Kategorija: Vijesti

Na domaće tržište u 11 mjeseci prošle godine dotekla je voda vrijedna više od 170 miliona maraka, što je više od tri puta više u odnosu na količinu vode koju je BiH izvezla u inostranstvo.

Naime, kako kažu ekonomisti većina građana nije ništa naučila iz krize i ponovo se vraća uvoznoj robi.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, tokom 11 mjeseci 2021. godine u BiH su uvezene 177 tone vode u vrijednosti višoj od 170 miliona maraka, dok je tokom čitave 2020. uvezeno 158 tona u vrijednosti od 146 miliona KM.

“BiH je za 11 mjeseci 2021. godine što se tiče uvoza vode skoro dostigla predpandemijsku godinu kada je u toku čitave godine  uvezeno vode u vrijednosti većoj od 171 miliona maraka”, kazali su iz UIO BiH. 

Što se tiče uvoza, Bosna i Hercegovina najviše vode već godinama uvozi iz Srbije, zatim Hrvatske, Slovenije, Francuske i Njemačke.

Ono što je posebno zanimljivo jeste da smo vodu uvozili i iz Turske, odakle nam je stigla voda vrijedna 19.107 KM . Od daljih zemalja, vodu nam je stizala u manjim količinama iz Saudijske Arabije.

S druge strane, izvoz je dosta skromniji od uvoza, pa je  tako BiH izvezla  vode u vrijednosti oko 51 miliona KM.

“Najviše vode smo izvezli u Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru”, kazali su iz UIO BiH.

Komentarišući podatke o uvozu vode, Igor Gavran, ekonomski analitičar, za “Nezavisne novine” ističe da je ovo upravo odličan primjer zašto je bilo pogrešno nadati se “povratku na staro” tokom pandemije, jer naša ekonomija nije bila u dobrom stanju ranije i mnogo je toga negativnog što je pandemija u određenoj mjeri privremeno ublažila.

“U početnoj fazu prekida transportnih veza i prestanka ili znatnog smanjenja uvoza određenih proizvoda konačno su i oni autodestruktivni građani koji preferiraju uvoznu robu bili prinuđeni kupovati domaće proizvode, a manja potrošnja u ugostiteljstvu gdje također često dominiraju uvozni proizvodi je opet umanji tražnju za uvozom”, pojašanjava Gavran.

Dodaje da nažalost, izgleda da većina nije ništa naučila iz krize i ponovo se vraća na uvoznu  robi čak i u najbesmislenijoj kategoriji od svih a to je uvoz vode.

“Ne postoji nijedan kriterij kojim se uvozna voda može smatrati boljim izborom – niti je kvalitetnija, niti je jeftinija, u prosjeku, jednostavno razumnog razloga za njen izbor nema”, ističe Gavran.

Kako je rekao jedino što možemo konstativati da je ovaj ogroman odliv novca potpuno neopravdan i štetan.

“Jedan od razloga sigurno je i to što domaći proizvođača za promociju ili imaju ograničena sredstva kako u ugostiteljstvu tako i u medijskom prostoru”, ističe Gavran i zaključuje da je ključni problem pogrešan izbor kupaca.

Federalna vlada danas je, na telefonski održanoj sjednici, donijela Odluku da se najniža plaća za period od 1. januara do 31. decembra 2022. godine utvrđuje u neto iznosu od 543 KM.

Time je, prema ranijim obećanjima i najavama, povećana najniža plaća, koja od 1. januara 2022. godine iznosi 543 KM, te je u odnosu na prethodni iznos veća za 136 KM ili 33,56 posto. 

Uz mjesečnu plaću, većina radnika u Federaciji BiH također ostvaruje pravo na neoporezive naknade poput toplog obroka, prijevoza i regresa, po čemu je Federacija BiH jedinstvena u Evropi. Ove naknade u prosjeku po zaposlenom iznose 174 KM, tako da povećanje najniže plaće garantira ukupna primanja koja su znatno viša od najniže plaće i koja će za većinu radnika biti najmanje 717 KM mjesečno. 

Nadalje, novi propisi sada garantiraju da će najniže plate biti usklađivane godišnje u zavisnosti od rasta ekonomije i cijena, počevši od 2023. godine. 

