Kategorija: Vijesti

  • ELEKTROPRIVREDA BIH izgubila spor, austrijskom Strabagu moraće ISPLATITI milionsku odštetu!

    ELEKTROPRIVREDA BIH izgubila spor, austrijskom Strabagu moraće ISPLATITI milionsku odštetu!

    Austrijski Strabag dobio je arbitražni postupak pred Međunarodnim arbitražnim sudom protiv Elektroprivrede BiH, saznaju Vijesti.ba.

    Kako je otkrio izvor ovog portala, presuda je takva da je Elektroprivreda BiH izgubila po svim tačkama spora te će Strabagu morati isplatiti višemilionsku odštetu. Prema ranijim navodima iz medija, nezvanično se govorilo o iznosu od oko 40 miliona KM.

    Ugovor vrijedan preko stotinu miliona KM obuhvatao je izradu projektne dokumentacije, proizvodnju, isporuku i montažu opreme, izvođenje građevinskih radova, testiranje i puštanje u pogon postrojenja.

    Objava ELEKTROPRIVREDA BIH izgubila spor, austrijskom Strabagu moraće ISPLATITI milionsku odštetu! prenesena sa portala Aloonline.ba.

  • Njemačka: Polovni automobili skuplji nego ikad

    Njemačka: Polovni automobili skuplji nego ikad

    BERLIN – Na nove automobile se širom svijeta čeka dugo i cijene su visoke, pa se mnogo građani odluče za polovna vozila.

    FOTO: Agencije

    Ali i njih nema dovoljno i koštaju više nego ikad. Poboljšanje nije na vidiku prije 2023.

    Svejedno da li na placevima u nekim zabačenim ulicama ili na internetu, u Njemačkoj obično postoji veliki izbor polovnih automobila. Od ukupnog broja prodatih automobila u Njemačkoj najviše čine polovni. Samo u ponudi ih je premalo.

    Trenutno imamo manje polovnih automobila nego kupaca. Polovni automobili su postali rijetka roba“, kaže zamjenik predsednika Centralnog saveza njemačke automobilske trgovine (ZDK) Tomas Pekrun, piše Dojče vele.

    Za raspoložive polovne automobile mušterije moraju da plate više. Prema Pekrunu, cijene su porasle od pet do deset odsto. Čak postoje noviji polovni automobili koji koštaju više od istih novih automobila, jer se na isporuku novih trenutno mnogo duže čeka.

    Martin Vajs radi za DAT, organizaciju koja je osnovana 1931. da bi neutralno i objektivno procjenjivala stvarnu vrijednost automobila. On se čudi kada posmatra aktuelne trendove u branši.

    Tržište je poludjelo“, kaže Vajs i dodaje da su polovni automobili skuplji nego ikad do sada, „čak i 15 odsto više“. Navodi da u nekim slučajevima cijena može biti još veća. Prije svega automobili sa motorima na dizel su mnogo skuplji nego u prvim godinama posle skandala sa falsifikovanim emisionim vrijednostima.

    Eksploziju cijena su izazvali pandemija i stalni nedostatak čipova za automobilsku elektroniku. U 2020. godini je zbog pandemije registrovano manje novih automobila, dio njih sada nedostaje kao polovni automobili.

    Pored toga, preduzeća i firme koje se bave iznajmljivanjem automobila trenutno investiraju manje u vozila koja će posle kraćeg vremena biti ponuđena na prodaju.

    Opao je broj prijavljivanja novih automobila koje trgovci posle samo jednog dana deklarišu kao polovne. Pekrun konstatuje da je naprosto izašlo premalo automobila na tržište. Pošto dileri zbog nestašice čipova i po godinu dana čekaju novi automobil, sve više posežu za polovnim automobilima. Tako se dodatno smanjuje ponuda.

    Teško da bi situacija mogla da se popravi 2022.

    Povećane cijene polovnih automobila imaćemo i 2022.“, prognozira Pekrun.

    I analitičar automobilskog tržišta Vajs računa sa postepenom normalizacijom tržišta najranije 2023.

