Kategorija: Vijesti

  • Takse donijele u budžet grada Banjaluka 35 miliona KM

    Takse donijele u budžet grada Banjaluka 35 miliona KM

    BANJALUKA – Grad Banjaluka je na osnovu svih naknada, taksa i pružanja javnih usluga do 22. decembra 2021. godine ostvario prihod od 34,7 miliona KM, što je gotovo sedam miliona KM više nego u istom periodu 2020.

    Foto: Capital.ba

    Prema podacima Odsjeka za praćenje prihoda grada Banjaluka, 2020. godine taj prihod je iznosio 27,9 miliona KM.

    Ovo obuhvata administrativne naknade i takse, komunalne takse i naknade, prihode od pružanja javnih usluga i naknade po raznim osnovama, gdje su najznačajnije naknada za uređenje građevinskog zemljišta  i komunalna naknada za korištenje dobara od opšteg interesa te u ovu grupu ne spada zemljišna renta.

    Kako je istakao Branimir Grbić, šef Odsjeka za praćenje prihoda Gradske uprave Banjaluka, do povećanja prihoda u 2021. godini je došlo zbog stabilizacije ekonomskih prilika i bolje kontrole naplate pojedinih vrsta prihoda.

    Najveći je prihod ostvaren po osnovu komunalne takse za korištenje prostora za parkiranje, i to 3.563.215 KM, i komunalne takse na firmu u iznosu od 3.502.695 KM“, kazao je Grbić za “Nezavisne”.

    Istakao je da je od naplate administrativnih taksa grad ostvario prihod od 1.101.784 KM.

    Na osnovu naplate komunalnih taksa za korištenje prostora na javnim površinama grad je naplatio 495.787 KM, a od komunalnih taksa za privređivanje muzičkog programa u ugostiteljskim objektima prihod je bio 2.272 KM“,  rekao je Grbić.

    Prema njegovim riječima, od boravišne takse ostvaren je prihod od 188.091 KM, dok je na osnovu ostalih predmeta taksiranja zarađeno 153.507 KM.

    Po osnovu komunalnih taksa za korištenje reklamnih panoa grad je naplatio 1.511.203 KM“, kazao je Grbić.

    Prema njegovim riječima, najznačajnija je naknada ostvarena na osnovu uređenja građevinskog zemljišta, kao i od komunalnih naknada za korištenje dobara od opšteg interesa.

    Grad je od naknade za uređenje građevinskog zemljišta naplatio 8.055.537 KM, a po osnovu zemljišne rente 11.095.545 KM“, kazao je Grbić.

    Istakao je da se oba ova prihoda naplaćuju po osnovu rješenja, koje je izdalo Odjeljenje za komunalne poslove ili na osnovu ugovora koje je sklopio grad s investitorima, a ne na osnovu izdatih administrativnih taksa.

    Prihod od naknada za korištenje komunalnih dobara od opšteg interesa koje se naplaćuju od svih vlasnika nepokretnosti je iznosio 4,6 miliona KM”, kazao je Grbić.

    Istakao je da je najveći razlog porasta većine prihoda u 2021, osim poboljšanja ekonomske situacije, efikasniji rad inspekcijskih i komunalnih organa Gradske uprave Banjaluka i organa naplate Poreske uprave RS.   Nezavisne

    Objava Takse donijele u budžet grada Banjaluka 35 miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Sindikalna potrošačka korpa za decembar 2021. iznosi 2.265,67 KM

    Sindikalna potrošačka korpa za decembar 2021. iznosi 2.265,67 KM

    Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za decembar 2021. godine iznosi 2.265,67 KM i za 75,37 KM je skuplja od potrošačke korpe za prethodni mjesec.

    Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec oktobar 2021. iznosila je 999 KM (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku) i za 1 KM je viša od iznosa u prethodnom mjesecu. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 44,09 posto.

    Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

    Potrošačku korpu čine kategorije: prehrana – 45,3 posto, stanovanje i komunalne usluge – 13,7 posto, higijena i održavanje zdravlja – 6,6 posto, brazovanje i kultura – 8,8 posto, odjeća i obuća – 14,1 posto, prijevoz – 6,1 posto, održavanje domaćinstva – 5,3 posto.

    U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za 12 stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki, saopćeno je iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

     

    Biznis.ba / FENA

  • Potrošačka korpa za decembar iznosila 2.265,67 KM

    Potrošačka korpa za decembar iznosila 2.265,67 KM

    Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec decembar 2021. godine iznosi 2.265,67 konvertibilnih maraka (KM) i za 75,37 KM je skuplja od potrošačke korpe za prethodni mjesec, saopćeno je.

    Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec oktobar 2021. godine iznosila je 999 KM, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku i za jednu KM je viša od iznosa u prethodnom mjesecu.

    Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 44, 09 posto, navode iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

    Prilikom izrade sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četvoročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

    Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije: prehrana 45,3 posto; stanovanje i komunalne usluge 13,7 posto; higijena i održavanje zdravlja 6,6 posto; obrazovanje i kultura 8,8 posto; odjeća i obuća 14,1 posto; prijevoz 6,1 posto; održavanje domaćinstva 5,3 posto.

    U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za 12​​​​​​​ stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki, prenosi Avaz.

    (Haber.ba)

  • U Sarajevo City Centru tokom vikenda vakcinisano skoro 2000 osoba

    U Sarajevo City Centru tokom vikenda vakcinisano skoro 2000 osoba

    [ad_1]

    Krizni štab Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo nastavio je akciju “Vakcinacija prema građanima”, a na punktu u Sarajevo City Centeru (SCC), danas su utrošene 982 doze vakcina protiv koronavirusa. Zbog izuzetno velikog interesa građana, vakcinacija na ovom punktu danas je trajala od 10:00 do 16:00, umjesto do 15:00 sati, kako je prvobitno bilo planirano.

    Na ovom punktu jučer je utrošeno 969 doza, tako da je tokom ovoga vikenda u SCC-u vakcinisana ukupno 1.951 osoba.

    Na raspolaganju su bile vakcine Pfizer, Sinopharm i Sinovac, a građani su mogli primiti prvu, drugu ili treću dozu vakcine po izboru.

    S obzirom na porast broja novozaraženih u Kantonu Sarajevo, a i činjenicu da je većini građana isteklo šest mjeseci od druge doze, stanovništvo se poziva da se u što većem broju vakciniše booster dozama. Osim vikendima u tržnim centrima, građani vakcinaciju mogu obaviti i radnim danima u bilo kojem domu zdravlja na području KS, bez obzira na mjesto prebivališta.

    Prema preporukama Stručnog savjetodavnog tijela za imunizaciju FBiH, booster dozu mogu primiti osobe starije od 18 godina najranije tri mjeseca od prijema druge doze, ako nisu bolovale Covid-19. Osobe koje su prebolovale Covid-19 i primile dvije doze vakcine, ovu dozu mogu primiti najranije šest mjeseci od prijema druge doze.

    Podsjećamo, akcija “Vakcinacija prema građanima” Ministarstva zdravstva KS pokrenuta je početkom novembra, a u tržnim centrima na području Kantona Sarajevo na ovaj način vakcinisano je oko 8.000 građana.

    [ad_2]

    Akta.ba

  • Lagerovanje oduzete robe skupa rabota

    Lagerovanje oduzete robe skupa rabota

    [ad_1]

    U skladišta Uprave za indirektno oporezivanje BiH lani je stigla oduzeta roba među kojom su cigarete, tehnika, tekstil, ali i hrana, a ekonomisti ističu da je dugotrajno čuvanje zaplijenjenih stvari skupa rabota, zbog čega bi nadležni trebalo da nađu način da se ubrzaju komplikovane procedure.

    Prema podacima UIO, za 11 mjeseci prošle godine oduzeta je razna roba vrijedna više od 11,6 miliona maraka, što je za oko šest puta više nego u 2020. godini, kada ta cifra iznosila 1,8 miliona.

    Lani je najviše, istakli su u UIO, zaplijenjeno duvana i duvanskih prerađevina i to u ukupnoj vrijednosti većoj od 5,1 milion KM. Zaplijenjeni su i auto-dijelovi čija je vrijednost 457.000 maraka, srebro vrijedno 77.000 maraka, kao i igračke “teške” 65.000 maraka.

    U UIO objašnjavaju da oduzeta roba ima status privremeno oduzete robe do konačne odluke postupajućih sudova.

    “Sve prekršaje, pa i carinske, rješavaju nadležni sudovi. Konačna odluka suda je obavezujuća iz UIO, kad je u pitanju postupanje sa oduzetom robom. Roba se najčešće prodaje, ali se isto tako i uništava pod carinskim nadzorom”, rekli su u UIO.

    Naveli su da je lani održano 18 javnih aukcija i 32 direktne prodaje, od kojih 16 po hitnom postupku.

    “Sva roba nije uspješno prodata. Tokom 2021. godine vrijednost prodate robe bila oko 108.000 KM, dok je vrijednost uništene robe iznosila oko milion maraka”, kazali su u UIO dodavši da se najčešće uništavaju duvan i duvanske prerađevine ili roba koja predstavlja povredu prava industrijskog vlasništva.