Nakon što Parlament Federacije BiH usvoji nove fiskalne zakone, bit će stvorene pretpostavke za još veći rast najniže plaće bez štetnih posljedica za privredu i zaposlenost.

 Predsjednik Udruženja banaka BiH Berislav Kutle izjavio je za Fenu da u 2022. nije realno očekivati rast kamatnih stopa na kredite fizičkih, ali i pravnih lica.

“Jasno je da bi prema rastu inflacije, a pogotovu očekivanju još većeg rasta u ovoj godini to bilo teoretski očekivano. Kažem teoretski jer po ekonomskim kriterijima bi to bilo normalno – očekivano. Situacija sa kamatama u EU je takva da, bez obzira na inflaciju, do sredine 2023. Evropska centralna banka neće dirati kamate, a i ako bi ih nakon toga podizala to bi bilo postepeno u promilima.”, naveo je Kutle.

Dodao je da je, nažalost, potražnja za kreditima puno manja od ponude tako da banke u BiH ne mogu ni razmišljati o povećanju kamata.

Kutle je precizirao da su u BiH kamate na sve kredite, osim na minus po tekućem računu, manje od tržišno očekivanih, što dugoročno nije dobro.

“Nije dobro jer se na taj način ne može razvijati zdrava konkurencija i tako potreban rast. One kratkoročno, i kod nas kao i u EU, pomaže slabima a dugoročno uništavaju zdrave”, smatra Kutle.

Istakao je da nije realno očekivati ni značajnije smanjenje kamatnih stopa, niti bi to dovelo do bilo kakvog pozitivnog pomaka.

“Iluzija je da je visina kamata bilo kakav problem u BiH i ko se ne može razvijati sa ovakvom kamatom on ima problem sa kvalitetom proizvoda, a ne sa cijenom kapitala.”, dodao je Kutle. 

Potcrtao je da je, nažalost po sve nas i budućnost ove zemlje, potražnja za kreditima na razini koja ne obećava brzi rast i razvoj.

“Zašto je to tako zahtijevalo bi dublju analizu, ali je jasno da se situacija neće brzo promijeniti na bolje.”, tvrdi Kutle.

Ministar privrede Kantona Sarajevo Adnan Delić jutros je sa sarajevskog aerodroma ispratio prvu grupu privrednika koji su otputovali na svjetsku izložbu EXPO 2020 Dubai.

“Jutros smo ispratili naše predstavnike iz oblasti turizma. Iznimno sam sretan što smo stigli na vrijeme obaviti sve procedure, kako bi naš turistički sektor bio u Dubaiju upravo u sedmici turizma na EXPO-u. Turizam je jedna od naših najrazvijenijih grana privrede i mnogo očekujemo od predstavljanja naših potencijala na ovoj izložbi. Vjerujem da će naše tri bosanskohercegovačke turističke zajednice, kao i ostali predstavnici, na najbolji način iskoristiti vrijeme na ovoj izložbi i predstaviti jednu od naših najperspektivnijih strateških grana privrede u najboljem svjetlu”, kazao je ministar Delić.

U Turističkoj zajednici Kantona Sarajevo ponosni su što su dio Svjetske izložbe EXPO. Kako kažu, to je kruna predanog rada na razvoju i unapređenju turističkog ambijenta.

“Drago nam je što je turizam prepoznat kao strateška grana privrede. Zajedno s učesnicima iz privatnog turističkog sektora predstavit ćemo se kvalitetnom promocijom turističke ponude i potencijala KS i BiH, te pozicionirati kao poželjna turistička destinacija, s ciljem privlačenja novih tržišta i turista iz cijelog svijeta. Prethodne godine u strukturi turističkog prometa najviše dolazaka i noćenja u KS ostvarili su turisti iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije, što će nam, uz ostale zemlje Zaljeva, biti prioritetna tržišta. Na njih ćemo staviti fokus tokom našeg učešća na ovoj izložbi”, istakla je Emina Nizić, koordinatorica TZ KS.

Na EXPO-u u Dubaiju predstavit će se i nekoliko bh. turističkih agencija.

