Kategorija: Vijesti

LJUBLJANA – Izdavanjem dvije obveznice, Slovenija se zadužila za 1,75 milijardi evra, što je njeno prvo zaduženje u 2022. godini, u kojoj država planira da se ukupno zaduži za pet milijardi evra.

U prvom izlasku na finansijska tržišta ove godine Slovenija je plasirala četvorogodišnju obveznicu kojom je obezbijedila 1,25 milijardi evra, dok je obveznicom sa dospijećem od 40 godina prikupila 500 miliona evra.

Prikupljena sredstva Slovenija će iskoristiti za finansiranje budžeta i refinansiranje starih kreditnih obaveza.

Interes na finansijskom tržištu za slovenačke obveznice premašio je ponudu, pa je, kako navodi Rojters, potražnja dostigla 6,6 milijardi evra.

Pritom je prinos na četvorogodišnju obveznicu negativan i iznosi 0,241 odsto, za šta iz Ministarstva finansija Slovenije navode da je dokaz efikasnosti i uspješnosti politike slovenačke Vlade.

I prinos na četrdesetogodišnju obveznicu, koji je 1,183 odsto, dokazuje odličan položaj države na tržištima kapitala, naveli su iz Ministarstva finansija.

Konsolidovani bruto dug Slovenije je krajem trećeg kvartala 2021. godine iznosio 40,34 milijarde evra, odnosno 79,6 odsto bruto domaćeg proizvoda. Srna

Objava Slovenija: Novo zaduženje od 1,75 milijardi evra prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

U odnosu na 2019. godinu prije pandemije, putnički promet manji je za 33 posto ili 376.547 putnika manje.

Prema Eurocontrolu, oporavak zračnog prometa u Bosni i Hercegovini je daleko iznad europskog prosjeka i zemlja bi tokom ove godine trebala dostići broj putnika prije pandemije, dok velika europska tržišta očekuju da će broj putnika iz 2019. dostići tokom 2025. godine, izvještava flyingbosnian.blogspot.

Prošlog mjeseca Zračna luka Sarajevo zabilježila je 70.230 putnika, što je najprometniji decembar ikada. Zračna luka imala je porast od 425% ili 56.833 putnika više u odnosu na isti mjesec 2020. godine, 22% ili 12.482 putnika više u odnosu na decembar 2019. godine.

Prošlog mjeseca sarajevski aerodrom imao je 1.083 operacije aviona, dok je odjel za teret zabilježio rekordnih 767.134 kilograma tereta, prenosi indikator.

NJUJORK – U godini koja je pred nama očekuju se brojna poskupljenja. Sve od kafe do senfa trebalo bi ove godine poskupiti, piše Wall Street Journal. Mnogi proizvođači hrane govore kako će povećati cijene u 2022. godini, a to znači da će ljudi u trgovinama više plaćati za namirnice.

“Ne postoji ništa što je imuno na rast cijena”, rekao je Tony Sarsam iz firme SpartanNash Co. koja se bavi prodajom i distribucijom prehrambenih proizvoda.

Dodao je i kako su mliječni proizvodi, te kruh i sokovi među namirnicama koje će poskupiti.

Procjenjuje se da će cijene namirnica u prvoj polovici 2022. godine narasti za pet odsto.

Iz poznate firme Mondelez International, koja stoji iza mnogih slatkiša, rekli su kako će podići cijene keksa, slatkiša i ostalih proizvoda i to za između šest i sedam odsto.

Iz Heinza, pak, kažu da će cijena nekih njihovih proizvoda rasti i do 20 odsto.

Wall Street Journal piše i kako će rast cijena u 2022. godini varirati od dva do 20 odsto.

Poskupjeće i povrće poput krompira i celera, te namirnice poput vina, piva i ostalog  alkohola, posebno ako se radi o onim uvoznim.

Takođe, očekuje se da će poskupiti, na pirmjer, majoneza i smrznuta gotova jela. N1

Objava Ove namirnice bi mogle drastično poskupjeti ove godine prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

SARAJEVO –  Sa tržišta BiH povučeni su svjetlosni lanac sa 100 lampica, jer predstavlja opasnost od strujnog udara i požara, kao i dva modela bicikla za djecu zbog rizika od povreda, a kupcima se preporučuje da ove kineske proizvode vrate u prodavnice.

Svjetlosni lanac sa 100 lampica, bez oznake modela i tipa, te nepoznatog bar koda, predstavlja opasnost od strujnog udara i požara, jer napojni kabl ne ispunjava zahtjeve električne izdržljivosti i nema propisanu dužinu, a proizvod ne sadrži neophodna upozorenja.