    Ekonomista Goran Radivojac kaže da iznos koji se dobije od prodaje robe ne može da pokrije sve troškove njenog skladištenja.

    “To se mora riješiti što prije. Svjedoci samo da su skoro sva oduzeta vozila završila na otpadu. To je potpuna šteta i za državu koja je uložila resurse za skladištenje”, istakao je Radivojac pojašnjavajući da mnogo košta i prostor i ljudstvo koje radi u tom sektoru.

    Mnogi bi, kako je pojasnio, mogli da imaju korist ako bi se zaplijenjenim stvarima upravljalo racinaonalnije.

    “Dosta polovne robe, kao što su tehnički uređaji, ako je u ispravnom stanju može biti podijeljeno socijalno ugroženim građanima, đačkim i studentskim domovima, ali i drugim socijalnim ustanovama”, naglašava Radivojac dodavši da ono što se može unovčiti mora prodati što je brže moguće. Na taj način, dodaje on, punio bi se budžet, a doniranjem robe onima koja je potrebna ostvarila bi se i socijalna korist.

    Ekonomista Zoran Pavlović kaže da je svako lagerovanje trošak, a uz to roba i propada, ako dugo stoji.

    “U bivšoj Jugoslaviji sve što je zaplijenjeno na carini za mjesec dana prodavano je putem firmi koje su bile odabrane za taj posao. Nakon raspada Jugoslavije otvorene su carinske prodavnice, gdje se ta roba prodavala povoljno da ne bi propadala i dugo stajala. Mi ta iskustva u BiH nismo primijenili”, istakao je Pavlović za “Glas”.

    On ističe da su skladišta puna vozila koja stoje i nemaju više nikakvu vrijednost, a troškovi održavanja su enormni.

    “Neophodno je da se promijene zakonski propisi da se ne bi dešavalo da propada roba. U odgovornim institucijama ne osjećaju obavezu da rješavaju taj problem, a nemamo običaj da angažujemo eksterne stručnjake koji bi izašli sa konkretnim prijedlozima. UIO je samo jedan od organa u nizu koji ignorišu taj problem”, tvrdi Pavlović.

    Vozila

    Hiljade oduzetih vozila stajale su duže od deceniju u skladištima UIO prije nego što je počelo njihovo uništavanje. Za to vrijeme godišnji zakup prostora u kojem su uskladištena vozila, koja su vremenom postala olupine, koštalo je oko 90.000 maraka.

    [ad_2]

    Akta.ba

  • Interaktivni online seminar transferne cijene: Šta inspektori traže

    Interaktivni online seminar transferne cijene: Šta inspektori traže

    [ad_1]

    Revicon porezni kutak

    NOVI INTERAKTIVNI ONLINE SEMINAR

    TRANSFERNE CIJENE:
    ŠTA INSPEKTORI TRAŽE

    12.1. 2022. (srijeda)

    PROGRAM: 

    • Suština transfernih cijena (TC) i pojam povezanih lica
    • transferne / ugovorene / tržišne cijene
    • učinci TC na iskazivanje poslovnog rezultata
    • mjesto TC u poreznom okviru: uticaj na porezni bilans
    • veza transfernih cijena i osnovice za PDV: gledište UINO
    • ko sve i kada mora sačiniti studiju o TC
    • ko sve može biti povezano lice: praktični primjeri
    • Zahtjevi i praksa Porezne uprave FBiH

    Vrste transakcija i načini (metode) njihove analize

    • isporuke dobara povezanim licima
    • nabavke dobara od povezanih lica
    • pozajmice u odnosu sa povezanim licima
    • usluge među povezanim licima
    • tretman rashoda na ime „korporativnih troškova“
    • drugi prefakturisani troškovi od matice
    • specifičnosti u pojedinim djelatnostima (trgovci, proizvođači, uslužna društva..)
    • Zahtjevi i praksa Porezne uprave FBiH

    Postupak utvrđivanja transfernih cijena

    • analiza funkcija i rizika – osnov kvalitetne elaboracije
    • koji se sve podaci i kada mogu koristiti
    • baze podataka
    • ograničenja u analizi i uticaj tih ograničenja
    • Zahtjevi i praksa Porezne uprave FBiH

    Dokumentacija o transfernim cijenama

    • šta je potrebna a šta dovoljna dokumentacija
    • puni izvještaj o TC: obveznici i sadržaj
    • skraćeni izvještaj o TC: moguće situacije i sadržaj 
    • kad se (ne)može koristiti isti izvještaj za sva povezana lica
    • način i rokovi za pripremu dokumentacije
    • Zahtjevi i praksa Porezne uprave FBiH

    Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja

    • kad se može izbjeći oporezivanje po osnovu TC
    • koje uslove je potrebno ispuniti
    • kako najoptimalnije iskoristiti različite porezne olakšice
    • Zahtjevi i praksa Porezne uprave FBiH

    Obrasci za TC: obveznici, popunjavanje i rokovi predaje

    • Obrazac TP 900
    • Obrazac TP 902
    • Obrazac CBC 901

    Seminar možete pratiti preko Zoom platforme, na svim elektronskim uređajima, a biće omogućen i naknadni snimak cjelovitog seminara.