Omar Ibrahimagić, predstavnik agencije “Sol Azur” istakao da je ovo jedinstvena prilika za bh. agencije da steknu nove kontakte i upoznaju se s trendovima u oblasti turizma.

“Dubai je posebno inspirativna destinacija, pogotovo za naše agencije. EXPO je sam po sebi izazov, izložba nam donosi niz mogućnosti i prilika koje bi svako od nas mogao iskoristiti. Na koji način će se one realizirati, vrijeme će pokazati. Prilika koju nam je omogućilo Ministarstvo privrede – da obiđemo i budemo dijelom ove izložbe, nama je vjetar u leđa i poticaj koji će nam proširiti vidike i omogućiti da učestvujemo u unapređenju privrednog rasta u našoj djelatnosti”, kazao je Ibrahimagić.

Direktor hotela “Hills” Senad Halilović nije krio oduševljenje zbog odlaska na EXPO 2020 Dubai, ali i činjenice da prvi put svi iz branše zajedno predstavljaju državu.

“Meni je drago što je Vlada KS ušla u ovaj projekat, kako mi jedini na svijetu ne bi bili oni koji se neće predstaviti u Dubaiju. Bio sam u proteklih 20-ak godina na puno sajmova, ali do sada smo uvijek išli individualno. Ovo je prvi put idemo organizovano, neko stoji iza nas, zajedno predstavljamo Sarajevo i BiH. Za mene je to neprocjenjivo. Očekujemo mnogo od EXPO-a, našim prisustvom pokazujemo da smo ozbiljna destinacija, ozbiljna država i siguran sam da ćemo u budućnosti puno toga ostvariti. Gosti iz arapskih zemalja su naši najmnogobrojniji naši tursiti i ovo je prilika da im predstavimo i zimski turizam, što ćemo i učiniti”, naveo je Halilović.

On je posebno istakao zadovoljstvo što je ministar Delić sa svojim timom došao da isprati privrednike.

Oblast turizma na ovoj izložbi predstavljat će 15 kompanija i tri turističke zajednice, koje će tokom petodnevnog boravka na ovoj izložbi učestvovati na nekoliko foruma.

S obzirom da je ovo sedmica “turizma i spajanja” naši privrednici učestvovat će i na cjelodnevnom Travel & Connectivity Business Forumu – poslovnom forumu posvećenom temama putovanja i spajanja, s posebnim akcentom na mogućnosti balansiranja dvije realnosti koje danas živimo; digitalne i realne stvarnosti.

Osim ovog centralnog foruma, za bh. privrednike iz sektora turizma planirani su i poslovni i networking sastanci s predstavnicima sektora turizma iz Slovenije i drugih zemalja regije.  

“Osim predstavljanja i umrežavanja naših privrednika, vrlo važno je i ispratiti globalne trendove i biti u toku s globalnim svjetskim kretanjima. Upravo o tome će imati priliku saznati na forumu na kojem će se diskutovati o izazovima s kojima se susreće sektor turizma tokom digitalne transformacije koja je posljednje dvije godine postala dominantni način života na cijeloj planeti”, zaključio je ministar Delić.  

Stalni rast cijena energenata doveo je do povećanog interesovanja za korištenje obnovljivih izvora energije te se tako sve veći broj kompanija u BiH, ali i građana okreće ovim višestruko isplativim i ekološki prihvatljivim izvorima energije.

Kako je za “Nezavisne novine” rekao Nihad Harbaš, generalni sekretar Centra za održivu energetsku tranziciju “Reset”, cijene energenata su u stalnom rastu, a na cijene uvoznih energenata, kao što su nafta i gas, BiH ne može uticati.

“U BiH prva, nulta mjera mora biti energijska efikasnost, odnosno smanjenje potreba za energijom, pa tek onda njena proizvodnja, jer BiH po jedinici bruto društvenog proizvoda troši za dva do tri puta više nego što prosječno troše zemlje u svijetu, te čak pet puta više od Evropske unije”, kazao je Harbaš.

Dodao je da se određene kompanije zbog nestabilnosti cijena na svjetskom, ali i na domaćem tržištu okreću upotrebi obnovljivih izvora energije, kao što su solarne elektrane, toplotne pumpe i slično.

