Kategorija: Vijesti

  • BH Telecom ulaže 18 miliona KM u snimanje bh. serija

    BH Telecom ulaže 18 miliona KM u snimanje bh. serija

    Kompanija BH Telecom sa domaćim producentskim kućama i rediteljima će putem platforme BHContentLab zajednički realizirati snimanje nekoliko domaćih igranih TV serija-

    Riječ je o kriminalističkoj drami “Kotlina” kreatora Danisa Tanovića i Amre Bakšić Čamo, kriminalističkoj drami “Znam kako dišeš” Jasmile Žbanić te sitcomu “Na rubu pameti” Elmira Jukića.

    Na danas upriličenom predstavljanju saradnje BH Telecoma s domaćim producentskim kućama i rediteljima potpisani su protokoli o saradnji i sa Centrom za savremenu umjetnost za serije “Komar” i “Princ iz Eleja” te rediteljima Srđanom Vuletićem za seriju “Tender” i Ademirom Kenovićem za seriju “Kad sam bio hodža” po istoimenom djelu bh. književnika Damira Ovčine.

    Na današnjem predstavljanju platforme BHContentLab, putem koje će biti realizirano snimanje nekoliko domaćih igranih TV serija, prisustvovao je i premijer Federacije BiH Fadil Novalić.

    Fadil Novalić, koji je iskazao punu podršku ovom projektu i saradnji, ističući kako se na ovaj način jača industrija, dok se istovremeno kreira vlastiti, domaći sadržaj, jača ekonomija i kreiraju nova radna mjesta.

    Sedin Kahriman, generalni direktor BH Telecoma je izjavio kako smatra da je današnji dan izuzetno važan za sve u BH Telecomu, za korisnike, za filmsku industriju, filmske profesionalce i bh. kinematografiju.

    – Izgradnja najveće domaće platforme za produkciju audio-vizuelnih sadržaja, BHContentLab je sadržana u našoj viziji te u strategiji BH Telecoma i predstavlja jedan od strateških ciljeva u domenu tržišnog širenja i diverzifikacije. BH Telecom planira u naredne tri godine investirati 18 miliona KM u produkciju audio vizuelnog sadržaja, te koristim priliku da se zahvalim Vladi FBiH, Premijeru i resornim ministru na povjerenju i podršci za naše projekte. Potpuno smo sigurni da će saradnja BH Telecoma i domaćih filmskih radnika i producentskih kuća proizvesti visoko kvalitetne i atraktivne sadržaje za naše korisnike i značajno unaprijediti korisničko iskustvo. Danas predstavljamo 7 projekata, 7 igranih serija i s nestrpljenjem očekujemo prve epizode. Napominjem, investiranje BH Telecoma u content, u našu platformu, predstavljati će kontinuiranu aktivnost i dugoročno strateško ulaganje. Uvjeren sam da BH Telecom ovim strateškim ulaganjem, našu domovinu Bosnu i Hercegovinu pretvara u veliki filmski studio, kazao je Kahriman.

    U projektu BHContentLab-a je učestvovao Obala Art Centar, kao vanjski konsultant i mjerodavno tijelo u oblasti kinematografije i produkcije u BiH, s ciljem pružanja stručne pomoći, konsultacija i angažmana svjetskih i regionalnih renomiranih čitača scenarija kao što su Ognjen Sviličić, Tatjana Samopian i Danijel Hočevar za pregled pristiglih ponuda i prijedloga.

    Na predstavljanju je rečeno da je ovo do sada najveće jednokratno ulaganje u audio-vizuelni sektor u istoriji Bosne i Hercegovine, što znači će sedam projekata krenuti u produkciju te da će biti direktno angažovano više od 150 filmskih autora i profesionalaca.
    U saradnji s ostalim ljudima iz kreativne industrije bit će do 400 stalno angažovanih ljudi na proizvodnji sadržaja, a sa dobavljačima oko 1.000.

  • Vidović: Rekordna pokrivenost uvoza izvozom

    Vidović: Rekordna pokrivenost uvoza izvozom

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je u Narodnoj skupštini Srpske da je ove godine od januara do aprila izvoz porastao za 24,9 odsto, te da se bilježi pokrivenost uvoza izvozom od 81,9 odsto, što je najveći procenat otkad se to mjeri.