    Prateći nas online – i vi aktivno učestvujete u seminaru i odmah dobijate pouzdane odgovore na sva vaša pitanja!

    Učešće na našim online seminarima omogućava vam:

    • Dostupnost najaktualnijih informacija
    • Sadržajan, praktičan i koristan seminarski materijal
    • Interaktivnu video, audio i pisanu komunikaciju sa predavačima i gostima seminara, u stvarnom vremenu
    • Brze i pouzdane odgovore na sva vaša pitanja – odmah u toku trajanja seminara
    • Mogućnost vašeg aktivnog učešća – uključivanja u online seminar

    Trajanje online seminara: od 10:00 do 15:30 sati

    Naknada za učešće (sa uključenim PDV-om):

    •  80 KM po učesniku sa MOJOM KARTICOM
    • 100 KM za ostale učesnike

    Naknada za snimak cjelovitog seminara

    (dostupan nakon održanog seminara):

    •  80 KM po učesniku sa MOJOM KARTICOM
    • 100 KM za ostale učesnike

    Naknada uključuje:

    • učešće u online seminaru ili snimak seminara
    • odgovore na sva pitanja u toku samog seminara
    • prateće edukacijske materijale, sa odgovorima na pitanja

    Za sve informacije o seminaru i prijave molimo kontaktirajte:

    Revicon d.o.o.
    Envera Šehovića 14, 71000 Sarajevo
    tel: (033) 720-584 (Dženita Mehmedić i Marko Jokić)
    fax: (033) 720-581
    e-mail: revicon@revicon.info
    www.revicon.info

    [ad_2]

    Akta.ba

  • 10 zdravih namirnica koje biste uvijek trebali imati pri ruci

    10 zdravih namirnica koje biste uvijek trebali imati pri ruci

    [ad_1]

    Kada se govori o usvajanju i održavanju zdravih navika često se previše pažnje pridaje pojmovima poput volje i discipline umjesto da se fokus usmjeri na nešto što nam zaista omogućuje da svakodnevno lakše donosimo prave odluke u vezi izbora hrane – okruženje u kojem se nalazimo.

    Upravo to okruženje, bilo ono u našoj vlastitoj kući ili na radnom mjestu, ako je usklađeno s našim ciljevima može biti odlučujući faktor našeg uspjeha. Naime, priprema brzog i hranjivog obroka postaje mnogo jednostavnija ako svoj prostor za pripremu hrane organiziramo tako da namirnice koje trebamo i koje nam služe uvijek imamo pri ruci.

    Istina je da nemaju svi jednaku količinu vremena na raspolaganju što se tiče nabavke hrane što nerijetko zna predstavljati problem pri organizaciji novih navika. Velik broj zdravih, prirodnih namirnica zaista ima kratak rok trajanja što zahtijeva redovitu opskrbu istima, no postoje i one kvalitetne namirnice koje na policama ili u hladnjaku mogu stajati tjednima, mjesecima ili čak godinama i tako vam uvijek biti dostupne za pripremu hranjivog obroka.

    U nastavku pročitajte najpoznatije od njih, kako biste u svakom trenutku bili spremni izabrati najbolje za sebe.

    1. Sušene i/ili konzervirane mahunarke

    Mahunarke, među kojima izdvajamo različite vrste graha te grašak, mahune, leću i slanutak kao one koje najčešće jedemo, već se godinama zbog svoje izrazite nutritivne gustoće nalaze se na vrhu liste najzdravijih namirnica.

    Izvrstan su izvor biljnih proteina i vlakana kao i mnogih vitamina i minerala poput B vitamina, željeza, magnezija i kalija, a i služe kao temelj za pripremu mnogih brzih i jednostavnih, a ukusnih jela poput raznih salata, juha, variva, umaka, namaza itd.

    No, uz navedeno nutritivno bogatstvo i jednostavnost pripreme krasi ih još nešto što ih čini neizostavnim dijelom vašeg asortimana zdravih namirnica – dugi rok trajanja što ih čini idealnim za nabavku u većoj količini kako bi uvijek mogli pripremiti nešto hranjivo i ukusno, čak i za više dana unaprijed.