“Moramo biti svjesni da će cijene energenata i dalje rasti. Međutim, troškovi za energiju ne smiju rasti, a to se postiže kroz primjenu mjera za energijsku efikasnost, zamjenu zastarjelih postrojenja u industriji, ali i proizvodnju na mjestu potrošnje”, rekao je Harbaš.

Istakao je da, što se tiče samih subvencija za upotrebu obnovljivih izvora energije, one najčešće dolaze od razvojnih banaka, kroz lokalne komercijalne banke.

“Implementirali smo nekoliko projekata gdje su subvencije bile od 15 do 35 odsto, kako u domaćinstvima, tako i u industriji. Sa druge strane imate dosta malih i srednjih preduzeća, ali i velikih, koja su u vlasništvu stranih investitora i već zahtijevaju da prelaze na obnovljive izvore energije zbog taksi koje su najavljene za izvozne proizvode koji koriste ugalj i druga fosilna goriva za proizvodnju tih proizvoda”, pojasnio je Harbaš, navodeći da nešto što je ranije bilo isplativo za 10 godina, sada je isplativo već za sedam ili čak šest godina, te ako uzmemo u obzir da će cijene energenata i dalje rasti, onda je isplativost moguća i u kraćem periodu.

Dodao je da su u 10 godina smanjeni investicioni troškovi pri kupovini i ugradnji ovih izvora obnovljive energije za oko 90 odsto.

“Pandemija je poremetila sve sektore, tako i ove, zbog čega su troškovi uvoza iz Kine skočili. Tako sada kontejner iz Kine, koji prije pandemije koštao 3.000 do 4.000 KM, sada košta 20.000 KM”, kazao je Harbaš, navodeći da trenutno ovo tržište stagnira, ali da su sve predikcije da će to opasti.

Istakao je da BiH treba da ide prema dekarbonizaciji i sektora energetike, ali i drugih sektora, te da je jedina alternativa tome upotreba obnovljivih izvora energije.

U “Euro Solar” sektoru u sklopu kompanije “HIFA OIL” d.o.o. za “Nezavisne novine” su rekli da je primjetno da se ljudi sve više interesuju za solarnu energiju.

“Interesuju se, ne samo privredni subjekti, već i domaćinstva, a ekspanzija će biti još veća u narednom periodu. Očekivanja su da u narednih pet do 10 godina sve veći broj građana BiH pređe na ove izvore energije”, naveli su u “Euro Solaru”.

Dodali su da je isplativost prelaska na ovaj vid energije višestruka, bilo za ličnu upotrebu, bilo za prodaju “Elektroprivredi” ili na berzi, te da se isplativost može očekivati već za nekih pet do sedam godina.

Napomenuli su da “HIFA OIL” d.o.o. “Euro Solar” sektor ima izgrađen partnerski odnos sa najvećim svjetskim proizvođačima opreme za solarne elektrane i sisteme.

Nesib Mandžić, direktor firme “Elektro-Test” Sarajevo, rekao je da imaju sve više upita, kako od građanstva, tako i od kompanija.

“Građane najviše zanima izgradnja mini-solarnih elektrana do nekoliko kilovata, a kompanije zanima izgradnja solarnih elektrana od preko 50 kilovata”, naveo je Mandžić.

Dodao je da su cijene energenata na svjetskom tržištu skočile te da BiH ima ograničene rezerve fosilnih goriva.

“Neminovno je da će kod nas doći do povećanja cijena električne energije i mi zaista u narednim godinama moramo ozbiljno shvatiti potrebu za izgradnju obnovljivih izvora energije”, kazao je Mandžić.

Dodao je da, ako se BiH ubrzo ne priključi tom trendu, postoji mogućnost da ostanemo u mraku.

Kako su u Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske kazali, ovo ministarstvo ne daje subvencije za korištenje obnovljivih izvora energije.

“Sa druge strane, proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora energije imaju mogućnost da, u skladu sa Zakonom o OIE, dobiju podsticaj za proizvodnju električne energije iz OIE, koje dodjeljuje operator sistema podsticaja”, naveli su u ovom ministarstvu za “Nezavisne novine”.

Dodali su da je trenutno u toku postupak donošenja novog zakona o OIE, kojim će biti definisan novi način dodjele podsticaja za proizvođače električne energije iz OIE.  

