Kategorija: Vijesti

  • Ministar Dedić posjetio Čapljinu: Prioritet je povećati proizvodnju hrane

    Ministar Dedić posjetio Čapljinu: Prioritet je povećati proizvodnju hrane

    Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić danas je posjetio poljoprivredne proizvođače i projekte na području općine Čapljina čiju realizaciju prati i podržava ministarstvo kroz strukturne mjere podrške.

    Na plantažama firme Agroherc Organic koje se prostiru na 140 ha zemljišta u prošloj godini podignuta je plantaža od 5.000 sadnica masline, a u planu je podizanje novih zasada masline i šipka za koje je urađena rekultivacija i priprema zemljišta.

    – Ukupno smo do sada investirali oko 10 miliona KM. U proljetnoj sjetvi planiramo nove zasade masline i šipka – kazao je jedan od vlasnika Admir Rahimić.

    Kompaniju Adria Hishtil koja se bavi rasadničkom proizvodnjom u plastenicima, na površini od 22 ha i ostvaruje oko 90 posto izvoza u 16 zemalja, Federalno ministarstvo poljoprivrede je podržalo u proširenju proizvodnih kapaciteta. Kompanija Dominant koja se bavi rasadničkom proizvodnjom i proizvodnjom voća podršku je ostvarila u podizanju novih višegodišnjih zasada.

    U pratnji ministra Dedića bili su i direktor PIU jedinice Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Halil Omanović, te predsjednik Odbora za poljoprivredu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Ahmed Džubur.

    Ministar Dedić je obišao i pogone kompanije Lasta, a od novog vlasnika Petra Ćorluke informiran je da je u novoinstalirane pogone za proizvodnju keksa investirano oko 20 miliona eura koji mogu odgovoriti najmodernijim zahtjevima evropskog i svjetskog tržišta.

    – Kompanija Lasta ima u planu i sadnju smokve i lješnjaka, što planiramo organizirati u saradnji s kooperantima. Sve navedeno poslužit će nam kao sirovina u ovim pogonima za proizvodnju keksa. Montaža proizvodnih mašina je pri kraju, a to ujedno znači da će proizvodi s traka ove kompanije uskoro pronaći svoje mjesto na domaćem i inostranom tržištu – istakao je Čorluka.

    Zahvalio se na podršci u realizaciji ove investicije Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

    – U prošloj godini podržali smo veliki broj novih investicija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, a jedna od njih je i ova tvornica koja ima svoju tradiciju. Vjerujem da će organizacijom otkupa i prerade domaćih poljoprivrednih proizvoda od smokve, višnje, trešnje i lješnjaka ovi prerađivački kapaciteti doprinijeti povećanju dodane vrijednosti, stabilnijem i većem prihodu malih poljoprivrednih proizvođača i rezultirati otvaranjem novih radnih mjesta – kazao je ministar Dedić, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

    Biznis.ba / FENA

  • Devizne rezerve Srbije povećane za tri milijarde evra

    Devizne rezerve Srbije povećane za tri milijarde evra

    BEOGRAD – Devizne rezerve Srbije povećane su u 2021. godini za tri milijarde evra i na kraju novembra iznose 16,5 milijardi evra, rekla je guvernerka Narodne banke Jorgovanka Tabaković.

    Foto: Capital

    Devizne rezerve, koje su jedan od najvažnijih stubova sadašnje i buduće stabilnosti, znatno su veće nego prije krize, navode iz NBS.

    „Pored toga, povećane su i rezerve zlata za 1,7 tonu i sada iznose rekordnih 37,2 tone“, rekla je Tabakovićeva.

    U trezore NBS vraćeno je sve zlato iz inostranstva, ukupno 13 tona, kao dodatna garancija postignute finansijske stabilnosti.

    Priliv stranih direktnih investicija iznosio je oko 3,6 milijardi evra (prema poslednjim podacima), tako da se Srbija po prilivu stranih direktnih investicija približila rekordnoj 2019. godini, ističu u NBS.

    Nakon izuzetno niskog nivoa u 2020. godini, inflacija je u 2021. godini privremeno povećana u Srbiji i u gotovo svim drugim zemljama u svetu, kažu u centralnoj banci.

    „Osnovu kretanja inflacije u 2021. godini činili su privremeni faktori, pre svega snažan rast svetskih cena energenata i hrane, kao i troškovni pritisci usled zastoja u globalnim lancima snabdevanja. Po prestanku delovanja faktora iz međunarodnog okruženja koji su vodili inflaciju u 2021. godini, odnosno sa stabilizacijom svetskih cena energenata i hrane, postepenim rešavanjem problema zastoja u globalnim lancima snabdevanja i dolaskom nove poljoprivredne sezone, od drugog tromesečja 2022. godine očekujemo da inflacija uspori i da se vrati u granice cilja sredinom godine“, ističe Tabakovićeva.

    Ona objašnjava da se srpska ekonomija oporavila u relativno kratkom vremenskom periodu i nivo prije pandemije prestigla već u prvom tromesečju 2021. godine.