    Već prošle godine su cijene porasle. Prema proračunima DET-a, Nijemci su za kupovinu polovnog automobila u prosjeku izdvojili 14.730 evra, što je 19 odsto više nego 2019. Poređenja radi, prema istraživanju dnevnog lista Frankfurter algemajne cajtung (FAZ), polovni automobil je 2001. koštao prosječno 8.310 evra.

    Nisu svi segmenti tržišta polovnih automobila pogođeni poskupljenjima.

    Kod električnih automobila ne vidimo rast cijena. Ovde su cijene polovnih automobila i dalje pod pritiskom“, kaže Vajs i objašnjava da novi automobili iz ovog segmenta imaju velike državne subvencije, a i da kupci imaju osećaj da kupuju zastarjelu tehnologiju, pošto proizvođači ove automobile iz godine u godinu usavršavaju.

    Najskuplji su polovni automobili kod mjesnih trgovaca i na virtuelnim platformama kao što su „Auto1“ ili „wirkaufendeinauto.de“. Povoljno se mogu kupiti polovni automobili na aukcijama ili putem privatnih oglasa. U tim slučajevima, kupci bi morali da se razumiju u automobile, inače bi neko mogao da im skupo proda lošu robu, navodi DW.     Tanjug

    ObjavaNjemačka: Polovni automobili skuplji nego ikad prenijet sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Tri stvari koje treba da znate o logistici uoči Kineske nove godine

    Tri stvari koje treba da znate o logistici uoči Kineske nove godine

    Skoro sve tvornice i proizvođači u Kini zatvaraju se tokom proslave Kineske nove godine. Ova zatvaranja traju najmanje sedmicu dana. Međutim, uticaji se mogu osjetiti sedmicama ranije, jer tvornice intenzivno rade da bi ispunile narudžbe prije nego se zatvore, a radnici počinju rano da putuju da bi bili sa porodicama u prazničnoj sedmici.

    Foto: Pixabay

    To često znači da proizvođači nemaju vremena ili kapaciteta prihvatiti nove narudžbe u sedmicama koje prethode novoj godini.

    Nakon praznika, vrlo često prođe i do šest sedmica da se proizvođači vrate na pretpraznični nivo proizvodnje. To je zato što se radnici polako vraćaju u tvornice i potrebno je vrijeme da se proizvodnja vrati na uobičajeni nivo – dok se neki radnici uopšte i ne vrate, jer pauzu za vrijeme Kineske nove godine gledaju kao na šansu za promjenu karijere ili za pronalazak drugog zaposlenja.

    Iako je teško predvidjeti sve aspekte negativnog uticaja Kineske nove godine na logistički lanac,  postoje 3 ključne logističke činjenice kojih moramo biti svjesni u vremenu prije praznika:

    1. Tvornicama je potrebno vrijeme da se ponovo pokrenu. Iako se tvornice mogu zatvoriti samo na jednu ili dvije sedmice, važno je razmišljati unaprijed i pripremiti se na to da se tvornice mogu vratiti na uobičajeni nivo aktivnosti tek nakon mjesec dana. Obustavu proizvodnje obično prati pojačana  potražnja od strane onih koji nastoje da nadoknade kašnjenja u isporuci.
    2. Kvalitet proizvoda prije i poslije praznika može značajno opasti. Kada se tvornice ponovno otvore poslije praznika, radnici se možda neće vratiti istovremeno, a ponekad se neki uopšte i ne vrate na svoja radna mjesta. Kada se radnici ne vrate, fabrike moraju brzo da ih zamijene, što rezultira zapošljavanjem neobučenog kadra. To znači da mnogi proizvodi neće biti na traženom nivou kvalitete i trebalo bi da pojačate kontrolu kvalitete isporučenih proizvoda u mjesecima prije, a naročito poslije Kineske nove godine.
    3. Predviđanje lanca snabdijevanja je ključno. S obzirom na to da su 2020. i 2021. godina bile različite od bilo koje druge godine – takođe i u logistici – od ključnog je značaja da kvalitetno i blagovremeno pripremite svoj lanac snabdijevanja za Kinesku novu godinu. U idealnom slučaju, isplanirajte nabavku unaprijed, i dodatno uračunajte dodatno vrijeme isporuke, da biste bili sigurni da će vaša roba stići na vrijeme.