    2. Orašasti plodovi, sjemenke i maslaci

    Orašasti plodovi i sjemenke su male nutritivne bombe zbog bogatstva hranjivih tvari koje sadrže, a ponajprije zdravih masnoća, proteina, vlakana te mikronutrijenata poput magnezija i E vitamina, a njihovu primjenu nalazimo u mnogim zdravim jelima koja oplemenjuju poput raznih ukusnih kašica ili tekućih napitaka s cjelovitim pahuljicama, salatama, jogurtima,  dok najčešće služe kao međuobrok sam za sebe ili uz komad voća.

    Ovisno o vrsti, mogu se čuvati na sobnoj temperaturi od 1-4 mjeseca, što ih poput mahunarki čini vrijednom namirnicom koju možemo uskladištiti u svom kuhinjskom pretincu i koristiti po potrebi.

    Prirodni maslaci koji nastaju od istih i to prešanjem samih plodova također su odlična opcija i mogu se upotrijebiti na isti način kao i orašasti plodovi i sjemenke u svom izvornom obliku. Pri kupnji istih pripazite samo da se držite upravo navedenih prirodnih verzija umjesto onih komercijalnih proizvoda koje se nalaze u raznim trgovinama, a koji često sadrže dodana ulja i šećere i stoga niti približnu hranjivu vrijednost.

    3. Žitarice

    Ovisno o vrsti, i žitarice poput zobi, raži, ječma, heljde, prosa, bulgura, quinoe, amarantha i smeđe riže mogu se na sobnoj temperaturi čuvati duže vremena što ih isto tako, uz svoju bogatu hranjivu vrijednost, čini savršenim izborom za kupnju u većim količinama.

    Još jedna prednost navedenih i mnogih drugih cjelovitih žitarica je praktičnost – većina namirnica ove vrste relativno se jednostavno i brzo priprema te dobro uklapa u mnoge zdrave i ukusne kombinacije kao prilog sam za sebe, ukusni zdravi dodatak ili tek kao poboljšivač teksture i gustoće jela (npr. zob u raznim povrtnim ili mesnim varivima).

    4. Zaleđeno voće i povrće

    Voće i povrće smatra se najzdravijom hranom na svijetu, no unatoč tome i dalje visoko kotira na ljestvicama namirnica koje ljudi jedu najmanje. Razloga za to je više, no kratkoća roka trajanja istog vjerojatno je jedan od limitirajućih faktora po tom pitanju.

    Taj problem vrlo je lako rješiv i to nabavkom zaleđenih varijanti omiljenih namirnica što osigurava da voće i povrće koje volimo ili namjeravamo jesti imamo na raspolaganju kada god poželimo, bez straha od manjka nutritivnih vrijednosti takvih proizvoda.

    Dapače, više hranjivih tvari izgubit ćemo ako potpuno zaobiđemo redoviti unos raznolikog voća i povrća, zato se opskrbite i svježim i zaleđenim varijantama istog kako biste baš svakog dana bili spremni osigurati svom tijelu potrebne porcije ovih prirodnih zaštitnika zdravlja.

    5. Zdrave masnoće za kuhanje

    Određene masnoće dobre za kuhanje poput onih najpopularnijih kokosovog i maslinovog ulja mogu se sigurno čuvati na sobnoj temperaturi godinu ili više, ovisno o vrsti, zbog čega ih također možete kupiti u većim količinama tako da vam uvijek budu dostupni.

    Kuhanje s navedenim zdravim masnoćama pomaže ne samo u obogaćivanju okusa svakog jela i bržem postizanju sitosti već i u apsorpciji vitamina topljivih u masnoćama poput A, D, E i K vitamina, te minerala i antioksidansa iz hrane.

    6. Začini

    Začini i sušeno bilje poput papra, origana, kurkume, kajenskog papra, đumbira, ružmarina, i slično nisu samo saveznici našeg dobrog zdravlja zbog svojih protuupalnih svojstava već predstavljaju i esencijalne namirnice u pripremi ukusnih jela zbog čega ih je dobro imati pri ruci kako bi se u svakom trenutku mogli poigrati okusima i time oplemeniti i najobičniji obrok.

    7. Svježe voće i povrće dužeg roka trajanja

    Iako je većina namirnica koje pripadaju kategoriji voća i povrća lako kvarljiva, čak i kadi h čuvamo u hladnjaku, postoje i one namirnice koje imaju nešto duži vijek trajanja, a jednako su zdrave i ukusne.

