Biznis info portal – Bilans.ba

Kategorija: Vijesti

  • Ministarstvo privrede KS – Za modernizaciju privrednih subjekata 509.000 KM

    Ministarstvo privrede KS – Za modernizaciju privrednih subjekata 509.000 KM

    Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo proteklih mjeseci provelo je javne pozive za 11 programa iz Godišnjeg plana razvoja male privrede za 2021. godinu. Za tri programa provedeni su i dodatni javni pozivi, s tim da su jučer potpisani ugovori s predstavnicima IT kompanija koje su ostvarile pravo na poticajna grant sredstva po dodatnom javnom pozivu.

    Ukupan broj ugovora za ostala dva programa je 78, od čega je ministar privrede Adnan Delić danas potpisao 46 ugovora s korsinicima koji su ostvarili pravo na poticaj za ove programe po dodatnom javnom pozivu, dok su ostali ugovori za ove programe potpisani ranije.

    Delić je kazao i da je Ministarstvo privrede, nakon analize realizacije prvih javnih poziva za ove programe, donijelo odluku da raspiše dodatni javni poziv za ova tri programa kako bi se pružila prilika onima koji su zakasnili ili iz nekog drugog razloga propustili priliku da se prijave na javne pozive, ali i onima koji su zbog tehničkih razloga odbijeni na prvom javnom pozivu, da ostvare pravo na poticajna grant sredstva.

    – U odnosu na prvi javni poziv za ova dva programa imamo veći broj prijavljenih, a samim tim i onih koji su ostvarili pravo na poticaj po dodatnom javnom pozivu i to nam je pokazatelj da smo donijeli dobru odluku. Po ova dva programa Ministarstvo izdvaja sredstva u ukupnom iznosu od 774. 522 KM, od čega je oko 509.000 KM za 45 poslovnih subjekata koji su ostvarili pravo na refundaciju za tehnološku modernizaciju, dok je ostalih 265.597 KM za 33 poslovna subjekta koja su ostvarila pravo po programu za poticaj ženskom poduzetništvu – pojasnio je ministar Delić danas prilikom potpisivanja ugovora.

    Današnje potpisivanje ugovora završna je aktivnost u okviru realizacije Godišnjeg plana provođenja Programa razvoja male privrede za 2021. godinu. Iz Ministarstva ističu da će u narednom periodu uraditi i analizu uspješnosti realizacije ovog programa, kao i efekte implementacije odobrenih sredstava, onom dinamikom kako to budu okolnosti dozvoljavale, a shodno podacima iz ove analize.

    Delić je danas potpisao i Odluku o dodjeli poticajnih sredstava za očuvanje i razvoj tradicionalnih i starih zanata – obrta kojom je utvrđena konačna lista zanatlija – obrtnika koji su ostvarili pravo na ova poticajna sredstva, kao i iznos po svakom pojedinačnom korisniku sredstava.

    – Po dodatnom javnom pozivu mi smo osigurali još 250.000 KM za očuvanje i razvoj tradicionalnih zanata, obrta i zadovoljstvo mi je reći da smo cijeli planirani iznos sredstava odobrili za 357 zanatlija, obrtnika koji su zadovoljili uvjete drugog javnog poziva – istakao je Delić.

    Na ovaj način, kako je naveo, ispunjeno je obećanje dato zanatlijama – obrtnicima o ralizaciji punog iznosa od pola miliona KM predviđenih za ovu namjenu.

    Dodao je i da će prema ovoj odluci svakom pojedinačnom korisniku biti uplaćena sredstva u iznosu od 700,28 KM.

    Odluka o dodjeli poticajnih sredstava za očuvanje i razvoj trrdicionalnih zanata – obrta, kao i konačna lista aplikanata kojima su odobrena sredstva dostupna je na web stranici Ministarstva privrede na linku: VIDEO , saopćeno je iz Službe za protokol i press KS .