    Kineske luke nastavljaju da rade skoro kao i obično tokom perioda Kineske nove godine. Međutim, možda rade smanjenim kapacitetom i „kao i obično“ nije sasvim isto u godini u kojoj se nastavlja nestašica kontejnera i kašnjenja u isporuci. Poremećaji koji su uticali na međunarodnu logistiku tokom 2020. i 2021. godine, vjerovatno će uticati na kineske luke i u februaru 2022. godine.

    Pored toga, zatvaranje tvornica znači da se roba neće isporučivati iz tvornica u luke otpreme. Dakle, iako možete da šaljete u ili iz kineskih luka, nećete moći da dobijete isporuke od svojih dobavljača nakon što se njihova vrata zatvore.

    Čak i u prosječnoj godini, Kineska nova godina izaziva veliki pritisak na lance snabdijevanja i logistiku –  a cargo-partner vam savjetuje da tada budete spremni na izazove koje taj period godine donosi.

    Međutim, 2021. je bila daleko od uobičajene poslovne godine, a očekivati je da će se intenzivna ograničenja i pritisci koji su se osjećali širom industrije, nastaviti i tokom 2022. godine. Očekuje se da će, samo za kamionskim kapacitetima, potražnja u Kini porasti za 10% uoči praznika

    Posljedice poremećaja lanca snabdijevanja izazvanog pandemijom, nedostatak vozača na ključnim tržištima i rastuća potražnja uticali su na pouzdanost rasporeda i kapacitet plovila.

    Nedostatak praznih kontejnera i dalje predstavlja glavni izvor poremećaja otpreme iz Azije. Isti je uzrokovan nizom faktora, prvenstveno rastom potražnje širom svijeta udruženo sa operativnim izazovima povrata praznih kontejnera, kako bi isti bili ponovo dostupni za transport.

    Vozarine su već́ na istorijskim maksimumima, ali kako potražnja nastavlja da raste, može se očekivati da će cijene i dalje rasti. Ovo je posebno izraženo pred kraj godine, a usljed rezervacija koje se vrše u zadnjim sedmicama pred Kinesku novu godinu.

    Svi ovi pritisci se pojačavaju kako se Kineska nova godina približava. Kompanije širom svijeta se bore za prostor na brodu i raspoložive kontejnere. Zbog toga je još važnije da na vrijeme planirate svoje poslovanje i logistiku.

    „Iako savjetujemo svojim klijentima da počnu da planiraju svoje transporte što je ranije moguće, cargo-partner je takođe specijalizovan za rješenja vremenski kritične isporuke. Uspostavili smo avio čarter program sa fiksnim sedmičnim polascima, kako bismo osigurali fleksibilnu i pouzdanu alternativu pomorskom transportu. Nudimo nekoliko sedmičnih letova od Hong Konga do Budimpešte, od Džengdžoua do Budimpešte i obratno, od Džengdžoa do Frankfurta/Kelna i obratno te od Beograda do Čikaga“, saopšteno je.

    Na kraju, zanimljivo je primIjetiti da u Kini mnoge kompanije i lokalne samouprave sada plaćaju ljudima koji žive u gradovima da ne putuju na porodična okupljanja ili razgledanje grada tokom Kineske nove godine. Podsticaji uključuju novac, vaučere za kupovinu i karte za kino – sve u nastojanju da se rizik od širenja COVID-19 svede na minimum.

    Agencije

    ObjavaTri stvari koje treba da znate o logistici uoči Kineske nove godine prenijet sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • ROBNI DEFICIT U BIH za 11 mjeseci 6,55 milijardi KM

    ROBNI DEFICIT U BIH za 11 mjeseci 6,55 milijardi KM

    BiH je za 11 mjeseci ove godine izvezla robe u vrijednosti od 12,892 milijarde KM, što je više za 34,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz iznosio 19,441 milijardu KM ili 26,5 odsto više u odnosu na 11 mjeseci lani.

    U navedenom periodu pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 66,3 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 6,55 milijardi KM, objavila je Agencija za statistiku BiH.