    „Pritom, zahvaljujući povoljnoj makroekonomskoj perspektivi zemlje, visokom prilivu stranih direktnih investicija i efektima investicija iz prethodnog perioda, procene za rast Srbije u 2021. godini konstantno smo revidirali naviše, što su činile i relevantne međunarodne institucije“, istakla je Tabakovićeva. Tanjug

    Objava Devizne rezerve Srbije povećane za tri milijarde evra prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Cijena peleta sa 300 skočila na 500 KM po toni, poskupjeli i drvo i briket

    Cijena peleta sa 300 skočila na 500 KM po toni, poskupjeli i drvo i briket

    Građani BiH proteklih dana svjedoče poskupljenju ogrjeva, radilo se o drvetu, peletu ili briketu, a razlog se krije u poskupljenju sirovine, koje u konačnici najviše osjete krajnji potrošači.

    Cijena peleta po jednoj toni prošle godine bila je maksimalnih 300 KM, a sada njegova cijena iznosi i do 500 KM.

    Slična je cijena i ogrjevnog drveta, koja je prošle zimske sezone iznosila do 90 KM po kubnom metru, dok je danas i do 120 KM.

    Uz ovu računicu jedan penzioner teško da može zagrijati svoj prostor bez zaduživanja s obzirom na to da su mu potrebne minimalno tri penzije samo za energente u vidu drva, dok bi mu za zagrijavanje peletom trebalo dosta više.

    Tim povodom razgovarali smo s Josipom Šakićem, privrednikom iz drvne industrije Srednjobosanskog kantona, usmjerenog na izvoz ka EU, koji je u razgovoru za Klix.ba kazao da je na tržištu došlo do porasta cijena sirovina i ostalog repromaterijala, cijene rada i struje, ali da pored toga tolika poskupljenja nisu opravdana.

    “Ako gledamo 2020. godinu i drvno-prerađivačku industriju, proizvodnja je bila drastično smanjena zbog utjecaja pandemije koronavirusa. Sada, nakon lockdowna, je došlo do povećane potražnje gotovih proizvoda iz drvno-prerađivačke industrije pa je povećana proizvodnja. Mnogi su, da bi nadoknadili minus iz prethodnog perioda, primorani podizati i cijene svojih proizvoda. Sve se to odrazilo i na cijene peleta, ogrjevnog drva i briketa”, kazao je Šakić.

    Jedan od proizvođača peleta nam je kazao da je veoma teško na tržištu nabaviti sirovinu od koje se pravi pelet te da je i cijena te sirovine danas viša nego prošlih godina.

    Šakić kaže da je na povećanje cijena utjecao zakon ponude i potražnje.

    “Cijena rada je porasla za desetak posto, energija ide do 20 posto, repromaterijali, ali to ne znači da proizvod treba poskupjeti čak 60 posto”, dodao je naš sagovornik.

    Na kraju je kazao da je poskupljenjem sirovina i energenata na svjetskom tržištu došlo i do poskupljenja svih drugih proizvoda kod nas, ali da vjeruje da će uskoro doći do stabilizacije tržišta pa čak i do pada cijena proizvoda iz drvno-prerađivačke industrije.

    Na kraju se postavlja pitanje šta predstavlja ekološko, a šta finansijski prihvatljivo grijanje građana BiH u današnjem vremenu, kada je u državi penzionera minimalna penzija manja od 400 KM.

     

    Klix

  • Ovo su projekti koji će biti predstavljeni na izložbi EXPO 2020 Dubai

    Ovo su projekti koji će biti predstavljeni na izložbi EXPO 2020 Dubai

    [ad_1]

    Komisija za izbor privrednika koji će uz paket podrške Ministarstva privrede Kantona Sarajevo predstavljati Bosnu i Hercegovinu na svjetskoj izložbi EXPO 2020 Dubai objavila je danas konačnu listu privrednih subjekata čiji će projekti biti predstavljeni na ovoj izložbi.

    Prvih deset s konačne liste imat će priliku predstaviti svoje projekte na ovoj izložbi, a ukoliko neko od prvih deset iz bilo kojeg razloga odustane od učešća, Ministarstvo će pozvati sljedećeg s ove liste.  

    Lista privrednih subjekata čiji projekti ispunjavaju, ali i onih koji ne ispunjavaju uvjete Poziva dostupna je na web stranici Ministarstva privrede KS, na linku.

    Obzirom da je završen proces izbora za sve tri kategorije; kompanije, turističke zajednice i projekte, spreman je i program predstavljanja industrija na izložbi EXPO 2020 Dubai, prema kojem turističke zajednice i kompanije iz oblasti turizma na EXPO 2020 Dubai putuju već u nedjelju, 9. januara 2022. godine.  

    Oblast turizma na ovoj izložbi predstavljat će 15 kompanija i tri turističke zajednice, koje će tokom petodnevnog boravka na ovoj izložbi učestvovati na nekoliko foruma. Najbitniji od njih je cjelodnevni Travel & Connectivity Business Forum – Poslovni forum putovanje i spajanje, planiran za drugi dan boravka naših predstavnika u Dubaiju.  

    Prema biznis programu, nakon turizma, krajem mjeseca predstavit će se 19 kompanija iz kategorije “ostale industrije”, a u drugoj polovini februara priliku da se predstave na izložbi EXPO 2020 Dubai, imat će sedam kompanija iz oblasti poljoprivrede i prehrambene inudstrije.