    Krumpiri, tikve, cikla, kupus, mrkve, jabuke i citrusno voće neki su od navedenih primjera koji mogu potrajati par tjedana ili duže uz uvjet pravilnog skladištenja. Pobrinite se stoga da se opskrbite nabrojanim namirnicama kako biste ih mogli iskoristiti kada vam ponestane drugog izbora.

    8. Zaleđeni mesni i riblji proizvodi

    Nabavka veće količine ovih namirnica može znatno olakšati pripremu zdravih obroka. Naime, kao i kod svježeg voća i povrća i ovdje se javlja problem kratkog roka trajanja zbog čega često ostanemo bez kvalitetnog izvora proteina kada nam najviše treba.

    Rješenje se skriva u zaleđivanju viška namirnice kojeg ne planirate pojesti u kraćem vremenskom razdoblju. Naime, određeni mesni proizvodi poput peradi tako se mogu čuvati i do godine dana ovisno o specifičnim faktorima, a ostali mesni i riblji proizvodi ovisno o vrsti i do pola godine ili manje.

    Poželjno je upotrijebiti ih i prije navedenog roka kako biste bili sigurniji u njihovu kvalitetu, no u svakom slučaju uzmite u obzir benefite zamrzavanja. Time ćete osigurati svježinu proizvoda i u svakom trenu biti pripravni osigurati si uravnotežen obrok bez potrebe da gubite vrijeme na nabavku hrane ili izaberete nešto drugo što vam ne služi.

    9. Jaja

    O jajima zaista nije potrebno puno pisati s obzirom na to da su jedna od najomiljenijih namirnica svih onih koji se nastoje hraniti zdravo. A možda je jedan od razloga tome što su, uz to što su cjenovno dostupna, i tako jednostavna za pripremu.

    S obzirom na to da znaju potrajati i do mjesec dana predstavljaju top namirnicu koju biste uvijek trebali imati u svom hladnjaku, pogotovo za one trenutke kada vam ponestane volje ili vremena da pripremite neki složeniji obrok. Napravite omlet, samo ih skuhajte i narežite u salatu ili ih pojedite same za sebe – što god izabrali nećete pogriješiti, a višak čak možete sačuvati u hladnjaku i tako si osigurati obrok za sljedeći dan.

    10. Jogurt

    Jogurt, a pogotovo onaj s probiotičkim svojstvima, zdrav je, praktičan i iskoristiv u kuhinji na mnoge načine što ga čini “must have” namirnicom u svakom hladnjaku s obzirom da se tako dobro slaže sa raznim zdravim kašicama, smoothiima, umacima i juhama, a dobar je dodatak i raznim tijestima kao i proteinski dodatak orašastim plodovima i sjemenkama.

    Zaključak

    Kvalitetna organizacija okruženja u kojem živimo i djelujemo temelj je uspjeha u procesu stjecanja i/ili održavanja zdravih navika, mnogo više od volje, discipline i motivacije koje su često kratkog roka trajanja.

    Ako se potrudite opskrbiti svoju kuhinju, ured ili bilo koji drugi prostor u kojem se često nalazite zdravim namirnicama koje služe vašim ciljevima, uvijek ćete imati pri ruci ono što vam treba da biste mogli pripremiti hranjive obroke i time usvojiti dobre navike na jednostavan i prirodan način.

     

    [ad_2]

    Akta.ba

  • Nove mjere u KS: Školske ekskurzije se obustavljaju, obavezna booster doza u ustanovama za starije

    Nove mjere u KS: Školske ekskurzije se obustavljaju, obavezna booster doza u ustanovama za starije

    [ad_1]

    Na prijedlog Kriznog štaba Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo za praćenje i analizu situacije izazvane koronavirusom, Vlada KS donijela je danas zaključak o obaveznoj vakcinaciji trećom tzv. booster dozom vakcine protiv Covid-19 starijih osoba i njegovatelja u socijalnim ustanovama za zbrinjavanje starijih, kao i populacije starije od 60 godina, te  osoba sa udruženim komorbiditetima u Kantonu Sarajevo.

    Naložena je također obavezna vakcinacija protiv Covid-19, zdravstvenog kadra koji dolazi u kontakt s pacijentima u svim zdravstvenim ustanovama KS. Za provođenje ove naredbe odgovorni su menadžmenti i krizni štabovi ustanova.

    Zbog novonastale epidemiološke situacije, Vlada je danas naložila Ministarstvu za odgoj i obrazovanje KS  da, do daljnjeg, obustavi sve planirane ekskurzije učenika.

    Doneseno je još nekoliko preporuka i naredbi, na prijedlog Kriznog štaba, u cilju suzbijanja širenja virusa i zaštite zdravlja stanovništva.