    Izvoz u zemlje Cefte za 11 mjeseci iznosio je 2,122 milijarde KM, što je više za 40,8 odsto u odnosu na isti period 2020. godine, dok je uvoz iznosio 2,497 milijardi KM, više za 28,4 odsto u odnosu na isti period lani.

    Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama Cefte iznosila je 85 odsto.

    Izvoz u zemlje EU za 11 mjeseci iznosio je 9,474 milijarde KM, za 35,7 odsto više nego u uporednom periodu lani, dok je uvoz iznosio 11,543 milijarde KM, više za 23,2 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

    Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU iznosila je 82,1 odsto.

    Objava ROBNI DEFICIT U BIH za 11 mjeseci 6,55 milijardi KM appeared first on Aloonline.ba.

  • LUTRIJA REPUBLIKE SRPSKE PONOVO U MINUSU! EVL nije isplatio dividendu

    LUTRIJA REPUBLIKE SRPSKE PONOVO U MINUSU! EVL nije isplatio dividendu

    „Lutrija Republike Srpske“ mora da pravi rebalans Plana poslovanja za ovu godinu jer joj novoosnovano preduzeće „Elektronska video lutrija“ (EVL) nije isplatilo dividendu na koju je računala.

    „Lutrija RS“ je tako bila primorana da saziva vanrednu sjednicu Skupštine akcionara kako bi promijenila ključne dokumente.

    U Prijedlogu rebalansa Plana poslovanja za 2021. godinu navode da je isti neophodan jer im nije isplaćena dividenda od preduzeća EVL na koju su računali u ovoj godini.

    Upravo zbog toga su morali da mijenjanju stavku „ostali prihodi“ koje su planirali u iznosu od 400 hiljada KM, ali su do kraja oktobra uspjeli da skupe svega 46 hiljada.

    Razlog za nedostatak dividende od EVL-a u „Lutriji“ ne navode, ali umjesto 400 hiljada rebalansom poziciju „ostali prihodi“ smanjuju na 55 hiljada KM.

    -Planirani neto prihodi bi po rebalansu iznosili 4.191.000 KM, i kao takvi su manji u odnosu na početni plan (4.536.000KM) za 350.000 KM to jest za iznos dividende koju smo planirali na osnovno sklopljenog ugovora o formiranju zajedničkog preduzeća (EVL) za poslovanje u 2020 godini, naveli su u „Lutriji“.

    U okviru ostalih prihoda, pored prihoda od dividende, dodaju, nema ni prihoda od internet igara zbog toga što nije počela primjena potpisanog ugovor tokom ove godine.

    Tako ukupni prihod, koji je planiran u ovoj godini, sa 4,5 miliona KM pada na 4,1 milion, dok pada rashoda nema, već, naprotiv oni rastu sa 3,9 miliona KM na 4,4 miliona.

    Tako se plan „Lutrije“ da ostvare bruto dobit od 562.000 KM pretvara u gubitak od 274.000 KM s kojim bi trebali da zaključe godinu.

    Podsjećaju i na propast projekta „Keno“, o čemu je CAPITAL pisao.

    -U 2021. godini nismo planirali promet od Kena i Loto superpetice iz razloga što je Preduzeće sa kojim smo sklopili ugovor o zajedničkom priređivanju ovih igara ugašeno, a mi nismo finansijski u mogućnosti sami to nastaviti, navode u „Lutriji“.

    Pored toga, u rebalans plana su morali da idu i zbog poreza na dobitak u iznosu 1,1 milion maraka koji je dosuđeno da moraju da isplate opštini Prnjavor, o čemu je CAPITAL ranije objavio.

    Plan za 2022. godinu

    Iako plan za ovu godinu neće ostvariti, u „Lutriji“ su optimistični pa u planu za iduću godinu predviđaju dobit od 730.825 KM.

    Ostale prihode, među kojima je ove godine izostala dividenda od EVL-a, u idućoj godini planiraju u iznosu od 750 hiljada KM.