    Biznis.ba / FENA

    Biznis.ba

  • UPFBiH traži od delegata Doma naroda Parlamenta FBiH da usvoje dopunu Zakona o električnoj energiji u istom tekstu kao i Predstavnički dom

    UPFBiH traži od delegata Doma naroda Parlamenta FBiH da usvoje dopunu Zakona o električnoj energiji u istom tekstu kao i Predstavnički dom

    Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine poziva delegate u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH da hitno usvoje Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o električnoj energiji u Federaciji BiH u istom tekstu u kojem je usvojio i Predstavnički dom.

    Ovaj Prijedlog dopune Zakona o električnoj energiji u FBiH je na dnevnom redu sjednice Doma naroda Parlamenta FBiH koja je zakazana za danas, 29.12.2021. godine i predviđeno je njegovo razmatranje po hitnoj proceduri, a od ključne je važnosti da Dom naroda usvoji dopunu Zakona u istovjetnom tekstu kao iz Predstavnički dom Parlamenta FBiH.

    Naime, predloženom dopunom Zakona o električnoj energiji u FBiH daje se mogućnost Vladi FBiH da ograniči rast cijena električne energije na tržištu. Usvajanje dopune Zakona omogućilo bi Vladi FBiH da već na sjednici u četvrtak donese odluku kojom će se ograničiti rast cijena električne energije za privredu.

    Podsjećamo, od septembra ove godine komapnije u Federaciji BiH počele su dobijati ugovore o snabdijevanju kojima im se cijena električne enrgije povećava do 350 posto.

    Udruženje poslodavaca FBiH mjesecima upozorava na pogubne posljedice ovako drastičnog povećanja cijena električne energije za privredu, koje bi u konačnici osjetili građani kroz povećanje cijena roba i usluga.

    Tokom pregovora sa predstavnicima Vlade FBiH i Ministarstva energetike, rudarstva i industije ustanovljeno je da je nužno donijeti izmjene Zakona o električnoj energiji u FBiH kako bi Vlada mogla reagirati i ograničiti rast cijena električne energije na tržištu.

    Predstavnički dom Parlamenta FBiH prošle sedmice je jednoglasno usvojio ovu dopunu Zakona i sada je nužno da Dom naroda usvoji dopunu u istovjetnom tekstu, kako bi Vlada FBiH pravovremeno reagirala i donijela odluku o ograničenju rasta cijena električne energije u četvrtak, pošto većini kompanija ugovori o snabdijevanju električnom energijom ističu 31.12.2021.

  • Amir Zukić: Obrtnicima i samostalnim djelatnicima u januaru 60 miliona

    Amir Zukić: Obrtnicima i samostalnim djelatnicima u januaru 60 miliona

    Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Amir Zukić potvrdio je Feni da će u januaru za 24.766 korisnika biti isplaćeno 60.000.000 KM za pomoć u obavljanju obrta i drugim samostalnim djelatnostima.

    – Vlada Federacije BiH je u oktobru usvojila Uredbu o finansijskoj pomoći obrtima i drugim samostalnim djelatnostima, a cilj je bio da se pomogne na određen način obrtima u smislu održavanja zaposlenosti, podrške likvidnosti i lakšeg prevazilaženja posljedica pandemije. Zatim je ove sedmice Vlada donijela Odluku o utvrđivanju liste korisnika finansijske pomoći obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima. Ukupno je izdvojeno 60.000.000 KM za 24.766 korisnika. Jedinična vrijednost koeficijenta u skladu sa Uredbom iznosi 859,88 KM – rekao je Zukić.

    Kaže da je podržano ukupno 44.056 radnih mjesta u Federaciji BiH.

    Ključ za raspodjelu sredstava je posječan broj radnika u periodu od 12 mjeseci, a maksimalan iznos pomoći po jednom subjektu je 30.000 KM.

    – Prvi put smo uspjeli da ovaj proces provedemo potpuno digitalno. Znači da nikakvih troškova potencijalni korisnici nisu imali. Federalno ministarstvo razvoja, obrta i poduzetništva napravilo je aplikaciju i otvorilo link preko kojeg smo komunicirali s korisnicima. Pokušali smo svim onim koji su najviše pogođeni pandemijom i koji su osjetili njene posljedice da pomognemo u mjeri u skladu sa mogućnostima budžeta za 2021. godinu. Nadamo se da će to potaknuti obrtnike da počnu još aktivnije raditi u narednom periodu – naveo je Zukić.