    Ona je navela da je u istom periodu uvoz porastao 14,8 odsto.

    “Dakle, izvoz brže raste od uvoza, a smanjen je spoljnotrgovinski deficit na negdje 288 miliona KM. U ovom momentu, sa krajem aprila, imamo pokrivenost uvoza izvozom sa 81,9 odsto, što je najveći procenat otkad se to mjeri”, rekla je Vidovićeva, odgovarajući na poslanička pitanja u Narodnoj skupštini tokom Aktuelnog časa.

    Ona očekuje da ovakvo stanje bude do kraja godine, ali i da bude još više poboljšano.

    Srna

  • Radimo na otvaranju evropskog tržišta od 500 miliona potrošača

    Radimo na otvaranju evropskog tržišta od 500 miliona potrošača

    Intenzivno radimo na otvaranju evropskog tržišta sa 500 miliona potencijalnih potrošača za naše poljoprivredne proizvođače, rekao je danas Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

    On je u razgovoru sa Sašom Boškovićem, novoimenovanim direktorom Kancelarije za veterinarstvo BiH kazao da je prioritet mogućnost izvoza crvenog mesa i konzumnih jaja u EU, kao i odobravanje transporta žive stoke kroz EU na tržište trećih zemalja.

    Košarac je naglasio da su zaštita domaće proizvodnje i plasman domaćih proizvoda na nova tržišta nulti prioritet u radu Ministarstva, pri čemu insistira na ravnopravnoj zastupljenosti i tretmanu kompanija iz Republike Srpske i Federacije BiH.

    Bošković je informisao Košarca da je upitnik za izvoz proizvoda ribarstva u EU u fazi popunjavanja, te da će taj proces biti završen do 12. avgusta ove godine, kada je rok za njegovu dostavu.

    Košarac je ocijenio da tržišta Rusije, Kine, Malezije, Izraela, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije predstavljaju izuzetnu priliku i dodatni podsticaj za razvoj domaćih poljoprivrednih kapaciteta, posebno kada je riječ o izvozu crvenog i mesa peradi, ribe, mlijeka i mliječnih proizvoda.

    ”S tim u vezi, u fokusu moje predstojeće posjete Rusiji biće pitanje kako ubrzati procedure i aktivnosti na izvozu mlijeka i mliječnih proizvoda, crvenog i mesa peradi, te ribe na rusko tržište”, najavio je Košarac.

    On je informisao sagovornika da na čelu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u skladu sa ustavnim  nadležnostima, u potpunosti provodi politiku usaglašavanja i koordinacije sa resornim ministarstvima iz Republike Srpske i Federacije BiH, te izrazio očekivanje da će isti model primjenjivati i Kancelarija za veterinarstvo BiH u predstojećem periodu.

    ”Smatram da sve institucije moraju biti servis privredi i zbog toga zahtijevam punu mobilnost. Nažalost, svjedoci smo da predstavnici nadležnih institucija u Federaciji BiH koče određene procese, poput izvoza konzumnih jaja na evropsko tržište. Nedopustivo je da više od godinu dana čekamo da nam dostave popis farmi i izvještaje o provedenoj kontroli salmonele, što je uslov za izradu programa kontrole salmonele. To zahtijeva EU u procesu odobravanja izvoza konzumnih jaja. Republika Srpska je odradila svoj dio posla”, naglasio je Košarac

  • Novi rast cijena barela nafte

    Novi rast cijena barela nafte

    Cijena nafte danas je nakratko premašila 75 dolara za barel prvi put od aprila 2019. godine, u vrijeme kada OPEK i ostali izvoznici počinju razgovore o povećanju proizvodnje ovog energenta.

    Barel brent nafte je do podneva pojeftinio za 45 centi sa cijene od 75 dolara i 30 centi, što je bilo najviše od 25. aprila 2019. godine.

    Barel sirove nafte u SAD prodaje se za 73 dolara i 15 centi nakon pojeftinjenja za 51 cent.

    Cijene su počele da rastu u prethodne četiri sedmice kao odgovor na globalnu akciju imunizacije protiv kovida 19 i očekivanja da će tokom ljeta biti više putovanja.