Svjetlosni lanac nije propisno označen, a ni usklađen sa Naredbom o električnoj opremi namijenjenoj za upotrebu unutar određenih naponskih granica i standardom BAS EN 60598-2-20:2016, objavila je Agencija za nadzor nad tržištem BiH.

Nadležna inspekcija je naložila mjere povlačenja proizvoda sa tržišta i njegovo uništavanje, navode iz Agencije.

Bicikl za djecu “smart 12” , čiji je bar kod 8602090030121 predstavlja rizik od povrede, jer sile kočenja na prednjem i zadnjem točku nisu dovoljne, zahtjevi za označavanje i uputstva za upotrebu nisu u skladu sa propisanim zahtjevima, a proizvod ne ispunjava bezbjednosne zahtjeve propisane u standardu BAS EN ISO 8098:2015.

Ni bicikl za djecu “džon spid 618-16” ne ispunjava zahtjeve propisane u navedenom standardu, ni njemu sile kočenja na prednjem i zadnjem točku nisu dovoljne, držači na upravljačima ne ispunjavaju propisane zahtjeve, zaštita na lancu nije u skladu sa propisanim zahtjevima, a zahtjevi vezani za označavanje i uputstva za upotrebu nisu u skladu sa propisanim.   Srna

Objava Povučen svjetlosni lanac iz Kine i dva modela bicikla prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Veći broj pravnih lica kojima je, na osnovu odluka Vlade Republike Srpske, Fond za razvoj i zapošljavanje RS odobravao direktne zajmove kasni sa vraćanjem kredita, dok pojedini korisnici svoje obaveze uopšte ne izmiruju. Fond je otpisao čak 106,3 miliona KM kredita.

Zbog loših plasmana gubitak do visine kapitala Fonda za razvoj i zapošljavanje RS, kojim upravlja Investiciono-razvojna banka (IRB), iznosi 85,7 miliona KM, dok je u prošloj godini imao dobit od 3,8 miliona KM.

U revizorskom izvještaju Fonda za 2020. godinu, kojem je Glavna službe za reviziju javnog sektora RS dala pozitivno mišljenje, navedeno je da je gubitak do visine kapitala nastao kao rezultat poslovnih aktivnosti Fonda u prethodnom periodu, piše Capital.

„Revizijom naplate potraživanja za glavnicu i kamatu zajmova pravnim licima koje odredi Vlada RS (plasmani iz sredstava Evropske investicione banke i plasmani zdravstvenim ustanovama) utvrđeno je da veći broj korisnika zajmova svoje dospjele obaveze ne uplaćuje najkasnije u roku do pet dana od dana dospjeća anuiteta na naplatu, kao i da pojedini korisnici svoje obaveze ne plaćaju“, navedeno je u izvještaju.

Dodaje se i da je, u cilju zaštite sredstava, Fond u ranijem periodu preduzimao mjere prinudne naplate nad pokretnom i nepokretnom imovinom dužnika, pokretao sudske sporove radi naplate potraživanja, zaključivao ugovore o reprogramu potraživanja, kao i prijavljivao potraživanja i vršio naplatu duga od dužnika iz stečajne mase, u slučaju otvorenog stečajnog postupka nad dužnikom.

Fond garantovao za obaveze MUP-a i Ustavnog suda

U izvještaju revizije navedeno je i da je Fond u junu 2020. godine izdao garanciju za dobro izvršenje posla kojom je garantovao za obaveze Ministrastva unutrašnjih poslova RS od 924.768 КM prema jednom preduzeću.

Fond garantovao i za obaveze Ustavnog suda RS prema u iznosu od 566.168 КM, dok je krajem 2020. godine izdao još jednu garanciju za obaveze MUP-a od 121.610 КM.

„Dugoročni krediti u zemlji iskazani su u bruto iznosu od 291,5 miliona КM, ispravke vrijednosti u iznosu od 106,3 miliona i neto vrijednosti u iznosu od 185,1 milion KM. Odnose se na plasmane date posredstvom finansijskih institucija i direktne plasmane odobrene iz sredstava Fonda, Evropske investicione banke i Svjetske banke“, piše u izvještaju.

Revizija je utvrdila da Fond ima problema i u naplati potraživanja po kupljenim obveznicama.

„Utvrđeno je da ima određenih kašnjenja u rokovima njihove naplate za tri preduzeća za koja je Fond odobrio reprogram naplate i koja su u značajnom iznosu ispravljena. Naplata po osnovu kupljenih obveznica Republike Srpske, jedinica lokalne samouprave i banaka se u 2020. godini odvijala prema planu otplate bez materijalno značajnog kašnjenja“, dodaje se u izvještaju.

Inače, Fond za razvoj i zapošljavanje RS nije bio predmet kontrole Glavne službe za reviziju javnog sektora RS punih osam godina.