    -Od ostalih prihoda treba izdvojiti prihode od zajedničkog Preduzeća koje je osnovano 16. oktobra 2019. godine pod nazivom „Elektronska video lutrija“ u kojem „Lutrija“ ima 51 odsto učešća u kapitalu i odlučivanju.U prvom kvartalu 2022. godine očekujemo prvu isplatu dividende u iznosu od 700.000 KM, a na osnovu informacija iz EVL-a u 2022. možemo očekivati isplatu dividende u još većem iznosu, te je stoga ona planirana kako je i predstavljeno, poručili su iz „Lutrije“.

    „Elektronska video lutrija“ (EVL) je zajedničko preduzeće „Lutrije RS” i stranog partnera „Casinos Austria VLT” iz Švajcarske registrovano za kockanje i klađenje.

    Tender preko kojeg je izabran partner je bio neustavan i protivzakonit, a odlukom Okružnog sud, po tužbi firme “Joker Game” i poništen, piše CAPITAL.

    Iako je sud naložio da se postupak ponovo sprovede, ministrica Zora Vidović je naredila da se postupak izbora sprovede samo formalno, odnosno da se ne raspisuje novi javni poziv, već da se ponovo razmotre ponude i donese nova odluka o izboru.

    Vršilac dužnosti direktora preduzeća „Lutrija RS” Goran Šaula izigrao je sud i presudu, a ispoštovao ministricu Vidović. Naime, on je prvo pripremio odluku kojom se poništava imenovanje komisije koja je odabrala kompaniju iz Švajcarske za partnera, a zatim imenovao novu, koja je potvrdila izbor „Casinos Austria VLT AG“ za zajedničkog partnera u preduzeću EVL.

    The post LUTRIJA REPUBLIKE SRPSKE PONOVO U MINUSU! EVL nije isplatio dividendu appeared first on Aloonline.ba.

  • POTVRĐENO IZ ELEKTROPRIVREDE RS Cijena električne energije svim privrednicima 53 evra

    POTVRĐENO IZ ELEKTROPRIVREDE RS Cijena električne energije svim privrednicima 53 evra

    Privreda Republike Srpske, u narednoj godini, imaće jedinstvenu cijenu struje od 53 evra po megavat-času.

    Ovo je rečeno u Elektroprivredi Republike Srpske, nakon prethodnih razgovora i konsultacija sa zainteresovanim stranama.

    Cijena električne energije za kategoriju domaćinstva ostaje nepromijenjena i iznosi 25 evra po megavat-času, i najjeftinija je u regionu i u Evropi.

    The post POTVRĐENO IZ ELEKTROPRIVREDE RS Cijena električne energije svim privrednicima 53 evra appeared first on Aloonline.ba.

  • REVOLUCIONARNA PRESUDA! Banjalučka “Unicredit banka” mora isplatiti 256 MILIONA KM rudarima kriptovaluta!

    REVOLUCIONARNA PRESUDA! Banjalučka “Unicredit banka” mora isplatiti 256 MILIONA KM rudarima kriptovaluta!

    Banjalučka “Unicredit Banka” dužna je da preduzeću “Bitminer Factory” iz Gradiške isplati 256 miliona maraka odštete zbog propusta koji je doveo do propasti projekta za proizvodnju kriptovaluta u Gradišci, saznaje portal CAPITAL.

    Epilog je najvećeg kriptovalutnog spora u Evropi, koji je vođen pred Okružnim privrednim sudom u Banjaluci, a koji je trajao nešto manje od dvije i po godine. Na ovu presudu obe strane imaju pravo žalbe.

    Preduzeće iz Gradiške je imalo plan da preko obnovljivih izvora energije proizvodi struju koja bi se dijelom prodavala partnerskom preduzeću za rudarenje kriptovaluta, dok bi dio išao u elektroenergetsku mrežu.

    Za to su im trebali investitori koje su privukli tako što su emitovali digitalne tokene u zamjenu za novac koji se prikupljao preko računa koji je otvoren u “Unicredit banka” u Banjaluci.

    Međutim, tek što krenule stizati uplate, banka je odlučila da ih vrati, pravdajući se kako ne može poslovati sa preduzećima koja se bave kriptovalutama.

    Kako je cijeli projekat bio zasnovan i uvezan preko Blockchain tehnologije, vremena i prostora za otvaranje novih računa nije bilo, pa je tako projekat već na startu osuđen na propast.