    Finansijska pomoć namijenjena je za refundaciju već isplaćenog dijela bruto plata za uposlenike odnosno dijela doprinosa koji se obračunavaju na propisanu osnovicu za obračun doprinosa za vlasnike.

    Pored namjenjenih 60.000.000 KM, ističe, da bi u narednom periodu obrtnicima trebalo olakšati poslovanje primjena Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima.

    – Imamo još tri mjeseca za donošenje podzakonskih akata, koji bi trebalo da poboljšaju poslovni ambijent i olakšaju registraciju poslovanja – poručio je u izjavi za Fenu federalni ministar obrta i poduzetništva Amir Zukić.

    federalna.ba/Visoko.co.ba

  • BiH ima sve manje domaćeg mesa: Jedemo evropske rezerve

    BiH ima sve manje domaćeg mesa: Jedemo evropske rezerve

    Dok se država hvali stotinama miliona maraka podijeljenih poljoprivrednicima, oni koji to stvarno jesu kažu kako je konačno vrijeme za promjenu Zakona, kako bi taj novac stizao onim istinskim, a ne lažnim proizvođačima. Na kraju ove druge pandemijske godine s kovidom, koji je uz sušu poljoprivrednoj proizvodnji pričinio značajnu štetu, najveći problem su, ipak, uvozni […]

    The post BiH ima sve manje domaćeg mesa: Jedemo evropske rezerve appeared first on Zenicablog.

  • Industrijska proizvodnja bilježi porast: U odnosu na oktobar veća za 6,7 posto

    Industrijska proizvodnja bilježi porast: U odnosu na oktobar veća za 6,7 posto

    Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u BiH u novembru veća je za 0,3 posto u odnosu na oktobar, objavila je Agencija za statistiku BiH. U novembru, u odnosu na isti mjesec prošle godine, industrijska proizvodnja u BiH, kalendarski prilagođena, bilježi rast od 6,7 posto.

    Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju u novembru veća je za 5,8 posto u odnosu na oktobar, kapitalnih proizvoda veća za 4,8 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju veća za 2,1 posto, a intermedijarnih proizvoda za 1,5 posto, dok je proizvodnja energije manja za 1,1 posto.

    U novembru, u odnosu na isti mjesec lani, proizvodnja kapitalnih proizvoda veća je za 19,2 posto, intermedijarnih proizvoda veća za 10,2 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 6,2 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju veća za 3,4 posto, dok je proizvodnja energije manja za 1,8 posto.

    Desezonirana industrijska proizvodnja u novembru, u odnosu na oktobar, u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i gasom veća je za 0,7 posto, u prerađivačkoj industriji veća za 0,6 posto, dok je u vađenju ruda i kamena manja za 8,6 posto, piše Srna.

    U novembru, u odnosu na isti mjesec prošle godine, industrijska proizvodnja, kalendarski prilagođena, bilježi rast od 9,9 posto u prerađivačkoj industriji, u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i gasom rast od 2,1 posto, dok je u vađenju ruda i kamena zabilježen pad od 9,1 posto.

    (Haber.ba)

  • Od 1. januara veća cijena gasa za potrošače u Kantonu Sarajevo

    Od 1. januara veća cijena gasa za potrošače u Kantonu Sarajevo

    O povećanju cijene prirodnog gasa Uprava KJKP „Sarajevogas“ d.o.o. Sarajevo obavještena je jučer (27.12. 2021. godine), tokom sastanka sa predstavnicima kompanije „Energoinvest“ d.d Sarajevo.

