiH još od početka 2021. godine kontinuirano bavi ovim pitanjem te su poduzete brojne akcije kako bi se u potpunosti amortizirao udar povećanja cijena gasa koji se dešavao tokom cijele 2021. godine.

    – Također, izražavamo potpunu spremnost za sagledavanje svih eventualnih rezervi kada je u pitanju formiranje cijene gasa do krajnjih potrošača što obuhvata sagledavanje troškova, marži kao i organizacionih i kadrovskih optimuma i kantonalnih preduzeća – naveo je Džindić u dopisu.

    Mišljenja je da je ovo zadatak koji je potrebno interno i odgovorno izvršiti, a ne činiti to putem konferencija za medije te je pozvao ministra Hadžiahmetovića da na sastanak dođe s odgovarajućim podacima, ali i da se sastanku po potrebi pridruže i njegovi saradnici.

    Predstavnici Vlade KS pozvali su ranije Vladu Federacije Bosne i Hercegovine da ih do utorka obavijeste na koji način planiraju učestvovati u subvenciji cijene plina, budući da je u posljednjih nekoliko mjeseci cijena porasla za 37,8 posto.

     

    Biznis.ba / FENA

  • IKEA smanjuje naknadu za bolovanje nevakcinisanima

    IKEA smanjuje naknadu za bolovanje nevakcinisanima

    ŠTOKHOLM – Švedski proizvođač namještaja “Ikea” smanjio je nadoknadu za bolovanje za nevakcinisano osoblje koje treba da se samoizoluje zbog izloženosti virusu korona, pridruživši se rastućoj listi firmi koje mijenjaju svoja pravila.

    FOTO: Ikea

    Maloprodajni gigant je priznao da je to bila “emotivna tema”, ali i istakao da se politika firme mora razvijati u skladu sa promjenljivim okolnostima.

    Od ove sedmice, smanjenje plata za bolovanje biće sprovedeno u britanskoj kompaniji “Veseks voter”, a u SAD nekoliko velikih kompanija počelo je da kažnjava nevakcinisane radnike.

    To se događa u okolnostima dok se kompanije bore sa masovnim odsustvom osoblja i rastućim troškovima.

    U “Ikei” nevakcinisani radnici koji moraju da budu u izolaciji sada bi mogli primati samo 96,35 funti sedmično, što je minimalna naknada za bolovanje. Prosječna plata u “Ikei” je između 400 i 450 funti /480 i 540 evra/, u zavisnosti od lokacije.

    “Ikea”, koja zapošljava oko 10.000 ljudi u Velikoj Britaniji, navela je u saopštenju da će potpuno vakcinisani saradnici ili oni sa olakšavajućim okolnostima dobiti punu platu tokom samoizolacije.

    “Shvatamo da je ovo emotivna tema i da će se sve okolnosti razmatrati od slučaja do slučaja, stoga se svako ko sumnja ili brine o svojoj situaciji podstiče da razgovara sa svojim menadžerom”, navodi se u saopštenju, prenio je Bi-Bi-Si.  Srna

    Objava IKEA smanjuje naknadu za bolovanje nevakcinisanima prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Otvoren biser shop "Biseri i to": Sve veća zainteresovanost mladih za biserni nakit

    Otvoren biser shop "Biseri i to": Sve veća zainteresovanost mladih za biserni nakit

    [ad_1]

    Biser shop “Biseri i to” je svečano otvoren u sarajevskom Privrednom gradu Skenderija prije nekoliko dana. Tim povodom smo razgovarali sa Aminom Avdukić, vlasnicom shopa “Biseri i to” koja nije krila sreću zbog otvaranja prodajnog mjesta. Brend “Biseri i to” je već neko vrijeme prisutan na bh. tržištu, a prodajni kanali su bile uglavnom društvene mreže.

    Ljubitelji bisera u ovom shopu mogu pronaći raznovrstan nakit u različitim bojama bisera.

    “U biser shopu je dostupan veliki izbor nakita od pravih bisera svih boja, koji su oblikovani u raznovrsne modele nakita, koji je prilagođen svim generacijama”, kazala je Amina za Akta.ba.

    Klijenti dizajniraju nakit po želji

    Ono što je specifično za “Biseri i to” shop jeste da će klijenti moći sami dizajnirati svoj komad nakita, birajući boje, dimenzije, oblike i vrstu kopči, a vlasnica obrta i kreatorka nakita će ih napraviti upravo po njihovim željama. Motiv za otvaranje prodavnice Amini je bila želja da Sarajevu ponudi nešto novo.

    “U našoj zemlji nemamo prodavnice u kojima možemo pronaći veće količine bisera i modele bisernog nakita. Motiv za otvaranje ovakve vrste shopa jeste bio da našem gradu ponudim nešto novo, a u isto vrijeme i tradicionalno”, pojašnjava vlasnica biser shopa.

    Nakit od bisera je bezvremenski nakit

    Ljubav prema biserima se javila prilikom putovanja na Bliski istok, a prvu ogrlicu je napravila prije dvije godine.

    “Imala sam priliku mnogo da putujem i posjetila sam mnoge shopove poludragog kamenja. Posebnu pažnju mi je privukao biser tj. saznanje u koliko boja i oblika postoji na svijetu.  Ne postoje dva ista bisera i to je zaista očaravajuće. Ta činjenica me fascinirala tolikom da se pojavila želja da tako nešto prenesem i na naše prostore. Prije dvije godine sam prvi put napravila bisernu ogrlicu i objavila na društvenim mrežama. Pozitivne reakcije su bile neizostavne i to mi je dalo vjetar u leđa da nastavim”, prisjeća se vlasnica “Bisera i to”.

    Interes za biserni nakit je kaže velik i to je bio jedan od razloga da proširi poslovanje i otvori biser shop.

    “Jedan od ciljeva obrtničke djelatnosti “Biseri i to” jeste da nakit od bisera prikažemo kao bezvremenski nakit koji ne nosi samo starija populacija. U našem nakitu dame mogu pronaći spoj tradicije i modernog”, istakla je Amina.

    U početku  su biserni nakit “Bisera i to” kupovale samo dame u zrelijim godinama, a danas i mnogo mlađe osobe.

    “Posebno zadovoljstvo mi je napraviti komad nakita za najvažnije događaje u životu , a tu bih izdvojila vjenčanja. Kada mlada ima posebnu unikatnu želju za nekom ogrlicom, a mi joj tu želju ispunimo onda sreći nema kraja”, zaključila je kreatorka nakita.

    Svi ljubitelji bisera mogu posjetiti biser shop “Biseri i to” radnim danima od 10 do 16h.

    E.O.

    [ad_2]

    Akta.ba