    Sud u presudi, koja je u posjedu CAPITAL-a, navodi kako banka nije dokazala da je bilo kojim aktom imala propisanu zabranu za ulazak u poslovni odnos sa klijentima koji se bave kriptovalutama.

    “Nijedan akt tužene, a to se prije svega misli na ugovore o otvaranju računa te opštim uslovima poslovanja nisu propisivali zabranu niti je dokazano da postoji bilo kakva zabrana poslovanja tužene sa licima koji se bave na bilo koji način kriptovalutama pa ove tvrdnje sud ne može prihvatiti. Takođe iz dokaza provedenih tokom postupka proizilazi da se tužilac nije bavio trgovanjem kriptovaluta ili djelatnostima u vezi kriptovaluta nego je vršeno prikupljanje novčanih sredstava u cilju realizacije projekta ulaganja u obnovljive izvore energije kao i ulaganja u hardversku opremu”, obrazložio je sudija Igor Dabić u presudi.

    U njoj se dodaje i kako se banka u ovom slučaju ponijela neprofesionalno, jer je prvo dozvolila da “Bitminer Factory” otvori račun da bi zatim jednostrano raskinula ugovor i vratila uplate.

    “Postupanje tužene (Unicredit) ni u kom slučaju nije nije bilo u skladu sa dobrom bankarskom praksom pogotovo u konkretnom slučaju kada je jasno dato do znanja mogućnost nastanka štete odnosno štetnih posledica na poslovanje tužioca i sam projekat. Postupanje tužene, u prvom redu odbijanjem uplata i vraćanje uplaćenih sredstava uplatiocima bez obavještenja tužioca, zatim jednostrani raskid ugovora doveli su do toga da je obustavljen projekat, što je dovelo do nemogućnosti realizacije biznis plana”, stoji u presudi.

    Revolucionarna presuda

    Pravni zastupnik firme iz Gradiške, Aleksandar Sajić presudu ocjenjuje kao revolucionarnu i veoma značajnu za cijeli region te sve one čije se poslovanje zasniva na kriptovalutama i Blockchain tehnologiji jer ona uvodi svojevrsni pravni okvir za budućnost.

    Ističe da je i sam sud uložio ogroman napor da to shvati jer je riječ o novoj djelatnosti i branši, ali da je na kraju u tome uspio.

    “Mi smo krenuli od razloga koji je benigan, a to je otkazivanje Ugovora o otvaranju poslovnog računa, međutim banka je neoprezno to uradila jer je srušila čitav projekat iz prostog razloga što su projekti vezani za Blockchain tehnologije tako napravljeni da se u njima ne može mijenjati ništa. Upravo zbog toga oni imaju veliki značaj u savremenom društvu i ekonomiji jer daju sigurnost za svakog učesnika u procesu”, kazao je Sajić.

    Advokat Jovan Čizmović koji je u ovom postupku zastupao “Unicredit banku” kazao je da nema komentara jer još nije vidio presudu.

    The post REVOLUCIONARNA PRESUDA! Banjalučka “Unicredit banka” mora isplatiti 256 MILIONA KM rudarima kriptovaluta! appeared first on Aloonline.ba.

  • ZA NEKE NEMA KRIZE: U BiH uvezeno 10 auta vrijednih 4,2 miliona KM!

    ZA NEKE NEMA KRIZE: U BiH uvezeno 10 auta vrijednih 4,2 miliona KM!

    Bosna i Hercegovina ne može se pohvaliti velikim tržištem kada se radi o automobilskoj industriji, jer jasno je da broj stanovnika i platežna moć to ne omogućavaju, kao što je i u drugim trgovinskim granama kada se govori o BiH.

    Možda i zbog toga neki podaci “bodu oči” kada se govori o uvozu automobila u našu državu. Prema podacima za 11 mjeseci ove godine, 10 najskupljih četvorotočkaša koji su uvezeni u BiH zajedno je koštalo oko 4,2 miliona evra.

    Samo dažbine na najskuplji uvezeni automobil iznosile su 83.260 KM. Radi se o Ferrariju F142, za kojeg je izdvojeno, bez dažbina, 489.457 KM.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, po cijeni je, iza ovog Ferrarija, pet uzdanica Lamborghinija. Uvezeni model Urus 636, sa svim plaćenim dažbinama, koštao je 499.245 KM, dok je drugi uvezeni Urus ukupno koštao 498.445 KM.