    Data je preporuka da se primjenjuju VTP pravila (vakcinisan/testiran/ prebolio), uz prilaganje važećih potvrda, u svim tržnim centrima, skijalištima, kinima, ugostiteljskim objektima, kao i svim drugim zatvorenim prostorima kao mjestima masovnog okupljanja, te hotelima, hostelima i svim ostalim smještajnim kapacitetima u Kantonu Sarajevo. Ukoliko posjetitelj/gost ne posjeduje jednu od VTP potvrda, objekti mogu obezbijediti brzo antigen testiranje, navedeno je u zaključku.

    “Nalaže se i formiranje tima za komunikaciju radi bržeg i efikasnijeg bolničkog smještaja oboljelih od Covid-19, a u čijem sastavu će biti predstavnici  Opće bolnice ‘Prim.dr.Abdulah Nakaš’, Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i Hitne medicinske pomoći, te Ministarstva zdravstva. Ovaj tim će se formirati odmah, a njime će rukovoditi mr.sci.dr. Meliha Čengić Hadžović.

    Također se nalaže otvaranje opservacijskog tima u Općoj bolnici, s obzirom na to da je u ovoj ustanovi najavljen početak PCR testiranja od danas, 06.12.2022. godine.

    Menadžmentima zdravstvenih ustanova Kantona Sarajevo nalaže se provođenje stroge kontrole propisivanja antibiotske terapije kod virusnih oboljenja, a zbog povećane incidence antimikrobne rezistencije (otpornosti) kod bolesnika. Zdravstvenim ustanovama KS se nalaže da testiranje na Covid-19 strogo rade po indikacijama Protokola za liječenje Covid -19, od 15.09.2021. godine, verzija 2, Kriznog štaba Ministarstva zdravstva KS.

    Također, preporučuje se svim zdravstvenim ustanovama KS da ne zahtijevaju PCR testove kod ambulantnih pregleda, izuzev riziko grupa-onkoloških pacijenata, te hemodijaliznih i imunosupresivnih pacijenata“, zaključeno je.

    Navedene mjere stupaju na snagu danas, a kontrolu nad njihovim sprovođenjem vršit će Kantonalna uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova KS.

    [ad_2]

    Akta.ba

  • Forto: Pozivam Vladu FBiH da zajedno subvencioniramo poskupljenje plina

    Forto: Pozivam Vladu FBiH da zajedno subvencioniramo poskupljenje plina

    [ad_1]

    Premijer Kantona Sarajevo Edin Forto pozvao je Vladu FBiH da zajedno s Vladom Kantona Sarajevo subvencionira novo poskupljenje plina.

    Govoreći na jučerašnjoj konferenciji za novinare, premijer Forto je podsjetio da je 1. novembra prošle godine Vlada FBiH podigla cijelu plina za 23,5 posto i da tu razliku Vlada KS subvencira, ali da je od 1. januara uslijedilo novo povećanje od 11 posto. On je poručio da je Vlada KS prethodnom subvencijom dokazala da želi pomoći građanima, ali da novi rast cijene postaje izrazito veliko budžetsko opterećenje.

    “Pozivamo Vladu FBiH da nam do utorka jave koliko oni mogu pomoći u subvencioniranju, bilo putem marže koju ima Energoinvest ili na neki drugi način, kako bi mi do četvrtka, kada imamo sjednicu Vlade KS, odluči kako postupiti”, naveo je premijer Forto.

    On je kazao da rast cijene prema Kantonu Sarajevo, koji je najveći potrošač plina u BiH, nije dovoljno transparentan.

    “Kao najveći kupac, nismo dovoljno uključeni u ovaj proces. Pozivamo Vladu FBiH da otkrije cijene i da nam tačno daju kalkulaciju ulazne cijene plina za Energoinvest kao i za Sarajevogas, koji je distributer za Kanton Sarajevo. Veoma nam je važno da to vidimo, kako bi lakše dogovorili s Vladom FBiH kako da građanima pomognemo da premoste ostatak grijne sezone”, naveo je premijer Forto.  

    Potcrtao je da Vlada KS nikako ne želi da građani zbog rasta cijene plina prelaze na druge energente, poput uglja.

    “To je opasno za zdravlje sugrađana, posebno djecu, tako da na subvenciju gledamo kao intervenciju na zaštiti kvalitete zraka”, kazao je premijer Forto.

    Ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Enver Hadžiahmetović kazao je da je možda i veći problem od poskupljanje najava iz Energoinvesta da, ako u januaru i februaru budu veće hladnoće i ako potrošnja bude veća, Kanton Sarajevo možda neće moći dobiti dovoljne količine plina.