Objava OTPISANO 106 MILIONA KM KREDITA Dužnici NE VRAĆAJU ZAJMOVE IRB-u koje je odobrila Vlada RS prenesena sa portala Aloonline.ba.

Barel brent nafte skuplji je za 43 centa i sada košta 79,41 dolar, a barel sirove nafte u SAD prodaje se za 76,41 dolara nakon poskupljenja za 33 centa, piše Srna.

“Glavni pokretač globalnih cijena u ovom trenutku je regulisanje isporuka na tržištu sa strane grupe OPEK plus, dok postoje i prekidi snabdijevanja iz Libije i Ekvadora”, izjavila je Vijendra Čauhan, analitičar iz kompanije “Enerdži aspekts”.

Ona je ocijenila da je efekat bojazni za potražnju usljed širenja omikrona i planiranog korištenja strateških rezervi nafte manji nego što se očekivalo.

OPEK, Rusija i ostali izvoznici nafte sastaće se danas, a tri izvora iz ove grupe zemalja rekla su da se očekuje odluka o nastavku povećanja dnevnog izvoza u februaru za 400.000 barela na dan, kao što se radilo u svakom mjesecu od avgusta.

KAIRO – Predsjednik Uprave Sueckog kanala (SCA) Osama Rabi izjavio je za televiziju Arabija da će naknade za plovidbu ovim kanalom biti povećane za šest odsto od februara 2022, što će doprinijeti rastu godišnjih prihoda za 400 miliona dolara.

Uprkos šestodnevnoj blokadi saobraćaja u oba smjera u martu prošle godine, kada se džinovski brod Ever Given poprečno zaglavio u kanalu, SCA je u 2021. ostvario godišnji prihod od 6,3 milijarde dolara, najveći ikada zabilježen u istoriji tog kanala koji se smatra žilom kucavicom svjetskog pomorskog prometa, prenio je egipatski Deli Njuz.

Prema podacima Uprave kanala, prihodi su lane porasli za 12,8 posto, odnosno za 720 miliona dolara u odnosu 2020. godinu.

Rabi je naveo da su kroz kanal prošla 20.694 broda u oba smera, što je deset posto više nego prethodne godine.

Sueskim kanalom je tokom 2021. godine transportovano ukupno 1,27 milijardi tona tereta, ili za 8,5 posto više u odnosu na 1,17 milijardi tona 2020. godine.  Tanjug

Objava Suecki kanal podiže naknade za šest odsto od februara prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Od početka godine poljoprivrednici su imali probleme. Prvo su bili mraz i kiša, zatim suša, a sve je začinilo i veliko poskupljenje sjemena i đubriva.

“Na početku godine, kada smo očekivali povoljne uslove za klijanje i nicanje jarih kultura, bilo je hladno i kišovito vrijeme. Poslije toga je uslijedila žetva pšenice, koja je dala dosta solidne prinose uprkos suši, a i dosta povoljne cijene za poljoprivredne proizvođače. Suša, koja je bila tokom ljeta, pričinila je štete kukuruzu i soji, tako da je tu došlo do značajnog smanjenja prinosa, međutim, visoke cijene u otkupu su obećavale da bi situacija za poljoprivrednike mogla biti dobra. Ipak, nedostatak količina nije se konačno kapitalizovao. Kad smo opet pomislili da ćemo nešto ostvariti i izvući se, došlo je do naglog poskupljenja mineralnih đubriva za jesenju žetvu, sjemenskog materijala i taj trend se i dalje nastavlja uz nestašicu”, kazao je za Klix.ba Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske.

S obzirom na lošu godinu u svim granama poljoprivrede, Marinković kaže kako je evidentan trend smanjenja broja poljoprivrednika, ali ističe i kako se takav trend bilježi posljednjih nekoliko godina. Međutim, novija dešavanja vode ka tome da poljoprivredna proizvodnja još više opada, kao i vrijednost te proizvodnje, a i sve je manje onih koji žele da se bave ovim poslom.

“Sada pokušavamo osigurati neke povoljne količine mineralnog đubriva za prihranu pšenice prije svega, s obzirom na to da je sjetva obavljena gotovo bez đubriva ili sa vrlo malim količinama. Ukoliko ne prihranimo još dodatno azotnim đubrivima, prinosi će biti vrlo mali, cijena će biti visoka i sve to će se opet odraziti na hljeb i brašno, ali i na sve ostalo. Poskupljenje struje koje je najavljeno i koje će privrednici plaćati, opet će se prelomiti preko leđa poljoprivrednika, a i preko leđa krajnjeg potrošača i ako ne uspijemo osigurati te dodatne količine đubriva za narednu sjetvu kukuruza i uljarica, ne treba puno pameti da bi se zaključilo šta nas očekuje naredne godine”, upozorio je Marinković.