    Početkom marta u Dubai putuju predstavnici ukupno 21 kompanije, 11 iz oblasti IT industrije i 10 kompanija koje će predstaviti svoje projekte, među kojima je i projekat aerodroma iz Bihaća.

    U zadnjoj sedmici marta planirano je predstavljanje kompanija iz oblasti šumarstva i drvne industrije, metalno – prerađivačke industrije i auto industrije, ukupno 15 kompanija.

    [ad_2]

    Akta.ba

  • Banke u BiH ne očekuju rast kamatnih stopa u 2022.

    Banke u BiH ne očekuju rast kamatnih stopa u 2022.

    Predsjednik Udruženja banaka BiH Berislav Kutle izjavio je za Fenu da u 2022. nije realno očekivati rast kamatnih stopa na kredite fizičkih, ali i pravnih lica.

    – Jasno je da bi prema rastu inflacije, a pogotovu očekivanju još većeg rasta u ovoj godini to bilo teoretski očekivano. Kažem teoretski jer po ekonomskim kriterijima bi to bilo normalno – očekivano. Situacija sa kamatama u EU je takva da, bez obzira na inflaciju, do sredine 2023. Evropska centralna banka neće dirati kamate, a i ako bi ih nakon toga podizala to bi bilo postepeno u promilima – naveo je Kutle.

    Dodao je da je, nažalost, potražnja za kreditima puno manja od ponude tako da banke u BiH ne mogu ni razmišljati o povećanju kamata.

    Kutle je precizirao da su u BiH kamate na sve kredite, osim na minus po tekućem računu, manje od tržišno očekivanih, što dugoročno nije dobro.

    – Nije dobro jer se na taj način ne može razvijati zdrava konkurencija i tako potreban rast. One kratkoročno, i kod nas kao i u EU, pomaže slabima a dugoročno uništavaju zdrave – smatra Kutle.

    Istakao je da nije realno očekivati ni značajnije smanjenje kamatnih stopa, niti bi to dovelo do bilo kakvog pozitivnog pomaka.

    – Iluzija je da je visina kamata bilo kakav problem u BiH i ko se ne može razvijati sa ovakvom kamatom on ima problem sa kvalitetom proizvoda, a ne sa cijenom kapitala – dodao je Kutle.

    Potcrtao je da je, nažalost po sve nas i budućnost ove zemlje, potražnja za kreditima na razini koja ne obećava brzi rast i razvoj.

    – Zašto je to tako zahtijevalo bi dublju analizu, ali je jasno da se situacija neće brzo promijeniti na bolje –  tvrdi Kutle.

     

    (Biznis.ba / Fena)

  • Poražavajući podaci: Tri puta više pijemo stranu nego domaću vodu

    Poražavajući podaci: Tri puta više pijemo stranu nego domaću vodu

    Na domaće tržište u 11 mjeseci prošle godine dotekla je voda vrijedna više od 170 miliona maraka, što je više od tri puta više u odnosu na količinu vode koju je BiH izvezla u inostranstvo.

    Naime, kako kažu ekonomisti većina građana nije ništa naučila iz krize i ponovo se vraća uvoznoj robi.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, tokom 11 mjeseci 2021. godine u BiH su uvezene 177 tone vode u vrijednosti višoj od 170 miliona maraka, dok je tokom čitave 2020. uvezeno 158 tona u vrijednosti od 146 miliona KM.

    “BiH je za 11 mjeseci 2021. godine što se tiče uvoza vode skoro dostigla predpandemijsku godinu kada je u toku čitave godine  uvezeno vode u vrijednosti većoj od 171 miliona maraka”, kazali su iz UIO BiH za “Nezavisne novine”.

    Što se tiče uvoza, Bosna i Hercegovina najviše vode već godinama uvozi iz Srbije, zatim Hrvatske, Slovenije, Francuske i Njemačke.

    Ono što je posebno zanimljivo jeste da smo vodu uvozili i iz Turske, odakle nam je stigla voda vrijedna 19.107 KM . Od daljih zemalja, vodu nam je stizala u manjim količinama iz Saudijske Arabije.

    S druge strane, izvoz je dosta skromniji od uvoza, pa je  tako BiH izvezla  vode u vrijednosti oko 51 miliona KM.

    “Najviše vode smo izvezli u Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru”, kazali su iz UIO BiH.

    Komentarišući podatke o uvozu vode, Igor Gavran, ekonomski analitičar, za “Nezavisne novine” ističe da je ovo upravo odličan primjer zašto je bilo pogrešno nadati se “povratku na staro” tokom pandemije, jer naša ekonomija nije bila u dobrom stanju ranije i mnogo je toga negativnog što je pandemija u određenoj mjeri privremeno ublažila.

    “U početnoj fazu prekida transportnih veza i prestanka ili znatnog smanjenja uvoza određenih proizvoda konačno su i oni autodestruktivni građani koji preferiraju uvoznu robu bili prinuđeni kupovati domaće proizvode, a manja potrošnja u ugostiteljstvu gdje također često dominiraju uvozni proizvodi je opet umanji tražnju za uvozom”, pojašanjava Gavran.