  • Sa čela NLB banke odlazi jedan od najuspješnijih bankara u RS

    Sa čela NLB banke odlazi jedan od najuspješnijih bankara u RS

    U ugodnoj atmosferi restorana Ada, danas je uz prisustvo članova rukovodstva NLB banke novinarima najavljena primopredaja dužnosti predsjednika Uprave NLB banke A.D. Banja Luka. Novi predsjednik uprave će funkciju preuzeti 30.06.2021. godine.

    Po mnogima iz sektora bankarstva, Radovan Bajić je jedan od najuspješnijih bakara u RS. Na funkciji predsjednika Uprave NLB banke Banja Luka proveo je 20 godina. Tokom ovog perioda banka je svake godine bilježila pozitivan poslovni rezultat. Bajić je bio na čelu ove banke i dok je ona imala naziv Vojvođanska, pa je samim tim Bajić na čelu ove banke punih 25 godina. Mnogi ga znaju i po lojalnosti zaposlenih. Poznata je činjenica da je ova banka imala najmanji odlazak stručnog kadra.

    Tome u prilog idu i ovogodišnji polugodišnji finasijski podaci ove banke po kojima je ona među najuspješnijima u RS.

  • Tegeltija zahvalio Salinasu na pomoći koju Svjetska banka pruža BiH

    Tegeltija zahvalio Salinasu na pomoći koju Svjetska banka pruža BiH

    Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija primio je danas u Sarajevu u oproštajnu posjetu šefa Ureda Svjetske banke u BiH Emanuela Salinasa, s kojim je razgovarao o aktuelnim ekonomskim temama u BiH u kontekstu prevazilaženja izazova prouzrokovanih pandemijom koronavirusa, te nastavku realizacije započetih projekata.

    Tegeltija je upoznao Salinasa o aktivnostima koje Vijeće ministara, u skladu sa svojim nadležnostima i u saradnji sa vladama entiteta, provodi u cilju stabilizacije ekonomskih prilika i poboljšanju privredne aktivnosti.

    Na sastanku je razgovarano i o daljnjim aktivnostima na pripremi i odobravanju novih projekata, kao i o nastavku saradnje institucija u BiH sa tom međunarodnom organizacijom.

    Predsjedavajući Tegeltija je tokom razgovora iskazao zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom i izrazio očekivanje da će takva saradnja biti nastavljena i ubuduće na obostrano zadovoljstvo i korist, te zahvalio na tehničkoj i stručnoj pomoći koju Svjetska banka pruža BiH, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

  • Sarajevogas – Subvencioniranje za nove priključke na gasnu mrežu u KS

    Sarajevogas – Subvencioniranje za nove priključke na gasnu mrežu u KS

    – Poboljšanje kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo te stimulisanje građana da koriste prirodni gas kao okolinski najprihvatljiviji energent, glavni je cilj projekta izgradnje novih priključaka stambenih objekata na distributivnu gasnu mrežu, a koji će biti nastavljen i u 2021. godini. U budžetu Kantona Sarajevo za ovu namjenu je planirano 200.000 KM, saopćilo je preduzeće Sarajevogas.

    I ove godine planirano je 1.000 KM  po stambenoj jedinici, bez PDV-a. Troškovi koji su na teret Ministarstva uključuju materijal i radove potrebne za izgradnju priključka te nabavku i ugradnju regulaciono-mjernog seta. Iznos troškova koji prelazi 1.000 KM korisnik subvencije uplaćuje iz vlastitih sredstava. 

    Javni poziv za izbor korisnika subvencije troškova izgradnje novih priključaka stambenih objekata na distributivnu gasnu mrežu otvoren je do 18.07.2021.godine.

    Sadržaj javnog poziva dostupan je na web-stranici Sarajevogasa, kao i Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.

    Na javni poziv mogu se prijaviti svi građani Kantona Sarajevo, a prednost prilikom bodovanja imat će domaćinstva čiji je nosilac korisnik subvencije troškova grijanja na čvrsta goriva, samohrani roditelji, osobe sa invaliditetom, domaćinstva čiji je član dijete sa posebnim potrebama, kao  i domaćinstva čiji je nosilac nezaposlena osoba ili penzioner.