    “Podsjećamo, nabavna cijena prirodnog gasa od 1. 11. 2021. godine veća je za 23,5%, u odnosu na oktobarsku, što potrošači u Kantonu Sarajevo nisu osjetili zahvaljujući naporima Vlade Kantona Sarajevo, koja je osigurala sredstva za subvencioniranje dijela cijene prirodnog gasa do kraja tekuće godine”, saopćeno je iz “Sarajevogasa”.

    Sa najavljenim novim poskupljenjem i u slučaju da se ne nastavi sa subvencioniranjem dijela cijene prirodnog gasa, potrošači u Kantonu Sarajevo bi prirodni gas od 1. 1. 2022. godine mogli plaćati i za 40 % više.

    Kako bi se djelimično ublažio finansijski pritisak na potrošače u Kantonu, Uprava KJKP „Sarajevogas“ d.o.o. Sarajevo je predložila Vladi Kantona Sarajevo da razmotri mogućnost nastavka subvencioniranja dijela cijene prirodnog gasa i u narednoj godini, a u skladu sa finansijskim mogućnostima.

    “Također, predstavnici „Energoinvesta“ su putem e-maila obavjestili Upravu Sarajevogasa da ne mogu garantovati dnevne isporuke prirodnog gasa preko 1,2 miliona Sm3 za prvi kvartal 2022. godine za sve svoje kupce, što prema historiji potrošnje u zimskim mjesecima nije dovoljno za uredno snabdijevanje svih potrošača u Kantonu Sarajevo. U slučaju da se ne obezbijede dodatne količine prirodnog gasa tokom ekstremno hladnih dana, KJKP “Sarajevogas” neće biti u mogućnosti da snabdije svoje velike potrošače, uključujući i KJKP “Toplane-Sarajevo” o čemu je obavještena Uprava ovog preduzeća. Također, o ovim problemima upoznata je Vlada Kantona Sarajevo”, saopćili su dodajući da se nadaju da će svi nadležni subjekti u Federaciji BiH i Kantonu Sarajevo uspjeti prevazići sve izazove koji predstoje do kraja sezone grijanja, a za dobrobit svih potrošača, prenosi Raport.

    (Haber.ba)

  • “Ko žurio, vrat slomio” : U SAD velika potražnja za radnicima, ali nema ko da radi

    “Ko žurio, vrat slomio” : U SAD velika potražnja za radnicima, ali nema ko da radi

    Milioni Amerikanaca koji su ostali bez posla na početku pandemije, sada nailaze na veliku ponudu na tržištu rada. Ali, zbog širenja delta soja koronavirusa, radnici ne žure da se vrate na posao, iako će novčana pomoć koju dobijaju od vlade isteći, a neki poslodavci nude i veće plate.

    U Charlotteu, Sjevernoj Karolini, kao i u mnogim dijelovima SAD, vlasnici lokala ne mogu da nađu dovoljno radnika. Oglasi za posao su svuda po gradu, a lokalna stopa nezaposlenosti je pala sa 14 na 5 posto.

    “Ovdje ima posla. Naš restoran je stalno pun i dobro zarađujemo, ali nemamo dovoljno radnika”, kaže menadžer picerije Brixx ​Lethr Rotherttold.

    Slična priča i u obližnjoj kafeteriji.

    “Taman kad pomislimo da smo se snašli, obim posla se poveća i treba nam još radnika. Kao da nikad nije dovoljno“, kaže menadžer Enzo Pazos.

    Ekonomista Matthew Metzgar ​kaže za Glas Amerike da je federalna novčana pomoć veća od plate koju su neki zarađivali prije pandemije.

    “I sa tom visokom kompenzacijom, ljudi nisu voljni da se vrate na posao i zarađuju manje od pomoći”, kaže on.

    Drugi kažu da ne žele da se vrate na posao zbog bliskog kontakta koji imaju sa ljudima, u momentu kada od Covida u SAD dnevno umire više od 1.500 ljudi.

    “Meni se čini da većina izbjegava da se vrati na posao iz bezbjednosnih razloga. Neki moji nezposleni prijatelji nisu ni tražili nove poslove, vratili su se da žive sa roditeljima i planiraju da tako ostane dok se ne osjete bezbjedno”, kaže Alex Jordan Ku, koji traži posao.