    Dodaje da nažalost, izgleda da većina nije ništa naučila iz krize i ponovo se vraća na uvoznu  robi čak i u najbesmislenijoj kategoriji od svih a to je uvoz vode.

    “Ne postoji nijedan kriterij kojim se uvozna voda može smatrati boljim izborom – niti je kvalitetnija, niti je jeftinija, u prosjeku, jednostavno razumnog razloga za njen izbor nema”, ističe Gavran.

    Kako je rekao jedino što možemo konstativati da je ovaj ogroman odliv novca potpuno neopravdan i štetan.

    “Jedan od razloga sigurno je i to što domaći proizvođača za promociju ili imaju ograničena sredstva kako u ugostiteljstvu tako i u medijskom prostoru”, ističe Gavran i zaključuje da je ključni problem pogrešan izbor kupaca.

    Uvoz vode  po godinama

    Period   Masa (kg)            Vrijednost (KM)

    01.01-30.11.2021             177,282.152       170.062,882

    01.01-31.12.2020             158,613.389       149.096,882

    01.01-31.12.2019             189.198,957       171.176,100

    01.01-31.12.2018             171.400,873       154,382,889

    01.01-31.12.2017             166,122.310       143.845,111

    Izvoz iz BiH po godinama

    Period   Masa (kg)            Vrijednost (KM)

    01.01-30.11.2021             88.086,689          40.420,510

    01.01-31.12.2020             98.203,887          42.917,794

    01.01-31.12.2019             110.356,824       51.417,605

    01.01-31.12.2018             120.457,874       56.661,339

    01.01-31.12.2017             101.967,084       49.467,881

     

    BH portal/RTVTK

  • Vlada KS ispunila 19 i provodila aktivnosti na pola datih obećanja u prvoj godini mandata

    Vlada KS ispunila 19 i provodila aktivnosti na pola datih obećanja u prvoj godini mandata

    [ad_1]

    Vlada Kantona Sarajevo (KS) je tokom prve godine mandata u potpunosti ispunila 19 obećanja iz dokumenta “Principi i mjere djelovanja Vlade Kantona Sarajevo 2021-2022”, a provodila je aktivnosti na realizaciji 202 od ukupno 404 obećanja, koliko ih u okviru svog monitoringa prati Istinomjer.

    Sedam obećanja ispunjeno je tokom prvih 100 dana rada kantonalne Vlade. 

    Prema rezultatima monitoringa Istinomjera, u progresu je ispunjavanje 36 obećanja, dok je rad na ispunjavanju započet u slučaju još 146 obećanja.

    Dva obećanja ocijenjena su kao neutemeljena, jedno kao zaustavljeno i jedno kao neispunjeno

    Vlada imenovana 5. januara 2021. godine treća je kantonalna Vlada nakon Općih izbora 2018. godine, a formirana je na osnovu sporazuma kojeg su potpisali SDP BiH, NiP, NS, sada već bivši NBL, te samostalni zastupnici i zastupnice.

    Tokom prvih 100 dana rada Vlade, koaliciju na ovom nivou vlasti napustio je NBL, koji je s nekadašnjom A-SDA osnovao novi politički subjekt pod nazivom Narodni evropski savez (NES).

    Za premijera KS imenovan je Edin Forto, koji je ovu funkciju obnašao i u vrijeme kada su u radu kantonalne Vlade učestvovale partije koje su činile tzv. šestorku, od decembra 2018. godine do januara 2020. godine.

    Dokument “Principi i mjere djelovanja Vlade Kantona Sarajevo 2021-2022” podijeljen je u nekoliko kategorija, u odnosu na rok i procenat izvršenja, tako su se u ovom sporazumu našla 34 obećanja koja se odnose na pandemiju COVID-19, 234 obećanja u kratkoročnim mjerama, čije izvršenje Vlada očekuje do kraja mandata, u jesen 2022. godine, 58 obećanja u dugoročnim mjerama, kao i njih 78 u srednjoročnim mjerama.

    U oblasti ekonomije, u kojoj je u mjerama Vlade KS dato ukupno 146 obećanja, njih sedam je potpuno ispunjeno, od čega su tri ispunjena u prvih 100 dana mandata Vlade i odnosila su se na rebalans budžeta, formiranje kriznog štaba za ekonomska i privredna pitanja u vidu Savjetodavnog tijela za ekonomska i privredna pitanja za stabilizaciju privrede i saniranje posljedica pandemije koronavirusa na području KS, te izmjene i dopuna Zakona o taksi-uslugama u KS.

    Vlada KS uspostavila je u oktobru i Centar za upravljanje kvalitetom zraka, koji djeluje pri resornom ministarstvu, a usvojen je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama. 

    Među obećanjima čija je realizacija u progresu, a kojih je u ovoj oblasti 13, jeste i ono o rekonstrukciji tramvajske pruge Ilidža – Marijin Dvor, koja je započela u augustu 2021. godine.

    U progresu je i ispunjavanje obećanja o nabavci novih tramvaja, s obzirom na to da je u septembru potpisan ugovor sa konzorcijem Stadler, koji je izabran na međunarodnom tenderu kojeg je provela Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), kao i obećanje o proširenju Ulice Džemala Bijedića.