    Iz preduzeća Sarajevogas pozivaju građane Kantona Sarajevo koji imaju mogućnost priključenja na distributivnu gasnu mrežu da se prijave na javni poziv i iskoriste pravo na subvencioniranje troškova izgradnje novih priključaka, a sve s ciljem poboljšanja kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo, naročito u zimskim mjesecima.

  • Uplaćena sredstva za sanaciju negativnih ekonomskih posljedica u KS

    Uplaćena sredstva za sanaciju negativnih ekonomskih posljedica u KS

    Vlada Kantona Sarajevo izvršila je transfer sredstava komercijalnim bankama koji će biti uplaćen na račune poslovnih subjekata koji su na listi onih koji su ostvarili pravo na podršku zbog nemogućnosti obavljanja djelatnosti tokom lockdowna uvedenog zbog pandemije koronavirusa.

    Prethodno je Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo završilo sve procedure vezane za javne pozive za finansiranje pripadajućih poreza i doprinosa na minimalnu mjesečnu neto plaću za period trajanja zabrane obavljanja djelatnosti u martu i aprilu 2021. godine, te za finansiranje cijele ili dijela minimalne mjesečne neto plaće za te mjesece i objavilo listu odbijenih i listu prihvaćenih poslovnih subjekta po tim javnim pozivima.

    Radi se o 3.588 poslovnih subjekata koji su, po ovim javnim pozivima, ostvarili pravo na finansiranje cijele ili dijela minimalne mjesečne neto plaće za mart i april 2021. godine, te 794 poslovna subjekta koji su ostvarili pravo na finansiranje pripadajućih poreza i doprinosa na minimalnu mjesečnu neto plaću za period trajanja zabrane obavljanja djelatnosti za pripadajuće mjesece.

    Ukupna sredstva koja je Vlada Kantona Sarajevo doznačila komercijalnim bankama iznose 8.976.241 KM za 5.640 poslovnih subjekata.

    Formirana je i drugostepena Komisija za rješavanje predmeta po prigovorima na rezultate po tim javnim pozivima, koja će na prvoj sljedećoj sjednici Vlade KS biti potvrđena, a potom će biti pripremljena konačna lista prihvaćenih prijava poslovnih subjekata.

    Također, od sutra će početi isplata sredstava obrtnicima i zanatlijama koji su ostvarili pravo na podršku po Javnom pozivu za očuvanje i razvoj tradicionalnih zanata i obrta, saopćeno je iz Službe za protokol i press Kantona Sarajevo.

  • Novalić i Salinas: Izuzetna saradnja FBiH i Svjetske banke

    Novalić i Salinas: Izuzetna saradnja FBiH i Svjetske banke

    Premijer Federacije BiH Fadil Novalić primio je danas, u sjedištu Vlade FBiH u Sarajevu, u oproštajnu posjetu šefa Ureda Svjetske banke u Bosni i Hercegovini Emanuela Salinasa.

    Prilikom susreta, federalni premijer upoznao je gosta s glavnim makroekonomskim pokazateljima u FBiH, a koji su bolji nego u 2019. godini. Gosta je, također, informisao o uspostavljenom stepenu likvidnosti budžeta, što je Federaciji BiH omogućilo da sve svoje obaveze redovno izmiruje prema svim kosisnicima budžeta i građanima. Uprkos svim teškoćama izazvanih pandemijom, redovno se isplaćuju penzije, naknade za boračku populaciju i civilne invalidnine, kao i socijalna davanja, a uz sve to uložena su i direktna interventna sredstva u privredu.

    – Raste nam i izvoz. Prema posljednjim podacima, u Federaciji BiH je, između ostalog, došlo do porasta izvoza, što je dovelo do pokrivenosti uvoza izvozom od 66 posto – kazao je Novalić.

    Ovom prilikom naglasio je i važnost projekata koje podržava Svjetska banka u našoj zemlji.
    – Uz postojeće projekte koje već provodimo, istakao bih dvije ključne tranzicije koje nam puno znače. Jedna se odnosi na energetski sektor, uključujući obnovljive izvore energije, a druga na što veću zaštitu okoliša rješavanjem problema zbrinjavanja krutog otpada – naglasio je federalni premijer.