    Preostala tri su nešto jeftinija, ali nijedan nije koštao ispod 415.000 KM.

    Na ulicama u BiH su i dva nova Porschea 911 Turbo S, a oni su koštali približno 365 hiljada KM s dažbinama. Listu onih najskupljih uvezenih u prvih 10 mjeseci ove godine zatvaraju Maybach S580 4MATIC (oko 350.000 KM) te Mercedes Benz AMG G63 (nešto manje od 350.000 KM).

    Inače, kako prenosi “ProAuto“, za prvih 11 mjeseci ove godine prodato je više novih vozila nego u odnosu na prošlu pandemijsku godinu za 698 komada (6.924 ove, 6.226 u istom periodu prošle godine).

    Tržišni lider je Škoda sa 1.195 primjeraka (17,26 odsto tržišnog udjela), a slijedi Volkswagen sa 984 vozila (14,21 odsto).

    U novembru ove godine prodato je 557 vozila. Volkswagen je prodao 67, Škoda 66, a treći je Hyundai sa 49 vozila. Korejski proizvođač ima i najprodavanije vozilo u novembru, jer je 36 novih modela Hyundai Tucson IV dobilo vlasnika u BiH.

    Carinska stopa

    Prema posljednjim informacijama, carinska stopa od pet odsto na uvoz električnih automobila u Bosnu i Hercegovinu mogla bi biti uskoro ukinuta, a na uvoz hibridnih vozila smanjena s dosadašnjih 15 na pet odsto, što bi moglo doprinijeti porastu uvoza ovakvih vozila.

    The post ZA NEKE NEMA KRIZE: U BiH uvezeno 10 auta vrijednih 4,2 miliona KM! appeared first on Aloonline.ba.

  • TUĐI SLATKIŠI SLAĐI OD DOMAĆIH Uvoz skoro devet puta veći od izvoza

    TUĐI SLATKIŠI SLAĐI OD DOMAĆIH Uvoz skoro devet puta veći od izvoza

    Uvoz konditorskih proizvoda u BiH skoro devet puta je veći od izvoza, a za 11 mjeseci ove godine uvezeni su slatkiši u vrijednosti od 206,3 miliona maraka.

    Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, uvezena su 25,4 miliona kilograma slatkiša, dok su istom periodu izvezena 4,2 miliona konditorskih proizvoda vrijednih 23,8 miliona KM.

    Tokom prošle godine, BiH je za 11 mjeseci uvezla 22,9 miliona kilograma slatkiša, “teških” 183,2 miliona maraka.

    BiH je tokom ove godine uvezla 5,7 miliona kilograma bombona i šećernih slatkiša, gumenih i žele slastičarskih proizvoda, karamela, bijele čokolade, proizvoda prevučenih šećerom, te žvakaćih guma. Takođe, za 11 mjeseci uvezeno je i 19,6 miliona kilograma punjenih i nepunjenih čokolada, čokolada sa žitaricama, voćem i orašastim plodovima, čokolade različitih oblika i dimenzija, kao i čokoladnih namaza i praškova koji sadrže kakao.

    Ekonomista Zoran Pavlović kazao je za “Glas Srpske” da je osim firmi, koje se bave proizvodnjom raznih namirnica za svakodnevnu ishranu, znatno uništena i domaća proizvodnja slatkiša.

    – Mi kao narod imamo tradiciju u konzumiranju slatkiša, ali žalosno je što smo ugasili mnoge fabrike koje su bile osnov konditorske proizvodnje u BiH – rekao je Pavlović. Objasnio je da su postrojenja konditorskih i keksarskih proizvoda veoma skupa, a da su proizvodi relativno jeftini te da takve investicije treba da se “isplate” na neki duži rok, pa se ljudi zbog toga teško upuštaju u te poslove.

    – Svi problemi koje imaju naši proizvođači i odsustvo zaštite domaće proizvodnje, doveli su do toga da je mnogo lakše uvesti iz inostranstva pa prodati, nego proizvesti pa izvesti – kazao je Pavlović. Dodao je da se povećanje uvoza i u odnosu na lani ne može uzimati zdravo za gotovo.