    Ministar saobraćaja KS Adnan Šteta je početkom 2021. godine potpisao ugovor i za nabavku 25 novih niskopodnih trolejbusa s kompanijom BKM Holding iz Bjelorusije, a njihova isporuka se očekuje na proljeće ove godine.

    Ocjenu započeto dobilo je 60 obećanja u ovoj oblasti, a među 66 obećanja na čijoj realizaciji nisu provođene aktivnosti su ona o donošenju strategije javnog prevoza do 2030. godine, implementaciji pametnog parkinga, izradi studije ekonomske održivosti javnih preduzeća, uspostavi novih nacionalnih parkova, osposobljavanju ledene dvorane tokom cijele godine i druga.

    Kao zaustavljeno je ocijenjeno obećanje o implementaciji preporuka iz Studije o urbanim ventilacionim koridorima. 

    Istinomjer je zabilježio aktivnosti na realizaciji skoro polovine obećanja u oblasti državnog uređenja.

    Od 41 obećanja u ovoj oblasti, dva su ocijenjena kao ispunjena, a odnose se na objedinjavanje procesa javnih nabavki te na donošenje Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica.

    Sedam obećanja u oblasti državnog uređenja dobilo je ocjenu u progresu, a neka od njih su “Donošenje zakona o nepotizmu i stranačkom zapošljavanju”, “Izmjene Poslovnika o radu Skupštine”, “Nastavak započetih aktivnosti na uspostavi baza podataka”, “Strožija kontrola dodjele sredstava iz tekućih transfera” itd.

    Ocjenu započeto dobilo je devet obećanja, dok na njih 23 u ovoj oblasti nisu provođene aktivnosti koje bi dovele do njihovog ispunjenja.  

    U dosadašnjem mandatu, Vlada KS je provodila određene aktivnosti na realizaciji devet obećanja, od ukupno 33 koja su data u oblasti zdravstva, dok na ispunjenju većine obećanja (20) nisu zabilježene aktivnosti.

    Jedno obećanje dobilo je ocjenu u progresu, a tri obećanja ispunjena su u prvih 100 dana mandata Vlade KS.

    Jedno od ispunjenih obećanja odnosi se na rebalans finansijskog plana ZZOKS.

    Krajem marta 2021. godine, zastupnici/e Skupštine Kantona Sarajevo usvojili/e su Finansijski plan Zavoda zdravstvenog osiguranja KS Odlukom o izvršavanju ovog plana za 2021. godinu, u iznosu od 484.051.000 KM.

    Sredinom januara 2021. godine održana je konstituirajuća sjednica novog kriznog štaba za praćenje i analizu situacije izazvane novim koronavirusom, a sredinom marta 2021. godine, ministar Vranić imenovao je i dodatne članove Kriznog štaba KS.

    Ovim je ispunjeno i obećanje “Revizija rada Kriznog štaba i formiranje novog kriznog štaba”. I obećanje koje se odnosi na hitnu uspostavu drive-in punktova za testiranja ocijenjeno je kao ispunjeno u prvih 100 dana mandatu, budući da je u Kantonu Sarajevo u februaru i martu 2021. godine s radom počelo nekoliko drive-in punktova.

    Tako je sredinom februara otvoren prvi drive-in punkt za brza testiranja oboljelih od novog koronavirusa na parkingu kod Mosta Suade i Olge, a potom su otvoreni i punktovi u općinama Novi Grad, Ilidža i Vogošća.

    Istinomjer je zabilježio značajne aktivnosti na ispunjenju obećanja “Realizacija zaključaka 28. radne sjednice Skupštine Kantona Sarajevo”.

    Između ostalog, zaključci se odnose na unapređenje postojećih call centara, angažovanje svih medicinskih i laboratorijskih kapaciteta, imenovanje ministra zdravstva, aktivnosti po pitanju nabavke vakcina, formiranje novog kriznog štaba i drugo.

    Neka od obećanja na kojima su zabilježene određene aktivnosti odnose se na donošenje novog Plana restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova, zapošljavanje nedostajućeg zdravstvenog kadra i informatizaciju ustanova javnog i privatnog zdravstvenog sistema u KS.

    U oblasti pravna država, Istinomjer je registrovao ukupno 42 obećanja, od kojih je u toku prve godine mandata jedno u potpunosti ispunjeno, njih devet je u progresu, dok su na 16 obećanja zabilježene određene aktivnosti kada je u pitanju njihova realizacija te su kao takva dobila ocjenu započeto.

    Na 16 obećanja nisu zabilježene aktivnosti kada je u pitanju njihova realizacija te su ona ocijenjena kao nezapočeta.

    Vlada Kantona Sarajevo je 20.5.2021. godine usvojila Uredbu o dodjeli transfera neprofitnim organizacijama i pojedincima iz budžeta KS, a nakon što je na zvaničnoj stranici Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS objavljen Registar transfera neprofitnim organizacijama i pojedincima iz budžeta Kantona Sarajevo, Istinomjer je obećanje u vezi s uspostavljanjem baze nevladinih organizacija ocijenio ispunjenim.