    Emanuel Salinas je kazao da njegov nasljednik na poziciji šefa Ureda Svjetske banke u BiH ima veliko iskustvo stečeno na dužnostima u tranzicijskim zemljama, što će dodatno koristiti u dizajnu i provođenju specifičnih projekata u BiH.
    Premijer Novalić zahvalio je gostu na svemu što su on lično i Svjetska banka učinili na dobrobit naše zemlje, a posebno Federacije BiH.

  • Bankari vjeruju da će ECB podići kamatu tek 2024. godine

    Bankari vjeruju da će ECB podići kamatu tek 2024. godine

    Ključne kamatne stope u eurozoni su se prethodnih nekoliko godina razvijale isključivo u jednom pravcu – naniže. Tokom mandata bivšeg predsjednika Evropske centralne banke (ECB) Marija Dragija nije bilo ni jednog povećanja referentne kamatne stope. Ona je, zapravo, posljednji put uvećana prije desetak godina, podsjeća njemački Handelsblatt.

    To bi moglo da se promijeni tokom mandata aktuelne predsjednice ECB, Kristin Lagard. Bar tako očekuju evropski tržišni stručnjaci. Prema novom istraživanju Evropske centralne banke, oni vjeruju da će Centralna banka Evrope podići trenutno odlučujuću kamatnu stopu u maju 2024. godine.

    Ovo su samo neki od rezultata novog istraživanja koje ECB tradicionalno sprovodi na šest nedjelja uoči sastanka Savjeta. U njemu učestvuju tržišni učesnici iz različitih država eurozone. Postavljaju im se pitanja koja se odnose na njihova očekivanja u vezi sa kupovinom obveznica, kamatnim stopama, inflacijom i rastom privrede.

    U pogledu veličine uvećanja referentne kamatne stope ECB, učesnici istraživanja očekuju samo mali korak, odnosno uvećanje od deset baznih poena. Stopa je, da podsjetimo, sada minus 0,5 odsto, odnosno trenutno banke koje drže višak likvidnih sredstava u ECB moraju da plate kamatu od 0,5 odsto.

    Jedno od pitanja za učesnike istraživanja je i koliki manevarski prostor ima ECB za smanjenje kamatnih stopa. Većina ekonomista smatra da će se doći do tačke u kojoj će ova praksa usporiti ekonomski razvoj, jer će klijenti banaka početi da podižu svoj novac i stavljaju ga u sef, koji će svakako manje platiti nego kamatu banci. Prema istraživanju ECB, ispitanici kao donju granicu stope depozita vide minus 0,8 odsto.

    Trenutno najvažniji instrument ECB je kupovina obveznica putem programa posebno osmišljenog za vrijeme pandemije korone, PEPP. Program podrazumijeva fond od 1,85 bilion eura i, za sada, ima ograničen rok trajanja – do marta 2022. godine. Prema mišljenju ispitanika ECB, pretpostavlja se da će ova kupovina obveznica i biti okončana u predviđenom roku.

    Pored PEPP, Evropska centralna banka kupuje i obveznice osmišljene ranijim programom APP, za 20 milijardi eura mjesečno. Po mišljenju ispitanika koji su učestvovali u istraživanju ECB, ove kupovine ću se zadržati duže, odnosno očekuje se da traju bar do decembra 2023. godine.

    Pored monetarne politike, istraživanje takođe razmatra i očekivanja za dalji ekonomski razvoj. Ispitanici očekuju snažan rast, posebno ove godine. U prosjeku, nadaju se realnom rastu od 1,4 odsto u drugom kvartalu, kao i 2,4 procenata u trećem i 1,3 odsto u četvrtom kvartalu.

    Očekuje se da će nezaposlenost u eurozoni u ovoj godini biti znatno iznad nivoa prije pandemije. Na kraju 2019. godine sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u eurozoni iznosila je 7,4 odsto. Prema očekivanjima ispitanika, ovaj prag će ponovo biti dostignut tek u trećem kvartalu 2023. godine.

    Kada je u pitanju inflacija, ispitanici očekuju srednju vrijednost od 2,1 odsto u trećem kvartalu i 2,3 procenata u četvrtom kvartalu, za eurozonu. Nakon toga, vjeruju ispitanici, doći će do značajnog slabljenja rasta cijena, te se očekuje da inflacija u prvom kvartalu 2022. godine bude 1,4 odsto.