Da poljoprivrednici ne pamte ovako tešku godinu potvrdio je i Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, koji je kazao kako je i u Federaciji dosta manji broj onih koji se bave poljoprivredom.

“Izgledno je da će se u narednom periodu smanjivati fond zbog nedostatka stočne hrane, jer je suša uništila silažni kukuruz, koncentrati su mnogo poskupjeli, proizvođači to nisu u mogućnosti nabavljati u neophodnim količinama, a još uvijek nismo dobili nikakvu pomoć države. Ljudi ne smiju da se upuštaju u neke veće proizvodnje te smanjuju i površine koje sade, ali i stočni fond koji imaju”, kazao je Bićo.

Istakao je Bićo i kako je jesenja sjetva bila za 200 posto skuplja od prošlogodišnje, a đubrivo i za 400 posto, zbog čega poljoprivrednici nisu mogli priuštiti da kupe dovoljno đubriva te su kupovali neka jeftinija i manje kvalitetna, a i toga je bilo manje nego inače.

“S obzirom na to da su u zemlju stavljana jeftinija sjemena i dosta manje đubriva, neizvjesno je kakav će ishod biti, ali je sigurno da će kvalitet biti dosta umanjen. Predviđanja za narednu godinu također nisu sjajna, pogotovo kad imamo u vidu da budžet još nije usvojen i ne zna se koliko će novca biti izdvojeno za poljoprivredu. Poznavajući procedure, kako to u Federaciji BiH sve ide, ne možemo očekivati da će to biti završeno na vrijeme kako bismo imali novac i pomoć za proljetnu sjetvu”, kazao je Bićo.

O važnosti proizvodnje domaće hrane govori se već godinama, a posebno je to vidljivo od početka pandemije i zatvaranja granica, kada smo dobrim dijelom zavisili od onog što imamo.

Međutim, uprkos toj činjenici, izgleda da domaća vlast i dalje ne razumije da tu domaću proizvodnju mora poticati i stimulisati, pomoći joj da opstane, pogotovo u ovako teškom periodu za poljoprivredu, kada su cijene apsolutno svega znatno porasle i kada je veliki broj poljoprivrednika zbog toga na rubu opstanka.

Da li će se šta promijeniti u narednom periodu i da li će nam 2022. godina donijeti malo više svijesti i savjesti o tome, saznat ćemo ubrzo, prenosi Klix.

BEOGRAD – Od danas počinje primjena Sporazuma o prometu prehrambenih proizvoda između Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije koji su lideri tri zemlje potpisali u okviru inicijative “Otvoreni Balkan”.

Savjetnik ministra poljoprivrede Srbije Goran Đaković izjavio je da slobodan promet prehrambenih proizvoda između tri zemlje znači mnogo, prije svega, za izvoznike poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, jer više od 600 srpskih kompanija izvozi u Sjevernu Makedoniju i Albaniju.

“Jednostavno rečeno, kada naš kamion krene u Severnu Makedoniju, obavestićemo ih o tome. Naš kamion će posle odgovarajuće kontrole moći da prođe pošto je naš sertifikat sada priznat u Severnoj Makedoniji i Albaniji, kao i njihovi sertifikati kod nas“, objasnio je on za RTS.

Nadležne inspekcijske službe su se saglasile da međusobno priznaju dokumentaciju koja prati robu.

Dokumentacija je i dalje standardna i obuhvata fitosanitarne i veterinarske sertifikate, s tim što kamoni neće morati dodatno da čekaju na granici za uzorkovanje u zemlji u koju se izvozi.   Srna

Objava Počela primjena sporazuma o prometu prehrambenih proizvoda prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

NJUJORK – Kompanija “Tesla” je objavila u nedjelju da je isporučila 308.600 električnih vozila u četvrtom kvartalu 2021. godine, nadmašivši prethodni kvartalni rekord, kao i očekivanja analitičara.

Američki proizvođač električnih automobila je u istom periodu 2020. godine proizveo ukupno 305.840 potpuno električnih vozila.

Tokom cijele prošle godine, “Tesla” je isporučio 936.172 vozila, što je povećanje od 87 odsto u odnosu na 2020, kada je kompanija prvi put ostvarila godišnji profit isporučivši 499.647 automobila, prenosi CNBC.

U trećem tromjesečju 2021, isporuka vozila iznosila je 241.300 jedinica, što je “Teslin” prethodni najbolji kvartal.

Prema anketi FaktSeta, analitičari sa Vol Strita predviđali su da će kompanija isporučiti 267.000 vozila u četvrtom kvartalu i 897.000 u cijeloj 2021. godini.

Objava Tesla isporučio 936.172 električna vozila u prošloj godini prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.