    Između ostalih, ocjena u progresu data je obećanjima koja su se odnosila na ulaganje u bolju opremljenost policije, bolje informisanje boraca i borkinja o njihovim pravima, te proširenje podataka u Registru zaposlenih u javnom sektoru u KS.

    Od obećanja na kojima su zabilježene određene aktivnosti kada je u pitanju njihova realizacija izdvajamo jačanje antikoruptivnih kapaciteta policije, iniciranje usvajanja dodatnih propisa u oblasti sigurnosti saobraćaja, donošenje novih propisa i zakonsko normiranje u vezi sa zaštitom lica koja prijave korupciju, kao i razvijanje javne svijesti o štetnosti korupcije.

    Od obećanja u okviru oblasti pravne države na kojima nisu provođene aktivnosti na njihovom ispunjavanju podsjećamo na nalaženje adekvatnog prostora za smještaj privremeno oduzetih vozila i imovine, izradu novog zakona o mirnim okupljanjima, te pooštravanje nadzora na konkursima.

    U oblasti obrazovanja, Istinomjer je zabilježio 77 obećanja, od čega je, zaključno sa prvom godinom mandata, jedno obećanje ispunjeno, četiri su u progresu, dok je započet rad na ispunjavanju 27 obećanja.

    Na 43 obećanja nisu zabilježene značajnije aktivnosti te su ocijenjena kao nezapočeta, a po jedno obećanje je neispunjeno i zaustavljeno

    Ispunjeno je obećanje o završetku procesa registracije i formiranja galerije Collegium Artisticum, dok su u progresu obećanja koja se odnose na otvaranje škole i vrtića na Šipu, formiranje instituta za preduniverzitetsko obrazovanje, izradu programa prilagođavanja škola uvjetima pandemije, te adaptaciju kurikuluma i izvođenja nastavnog procesa u uvjetima pandemije.

    Neka od započetih obećanja odnose se na uvođenje pristupačne zdrave ishrane u odgojnim i obrazovnim ustanovama, nabavku informatičke opreme, stvaranje uvjeta za primjenu Zakona o obrazovanju odraslih, programe finansiranja vrhunskih individualnih sportista, intenziviranje kurikularne reforme itd.

    Zaustavljeno obećanje odnosi se na donošenje novog zakona o visokom obrazovanju u Kantonu Sarajevo, a obećanje o uspostavi “korona semafora” s potpunom digitalnom upravom za praćenje nastavnog procesa do juna 2021. godine ocijenjeno je kao neispunjeno s obzirom na činjenicu da je u obećanju preciziran rok koji nije ispoštovan zaključno s prvom godinom mandata.

    Od  65 obećanja u oblasti socijalne politike u toku prve godine mandata ispunjeno je njih pet i to: “Donošenje novog Zakona o socijalnoj zaštiti KS”, “Povećanje džeparca korisnika i korisnica ustanova socijalne zaštite”, “Revizija Pravilnika za ostvarivanje prava na medicinsku rehabilitaciju”, “Jednokratna pomoć za socijalno ugrožene porodilje u iznosu od 1.000 KM”, te obećanje o reviziji registra istaknutih umjetnika i umjetnica.

    Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom usvojen je u Skupštini KS u decembru 2021. godine.

    Ovaj zakon, između ostalog, donosi povećanje dječijeg dodatka za deset posto, zdravstveno osiguranje za nezaposlene osobe i bez redovnog javljanja u nadležne službe.

    Njim je i svim porodiljama omogućena naknada u iznosu prosječne plate u FBiH, bez obzira na to da li su u radnom statusu.

    Osim toga, licima koja su smještena u ustanove socijalne zaštite džeparac je povećan sa 30 na 60 KM. Ministarstvo za boračka pitanja KS je još u martu 2021. godine objavilo Pravilnik za utvrđivanje prava na banjsko i klimatsko liječenje (medicinska rehabilitacija) čime je prethodni stavljen van snage, dok je revidirani registar istaknutih umjetnica i umjetnika objavljen početkom februara 2021. godine.

    Značajne aktivnosti Vlada KS vršila je i na stambenom zbrinjavanju boračke populacije te su u 2021. godini kupljena 83 stana za pripadnike/ce ove populacije. 

    Na kraju prve godine mandata treće kantonalne Vlade u Sarajevu, koja je formirana nakon Općih izbora 2018. godine, može se primijetiti da su provođene aktivnosti na više od polovine mjera iz dokumenta “Principi i mjere djelovanja Vlade Kantona Sarajevo 2021-2022”.

    Od obećanja na čijoj je realizaciji započeo rad, njih 14% ima veliku vjerovatnoću da će biti u potpunosti ispunjeno do kraja mandata, dok njih 36% ima srednju vjerovatnoću. 

    [ad_2]

    Akta.ba

  • Steinmeier službeno imenovao novog predsjednika Centralne banke Njemačke

    Steinmeier službeno imenovao novog predsjednika Centralne banke Njemačke

    Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier službeno je imenovao Joachima Nagela novim guvernerom centralne banke ove države.