    – Prošla godina se ne može uzimati kao referentna jer je u jeku pandemije mnogo država bilo zatvoreno, a život je sada opet počeo normalno da funkcioniše, što je i najveći razlog povećanja uvoza konditorskih proizvoda – kazao je Pavlović.

    Predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine Jovan Vasilić smatra da je povećan uvoz posljedica zapostavljene domaće proizvodnje.

    – Kod nas postoji dosta malih proizvođača kolača, ali to nisu pravi konditorski proizvodi – kazao je Vasilić. Istakao je da potrošači u Srpskoj, ipak, muku muče sa nekim drugim problemom.

    – U posljednje vrijeme kupci su nam se žalili da su u istom pakovanju nailazili na manju količinu proizvoda nego što je to bilo ranije – kazao je Vasilić. Prilikom kupovine nekih napolitanki, Vasilić kaže, da su potrošači ustanovili da fali nekoliko komada.

    – Smanjenje gramaže najviše muči potrošače jer je to obmana. Gramaže čokolada su se smanjene, cijene više, a omot isti – dodao je Vasilić.

    Medenjaci, keks i vafli

    Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH je za 11 mjeseci ove godine uvezla 16,3 miliona kilograma medenjaka, keksa i vafli u vrijednosti od 85,8 miliona KM. Istovremeno, BiH je izvezla 15,7 miliona kilograma tih proizvoda, vrijednih preko 53 miliona KM.

    The post TUĐI SLATKIŠI SLAĐI OD DOMAĆIH Uvoz skoro devet puta veći od izvoza appeared first on Aloonline.ba.

  • Ikea diže cijene brojnih proizvoda i do 50 odsto

    Ikea diže cijene brojnih proizvoda i do 50 odsto

    Ikea je povećala cijenu brojnih artikala i do 50 odsto u Velikoj Britaniji.

    Kompanija je za to okrivila rast troškova lanaca snabdijevanja uzrokovan pandemijom koronavirusa, prenosi Tportal.

    Nakon što su se kupci požalili da su cijene nakon Božića naglo porasle, iz najvećeg svjetskog trgovca namještajem poručili su da više nisu u stanju da apsorbuju povećane troškove te da ih prenose na potrošače.

    “Nažalost, došlo je do značajnog povećanja troškova u cijelom nabavnom lancu, uključujući sirovine, transport i logistiku. Kako to još uvijek traje, potrebno je povećati cijene za mnoge naše proizvode”, poručio je portparol Ikee putem Tvitera, piše “Gardijan“.

    Na ažuriranoj veb stranici mogu se uočiti značajna povećanja cijena pojedinih artikala. Između ostalog, cijena radnog stola “malm” porasla je s 99 na 150 funti, što je skok od više od 50 odsto.

    “Jokmok” sto s četiri stolice takođe je poskupio 50 posto, s 99 na 149 funti, u poređenju s početkom ove godine.

    Krevet “hemnes” poskupio je s 215 funti na 279 funti, što je porast od 30 odsto, dok je cijena komode s devet fioka “aleks” porasla 35 odsto, s 85 na 115 funti.

    Ikea je potvrdila da je firma podigla cijene u više zemalja u raličitim rasponima.

    “Od početka pandemije, Ikea je uspjela da apsorbuje značajno povećanje troškova u cijelom nabavnom lancu, zadržavajući cijene što je moguće niže i stabilnije. Sada, kao i mnogi drugi trgovci, morali smo podići cijene kako bismo ublažili uticaj na naše poslovanje”, rekao je portparol.

    “Povećanje cijena varira, ali ostaje u skladu s onim što vidimo na globalnom nivou u Ikei, što je otprilike devet odsto prosječnog povećanja u različitim zemljama i asortimanu proizvoda, zaključuju u Ikei.

    Rast cijena u Ikei dolazi nakon što je inflacija u Ujedinjenom Kraljevstvu u novembar dostigla 10-godišnji maksimum od 5,1 odsto.

    Biznis.ba

    Biznis.ba