    Velika prepreka povratku na posao je i to što mnogi ne mogu da priušte da im neko čuva djecu, što je eskaliralo kada su zbog Covida zatvorene škole. To djelimično može biti riješeno kada se škole ponovo otvore, što nije slučaj sa vrtićima koji nemaju dovoljno osoblja.

    Kako bi podstakla ljude da se vrate na posao, Bidenova administracija najavljuje subvencije za brigu o djeci koje su predviđene zakonom o infrastrukturi i socijalnoj pomoći vrijednom 3,5 hiljade milijardi dolara.

    Na nedavno održanom sajmu zapošljavanja u Virginiji, mnogi su se raspitivali za veće plate, ali i za zdravstveno i penziono osiguranje.

    “Tražim stalan posao, jako mi je važno i da imam dobro zdravstveno osiguranje”, kaže Lisette Bez ​koja je došla na sajam i dodaje da čeka na pravi posao iako je trenutno nezaposlena i ne prima pomoć.

    “Zdravstvena njega je u ovoj situaciji poskupila i za mnoge ljude je to veliki problem. Znači, nije dovoljno da samo nađete neki posao, i ove stvari su važne”, ističe Bez.

    Poslodavci, koji nemaju kontrolu nad pandemijom, mogu samo da nude veće plate.

    Predsjednik sindikata zaposlenih na aerodromu u Charlotteu, William Voltz​, kaže da je radnicima potrebno povećati plate na najmanje 17 dolara na sat, sa sadašnjeg minimalca od 7,25 dolara.

    Mnogi poslodavci su i povećali satnice, pa je tako minimalac u Amazonu sada 18 dolara, a bio je 15 prije pandemije.

    Ekonomisti kažu da će, osim povećanja plata, ključna biti i kreativnost poslodavaca i da će morati da modifikuju neka radna mjesta kako bi pronašli dovoljno radne snage.

    (Kliker.info-Glas Amerike)

    Kliker.info

  • Zukić: Obrtnicima i samostalnim djelatnicima 60 miliona KM

    Zukić: Obrtnicima i samostalnim djelatnicima 60 miliona KM

    – Vlada Federacije BiH je u oktobru usvojila Uredbu o finansijskoj pomoći obrtima i drugim samostalnim djelatnostima, a cilj je bio da se pomogne na određen način obrtima u smislu održavanja zaposlenosti, podrške likvidnosti i lakšeg prevazilaženja posljedica pandemije. Zatim je ove sedmice Vlada donijela Odluku o utvrđivanju liste korisnika finansijske pomoći obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima. Ukupno je izdvojeno 60.000.000 KM za 24.766 korisnika. Jedinična vrijednost koeficijenta u skladu sa Uredbom iznosi 859,88 KM – rekao je Zukić.

    Kaže da je podržano ukupno 44.056 radnih mjesta u Federaciji BiH.

    Ključ za raspodjelu sredstava je posječan broj radnika u periodu od 12 mjeseci, a maksimalan iznos pomoći po jednom subjektu je 30.000 KM.

    – Prvi put smo uspjeli da ovaj proces provedemo potpuno digitalno. Znači da nikakvih troškova potencijalni korisnici nisu imali. Federalno ministarstvo razvoja, obrta i poduzetništva napravilo je aplikaciju i otvorilo link preko kojeg smo komunicirali s korisnicima. Pokušali smo svim onim koji su najviše pogođeni pandemijom i koji su osjetili njene posljedice da pomognemo u mjeri u skladu sa mogućnostima budžeta za 2021. godinu. Nadamo se da će to potaknuti obrtnike da počnu još aktivnije raditi u narednom periodu – naveo je Zukić.

    Finansijska pomoć namjenjena je za refundaciju već isplaćenog dijela bruto plata za uposlenike odnosno dijela doprinosa koji se obračunavaju na propisanu osnovicu za obračun doprinosa za vlasnike.