    Pedesetpetogodišnji ekonomist preuzeo je dužnost već na prelazu u 2022. godinu, a službeno je imenovan na današnjoj svečanosti u predsjedničkoj palati Bellevue u Berlinu, javlja DPA.

    Nagel preuzima dužnost od Jensa Weidmanna, koji je podnio ostavku u oktobru prošle godine iz privatnih razloga, nakon gotovo 10 godina provedenih na čelu Bundesbanka.

    Njegov drugi osmogodišnji mandat trebao je završiti u aprilu 2027. godine.

    Nagel je bio u izvršnom odboru Bundesbanka od 2010. do 2016. godine, a potom je prešao u državnu razvojnu banku.

    U Bundesbank se vraća iz Banke za međunarodna poravnanja (BIS).

    Član je Socijaldemokratske stranke (SPD), koja je nedavno formirala novu koalicionu vladu sa Zelenima i liberalnom Slobodnom demokratskom strankom (FDP).

    Na guvernersku poziciju dolazi na prijedlog kancelara Olafa Scholza iz SPD-a i ministra finansija Christiana Lindnera iz FDP-a.

    Biznis.ba / FENA

  • Za projekte udruženja i nevladinih organizacija iz BPK-a 12.000 KM

    Za projekte udruženja i nevladinih organizacija iz BPK-a 12.000 KM

    [ad_1]

    Ministarstvo zdravstva, socijalne politike, raseljenih osoba i izbjeglica Bosanskopodrinjskog kantona (BPK) Goražde, za projekte udruženja osoba sa invaliditetom i neprofitnih organizacija u oblasti socijalne i zdravstvene zaštite izdvojit će 12.000 KM.

    Resorni ministar Eniz Halilović potpisao je ugovore o dodjeli sredstava s predstavnicima Udruženja oboljelih od cerebralne paralize i distrofije, Udruženja oboljelih od karcinoma dojke i drugih malignih oboljenja “Biser”, SOS dječija sela BiH te Crvenog križa Goražde.

    “Sredstva su namijenjena za realizaciju projekata s kojim su oni aplicirali na javni poziv Ministarstva. Nažalost, u 2021. imali smo nešto manje sredstva na ovom ekonomskom kodu iz razloga što smo sredstva od 15.000 KM preusmjerili na ministarstvo za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport kako bismo podržali rad Resursne sobe. Međutim, za podršku radu ovih udruženja u budžetu za 2022. planirana su sredstva u iznosu od 30.000 KM.”, istakao je Halilović.

    Predstavnici udruženja, uz zahvalnost Vladi i resornom ministarstvu, naglasili su značaj ove podrške u realizaciji projekata.

    “Podrška je od velike pomoći, jer znamo da su protekle dvije godine bile vrlo teške zbog pandemije COVID-19 tako da smo u toku prošle godine bili došli u situaciju da ugasimo udruženje. Međutim, ove godine je već bolja situacija što se tiče ministarstva i Gradske uprave i ja ovom prilikom želim da im se zahvalim što su prepoznali značaj postojanja udruženja čiji rad sigurno opravdava njihovo postojanje. Nadam se da ćemo u budućnosti imati sredstava čisto radi samog opstanka udruženja, jer sve ostale aktivnosti mi radimo volonterski.”, kazala je predsjednica Udruženja oboljelih od karcinoma dojke i drugih malignih oboljenja “Biser” Mersiha Pecikoza.

    [ad_2]

    Akta.ba

  • Cijene energenata u Njemačkoj na historijskom maksimumu

    Cijene energenata u Njemačkoj na historijskom maksimumu

    Energenti u Njemačkoj je 2021.godini poskupjela kao nikada do sada. Potrošači i privreda trpe veliko opterećenje. Nakon pada ekonomskih aktivnosti početkom pandemije uslijedila je velika potražnja za energentima.

    Cijene struje, plina i lož ulja u Njemačkoj naglo su porasle. U roku od nekoliko mjeseci umnogostručila se veleprodajna cijena plina popevši se na historijski maksimum. Uzrok su pored povećane potražnje i nenapunjena skladišta plina u zemljama, ali i smanjene isporuke pojedinih zemalja koje proizvode plin. Tu su i skupi emisioni certifikati, piše DW.

    Njemački Savezni zavod za ekonomiju i kontrolu izvoza mjeri cijene. Portal za zaštitu potrošača Verivoks navodi da su se cijene od početka 2021. godine utrostručile. Na kratkoročnom tržištu plina tokom godine cijene zemnog gasa su se više nego usedmostručile. Megavatsat trenutno košta 150 eura, dugogodišnji prosjek cijene je bio između 10 i 25 eura.

    Plin tokom godine poskupio za 50 posto

    Verivox tvrdi da su troškovi jednog prosječnog domaćinstva koje troši oko 20.000 kilovatsati godišnje u 2021. godine bili prosječno 1.704 eura. Međutim, početkom godine iznosili su 1.162 eura. To je rast cijene od 47 posto.

    “Početkom 2022. godine početi će da djeluju faktori koji dodatno povećavaju cijene”, kaže stručnjak za energiju Torsten Štork.

    Osim veleprodajnih cijena, očekuje se rast nameta na emisiju ugljen-dioksida upotrebom fosilnih goriva i to već od januara, sa 25 na 30 eura po toni.