    “Energoinvest ima ograničene količine od Gasproma i može se desiti da pritisak opadne, i da Toplane moraju prelaziti na alternativna goriva, kao to se to već dešavalo ove sezone. To bi bio veliki problem”, kazao je ministar Hadžiahmetović.

    Kako je dodao, od Vlade FBiH bit će zatraženo da Energoinvest i putem drugih isporučilaca, osim Gasporoma, osigura potrebne količine plina.  

    [ad_2]

    Akta.ba

  • Turistički radnici zadovoljno trljaju ruke: Skijaši okupirali bh. planine

    Turistički radnici zadovoljno trljaju ruke: Skijaši okupirali bh. planine

    [ad_1]

    Turistički radnici u skijaškim centrima u Bosni i Hercegovini zadovoljno trljaju ruke jer su im staze prepune skijaša, a rezervacije imaju i za naredni period.

    Naime, kako kažu, najveći broj gostiju je iz Hrvatske, Srbije i Slovenije, ali bilježe i veliki broj gostiju iz dijaspore.

    Dejan Ljevnaić, direktor Olimpijskog centra “Jahorina”, kaže za “Nezavisne novine” da ovaj centar nastavlja s dobrim rezultatima, da se novi rekordi nižu iz dana u dan i da olimpijska ljepotica blista punim sjajem.

    “Mnogobrojne investicije koje smo uradili tokom ljeta u potpunosti su opravdane kada iznesemo činjenice da je Jahorina apsolutno popunjena. I ne samo Jahorina. U periodu praznika do 10. januara nemoguće je pronaći slobodan smještaj čak ni u Palama, Istočnom Sarajevu i Sarajevu i to sve zbog Jahorine”, kazao je Ljevnaić. 

    Prema njegovim riječima, Jahorina je definitivno mjesto sakupljanja domaćih i turista iz regiona. 

    “U ovom terminu trenutno bilježimo najveći broj turista iz Hrvatske i Slovenije, zatim su zastupljeni turisti iz Srbije, Crne Gore, Mađarske. Zaista nam imponuje što se svi vraćaju na Jahorinu, iako su ove godine otvoreni svi ski-centri u Evropi koji nisu radili prošle godine”, ističe Ljevnaić za “Nezavsine novine”.  Kako je pojasnio, za 35 dana skijanja na Jahorini skijalo je 75.000 skijaša, što je za 50 odsto bolje u odnosu na isti period prošle godine. 

    “Zahvaljujući novim investicijama i poboljšanju ponude te bogatom zabavnom programu i koncertima, siguran sam da je ispred nas najuspješnija ski-sezona u istoriji”, kaže Ljevnaić. 

    Što se tiče cijena, ističe da su ih ove sezone minimalno povisili. 

    “Cijene karata za korištenje naših staza u ovoj skijaškoj sezoni blago su povećane u odnosu na prošlogodišnje. Tako cijena dnevne ski-karte za odraslu osobu u toku sezone iznosi od 55 do 65 KM, dok jedna od omiljenih ski-karata svih posjetilaca, kako lokalnih, tako i iz drugih zemalja, iznosi 440 KM, takođe, za odraslu osobu, a u pitanju je ski-karta 10 u sezoni”, dodao je Ljevnaić.

    U skijalištu “Ski Vlašić”, gdje je cijena dnevnog ski-pasa 30 KM, kažu da je sezona dosad odlična te da je u danima Nove godine bilo najviše gostiju. Dodaju da su prošle godine na ovom skijalištu uglavnom prevladavali domaći gosti, dok ove sezone bilježe veliki broj gostiju iz dijaspore. 

    “Slobodno možemo reći da je ove sezone dijaspora preplavila naše skijalište, a posebno u periodu katoličkog Božića i oko Nove godine”, ističu iz “Ski Vlašića” za “Nezavisne novine” i dodaju da u narednom periodu očekuju domaće goste. 

    Zvonko Bagarić, direktor “Adria Ski Kupresa” na Kupresu, kaže da su zadovoljni sezonom i rekorde obaraju svake godine.

    “Staze su pune prirodnog snijega i skijalište radi sve vrijeme. U odnosu na prošlu godinu, ova sezona je dosta bolja jer je ranije i počela”, kazao je Bagarić za “Nezavisne novine”. Dodao je da su u vrijeme katoličkog Božića imali dosta gostiju iz Hrvatske, tačnije iz Zadra i Dubrovnika, kao i građana iz RS, u najvećem broju iz Banjaluke i Mrkonjić Grada.

    [ad_2]

    Akta.ba