    Pored namjenjenih 60.000.000 KM, ističe, da bi u narednom periodu obrtnicima trebalo olakšati poslovanje primjena Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima.

    – Imamo još tri mjeseca za donošenje podzakonskih akata, koji bi trebalo da poboljšaju poslovni ambijent i olakšaju registraciju poslovanja – por.učio je u izjavi za Fenu federalni ministar obrta i poduzetništva Amir Zukić, prenosi Fena.

    (Haber.ba)

  • Vrtoglavi rast cijena osnovnih životnih namirnica u Bosni i Hercegovini

    Vrtoglavi rast cijena osnovnih životnih namirnica u Bosni i Hercegovini

    Tržnice su gotovo pa prazne, a i oni koji dođu kupuju minimalno. Sve je skuplje, a građani jedva sastavljaju kraj sa krajem, piše BHRT.

    Ljubica Josipović svake godine za božićne i novogodišnje blagdane dočekuje djecu i obitelj, susjede i prijatelje. Ove godine, povratak iz kupovine i samu ju je iznenadio.

    LJUBICA JOSIPOVIĆ

    “Ove godine ne može se više sa 150 konvertibilnih maraka napraviti ništa kao prošle godine. Ove godine treba vam 400 do 500 maraka da bi dočekali Božić, napravili ručak, sva naša tradicionalna jela koja nam trebaju. Naredna godina bi mogla biti jako, jako teška. Sve poskupljuje, mirovine i plaće se ne podižu”.

    Rajfa Ćorić na Maloj pijaci u Tuzli radi već 30 godina. Ovih bi dana, priča nam, pijaca vrvila od ljudi i kupovine. Danas i sama čeka koga će ugledati.

    RAJFA ĆORIĆ

    “Uzme ti pola kile krompira. Šta ćeš ti od pola kile krompira? Ne možeš napraviti ni jednu dobru supu. Uzme dvije, tri glavice luka. Stanem ovako, pa gledam, meni žao bude. Stavrno je narod nezadovoljan, nema novca. Mora onoliko koliko može. Nema omladina uslove. Žalosno, nije ovo dobro, ali šta ćeš kad mora da bude tako”.

    I mesnice su sve praznije.

    ISMET FEJZIĆ, mesnica u Tuzli

    “Manje kupuju, sve je skupo. Sve je manja kupovna pomoć. Nema svijet para, nema love”.

    Blagdanski stol trebao bi biti što bogatiji, ali zbog vrtoglavog rasta cijena, pandemije, odlaska djece u inozemstvo, svi su skromniji. Ove godine skromnost ne znači i štedljivost, jer se nema na čemu uštedjeti.

    Rast cijena već nekoliko mjeseci bilježi i Agencija za statistiku Bosne i Herecgovine. Prema njihovim podacima, hrana je poskupila za sedam posto, a svakodnevna kupovina pokazuje da su cijene veće za gotovo 50 do 60 posto. Za sada, Bosna i Hercegovina slijedi samo globalnu politku.

    ADMIR ČAVALIĆ, ekonomski analitičar

    “Bosna i Hercegovina kao mala ekonomija ne može da utječe na globalni rast cijena. I, to ima posebno negativan utjecaj na nas u smislu rasta cijena, faktora, inputa, što determinira cijene kod nas. To posebno utječe na nas, jer imamo najniži životni standard u čitavoj Europi. A naši građani najviše troše, kada govorimo o dohotku, troše na egzistencijalna dobra, prehranu, energiju i slično. Ovakav rast cijena pogađa posebno građane Bosne i Hercegovine u komparaciji razvijenih zemalja svijeta”.

    A, pred nama je nimalo jednostavna i veoma izazovna 2022. godina u kojoj se, pored ekonomske, predviđa i energetska kriza. Vlasti još ne reagiraju niti najavljuju povećanje plaća i mirovina. Mirno gledaju na masovne odlaske i ruke trljaju dok još jedino dijaspora u ovo vrijeme blagdana svoje novce ostavlja u Bosni i Hercegovini.