    Štork kaže da to sve snabdjevače gasom prisiljava da povećaju cijene, i to značajno. Prema istraživanju Verivoxa 515 od 700 firmi koje se bave snabdijevanjem plinom najavile su da će u februaru povećati cijene u prosjeku za 23,1 posto. Pri godišnjoj potrošnji od 20.000 kilovatsati, to će značiti godišnje povećanje troškova za 339 eura.

    Lož ulje je skuplje za 41 posto

    Slično su se razvijale cijene u slučaju lož ulja. Naime, 100 litara je prije godinu dana koštalo prosječno 49 eura. U decembru je cijena bila 69 eura – to je plus od 41 posto.

    “Cijena lož ulja u suštini prati razvoj međunarodne cijene nafte. Početkom pandemije ona je pala na historijski minimum. Trenutno su cijene lož ulja veće nego prije krize”, kaže stručnjak za energetska pitanja Štork.

    Cijene električne energije porasle za 18 procenata

    Prosječna cijena struje je od januara do septembra prošle godine porasla za 18,4 posto. Prosječno domaćinstvo s godišnjom potrošnjom od 4.000 kilovatsati za to je početkom godine moralo da planira 1.171 eura, a u decembru je cijena bila 1.386 eura. Time je računa za struju za privatne potrošače povećan za 215 eura godišnje.

    Verivox konstatuje da do sada nije postojala takva dinamika cijena na godišnjem nivou. Prema istraživanju, između jula i novembra, cijena električne energije za potrošače pet puta je obarala historijske rekorde. A na tržištima za kratkoročne kupovine već se barata cijenom od 325 eura. Do sada se višegodišnji prosjek cijene kretao između 35 i 55 eura.

    Na početku nove godine, namet na kilovatsat za finansiranje obnovljive energije pao je sa 6,5 na 3,7 centi. To bi prosječno domaćinstvo rasteretilo na godišnjem nivou za 133 eura. Međutim, u isto vrijeme su porasli transportni troškovi na električnoj mreži na nivou cijele zemlje za oko četiri posto, dostižući još jednu rekordnu visinu. Čak 280 od 800 lokalnih snabdjevača električnom energijom najavili su porast cijena za februar 2022. prosječno za 7,6 procenata. Godišnje to opterećuje novčanik potrošača sa 100 eura više.

    Porezi i nameti također utiču na cijene

    Trebalo bi uzeti u obzir da se konačna cijena u Njemačkoj formira i na osnovu poreza i raznih nameta. Nabavna cijena struje i marža sačinjavaju svega jednu četvrtinu cijene. Dakle, najveći negativni uticaj na razvoj cijene električne energije ima država sa svojim nametima. Kod plina je to nešto drukčije, jer produkcioni i pogonski troškovi bivaju do 49 posto ugrađeni u cijenu, a u lož ulju je to 59 posto.

    Jeftini snabdjevači zaustavljaju isporuku

    Snabdjevači koji su imali politiku niskih cijena zapali su jedan za drugim u finansijske teškoće, jer njihove niske tarife koje su ugovorno nudili nisu mogle da pokriju sve veće dobavljačke cijene. Mnogi su proglasili insolventnost, jer nemaju dugoročne ugovore sa velikim proizvođačima energije.

    Potrošači čiji je snabdjevač insolventan počinju dobijati energente od gradskih mreža, ali po nepovoljnoj tarifi za nove mušterije. Na primjer, kelnski veliki energetski koncern Rajnenergi od početka godine nudi struju za nove mušterije po cijeni od 72, 8 centi po kilovatsatu umjesto 30,76 cenata.

    Ovi veliki snabdjevači rijetko dozvoljavaju da se promijeni tarifa, kao što je to bilo moguće ranije. Od 5. januara nove mušterije ponovo mogu da biraju između nekoliko tarifa, ali najjeftinija je i dalje 40 posto skuplja od one koju imaju stare mušterije.

    Veće cijene i za industriju

    Mnoge industrijske firme, velike i male imaju isti problem. Hiljade njih se nisu osigurale dugoročnim ugovorima, kako navodi list Handelsblat, a kod nekih od njih, isto kao kod privatnih mušterija, snabdjevači su insolventni i ne isporučuju više gas.

    U listu Handelsblat navodi se i izjava vlasnika jedne veće private firme iz Sjeverne Rajne – Westfalen: “Rast cijena je bio već u trećem kvartalu tako dramatičan, da smo mislili da će uskoro početi da padaju.”

    Ovaj preduzetnik iz oblasti mašinogradnje, koji kao i mnogi drugi, želi ostati anoniman, ima godišnji promet od dvije milijarde eura, i teško se preračunao: “Predugo smo čekali I propustili smo pravi trenutak”.

    Njegovo preduzeće će sljedeće godine samo u Njemačkoj u pogonima platiti pet do šest miliona eura za struju i plin. Do sada su ti troškovi budžetirani sa tri miliona eura. Ne treba da čudi da preduzetnici koji ne mogu da podnesu eksplozivni rast cijena, sve glasnije zahtijevaju državnu pomoć.

    Biznis.ba / DW