Na domaće tržište u 11 mjeseci prošle godine dotekla je voda vrijedna više od 170 miliona maraka, što je više od tri puta više u odnosu na količinu vode koju je BiH izvezla u inostranstvo.

Naime, kako kažu ekonomisti većina građana nije ništa naučila iz krize i ponovo se vraća uvoznoj robi.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, tokom 11 mjeseci 2021. godine u BiH su uvezene 177 tone vode u vrijednosti višoj od 170 miliona maraka, dok je tokom čitave 2020. uvezeno 158 tona u vrijednosti od 146 miliona KM.

“BiH je za 11 mjeseci 2021. godine što se tiče uvoza vode skoro dostigla predpandemijsku godinu kada je u toku čitave godine  uvezeno vode u vrijednosti većoj od 171 miliona maraka”, kazali su iz UIO BiH. 

Što se tiče uvoza, Bosna i Hercegovina najviše vode već godinama uvozi iz Srbije, zatim Hrvatske, Slovenije, Francuske i Njemačke.

Ono što je posebno zanimljivo jeste da smo vodu uvozili i iz Turske, odakle nam je stigla voda vrijedna 19.107 KM . Od daljih zemalja, vodu nam je stizala u manjim količinama iz Saudijske Arabije.

S druge strane, izvoz je dosta skromniji od uvoza, pa je  tako BiH izvezla  vode u vrijednosti oko 51 miliona KM.

“Najviše vode smo izvezli u Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru”, kazali su iz UIO BiH.

Komentarišući podatke o uvozu vode, Igor Gavran, ekonomski analitičar, za “Nezavisne novine” ističe da je ovo upravo odličan primjer zašto je bilo pogrešno nadati se “povratku na staro” tokom pandemije, jer naša ekonomija nije bila u dobrom stanju ranije i mnogo je toga negativnog što je pandemija u određenoj mjeri privremeno ublažila.

“U početnoj fazu prekida transportnih veza i prestanka ili znatnog smanjenja uvoza određenih proizvoda konačno su i oni autodestruktivni građani koji preferiraju uvoznu robu bili prinuđeni kupovati domaće proizvode, a manja potrošnja u ugostiteljstvu gdje također često dominiraju uvozni proizvodi je opet umanji tražnju za uvozom”, pojašanjava Gavran.

Dodaje da nažalost, izgleda da većina nije ništa naučila iz krize i ponovo se vraća na uvoznu  robi čak i u najbesmislenijoj kategoriji od svih a to je uvoz vode.

“Ne postoji nijedan kriterij kojim se uvozna voda može smatrati boljim izborom – niti je kvalitetnija, niti je jeftinija, u prosjeku, jednostavno razumnog razloga za njen izbor nema”, ističe Gavran.

Kako je rekao jedino što možemo konstativati da je ovaj ogroman odliv novca potpuno neopravdan i štetan.

“Jedan od razloga sigurno je i to što domaći proizvođača za promociju ili imaju ograničena sredstva kako u ugostiteljstvu tako i u medijskom prostoru”, ističe Gavran i zaključuje da je ključni problem pogrešan izbor kupaca.

Radovima na Stojčevcu krenula je obnova jednog od nekada najpoznatijih sarajevskih izletišta koje je u proteklih 25 godina bilo zapostavljeno.

Općina Ilidža u saradnji sa Direkcijom za puteve Kantona Sarajevo, Ministarstvom saobraćaja KS, Ministarstvom komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS te Kantonalnom javnom ustanovom za zaštićena prirodna područja krenula je u rekonstrukciju ulice Stojčevac, kao i asfaltnih puteva na samom Stojčevcu.

“Nakon 25 godina propadanja krenuli smo u projekt rekonstrukcije ulice Stojčevac, asfaltnih puteva, kao i ceste koja ga povezuje s Velikom alejom”, kazao je načelnik Općine Ilidža Nermin Muzur.

Iz te općine je istaknuto da su radovi na Stojčevcu tek najava važnih kapitalnih projekata koje je krajem 2021. godine predstavio načelnik Muzur, a koji bi u narednom periodu, kako je navedeno, trebali u potpunosti preobraziti Ilidžu.