    (Haber.ba)

  • EU grantovi – kako do bespovratnih sredstava za privatni i javni sektor

    EU grantovi – kako do bespovratnih sredstava za privatni i javni sektor

    Cjelodnevni interaktivni seminar

    EU grantovi – kako do bespovratnih sredstava za privatni i javni sektor

    TUZLA – 20. januar 2022; 9:30-16h, Hotel Salis 4*
    SARAJEVO – 21. januar 2022; 9:30-16h, Hotel Hills 5*

    ograničeno na 22 učesnika

    Iskoristite popust za rane prijave do 12. januara

    Ovaj uvodni seminar će vas upoznati sa širokim spektrom izvora bespovratnog finansiranja iz različitih EU fondova uključujući postojeće i nove EU programe – Horizon Europe, EIC Accelerator, COST action, Erasmus, Eureka i IPA III fond. Seminar je namijenjen onima koji su do sada imali malo ili nimalo iskustva sa EU grantovima, te žele na jednom mjestu dobiti pregled različitih mogućnosti pristupa bespovratnim sredstvima. EU grantovi su izuzetna prilika za bespovratna sredstva za BH male, srednje i velike privatne i javne firme, nevladine organizacije, univerzitete i javni sektor uključujući organe javne uprave na svim nivoima. 

    Prikazat ćemo različite izvore finansiranja putem EU fondova, kako za koordinatore i nosioce projekata, tako i za pronalaženje i saradnju kroz partnerski odnos sa stranim nosiocima projekata. Partnerski odnosi su posebno važni onima koji tek ulaze u EU projekte i nemaju kapaciteta da budu samostalni nosioci projekata. Ovakvi partnerski odnosi omogućavaju firmama i organizacijama da bez pisanja projekata, na jednostavan način ponude svoje usluge i kapacitete vodećim evropskim konzorcijima koji provode multimilionske EU projekte.

    Kroz praktičan prikaz ćemo učesnike upoznati i sa “Funding & tender opportunities” portalom, odnosno kako se registrirati kao pojedinci i kako registrirati firmu i dobiti PIC broj, kao uvjet za suradnju u svim projektima koje finansira EU. Ključ za učestvovanje u EU projektima jeste da vas potencijalni partneri mogu pronaći, te da aktivno nuditi svoje kapacitete kroz različite mreže za saradnju koje ćemo obraditi na seminaru. Odmah nakon seminara učesnici će biti spremni početi tražiti prilike za bespovratna EU sredstva.

    Predstavit ćemo trenutno otvorene i predstojeće pozive iz upravo započetog ciklusa EU finansiranja 2021-2027, koji je do sada najveći u povijesti EU i zapadnog Balkana. Planirani budžet programa Horizon Europe od 2021. do 2027. je preko 95 milijardi eura. Fokus će biti na konkursima za BH i “EU paket” za Zapadni Balkan, koji je usvojen. 

    Kroz interaktivan rad i networking u maloj grupi, učesnici će imati priliku da se konsultiraju sa predavačem o svojim konkretnim pitanjima, kao i da ostvare potencijalnu saradnju sa drugim učesnicima seminara za rad na projektima.

    Ovaj seminar će promijeniti vaš način razmišljanja o EU grantovima i mogućnostima bespovratnog finansiranja. Iako je od zemalja u regionu BiH najmanje aktivna u EU projektima, cilj nam je sa ovakvim seminarima podići svjesnost o mogućnostima i ohrabriti BH firme i organizacije da što više apliciraju i koriste bespovratna sredstva iz Horizon Europe, Eureka, COST Action, Erasmus, IPA III i EIC Accelerator programa. 

    KOME JE SEMINAR NAMIJENJEN

    Seminar je namijenjen vlasnicima i menadžerima mikro, malih, srednjih i velikih privatnih i javnih firmi, predstavnicima univerziteta, vladinim organizacijama, organizacijama za podršku razvoja biznisa, agencijama za podršku inovativnosti i udruženjima poduzetnika.

    Iskoristite popust za rane prijave do 12. januara