Kada se za nekoga kaže da ne zna šta će s parama, obično se podrazumijeva da je taj prebrinuo sve finansijske probleme i da mu u poslu cvjetaju ruže. Međutim, kada je ta opaska bukvalna i kada se odnosi na banke, ona signalizira da je stanje na tržištu značajno poremećeno, a bankari u priličnom problemu. Naravno, kao i svaki drugi problem, i ovaj je najjednostavnije riješiti dijeleći ga s drugima, u ovom slučaju s klijentima banaka. Konkretno, da bi se oslobodili viška likvidnosti, na koju plaćaju danak centralnim bankama kod kojih čuvaju svoj novac, mnogi evropski komercijalni bankari uveli su negativne kamatne stope na depozite korporativnih klijenata, a istim putem početkom maja ove godine krenule su i njihove kolege iz susjedne Hrvatske, primjenom posebnih naknada za držanje eura na računima pravnih lica.
Mada se domaći bankari još ne izjašnjavaju o ovoj temi, s obzirom na to da su bosanskohercegovačke komercijalne banke mahom vezane za matice iz Evropske unije i prate njihove postupke, realno je očekivati da sličan model uskoro zaživi i u našoj zemlji. Na pitanje o vjerovatnoći realizacije takvog scenarija, iz Centralne banke BiH konstatiraju da “situacija na finansijskom tržištu BiH nije značajno različita“, precizirajući pritom da su depoziti preduzeća i stanovništva u 2020. porasli za 1,17 milijardi KM, odnosno za sedam posto u odnosu na kraj 2019. godine, dok je istovremeno, zbog pandemije korona virusa, došlo do kontrakcije kreditne aktivnosti diktirane slabljenjem potražnje i pooštravanjem uvjeta za kreditiranje “uslijed pojačane percepcije rizika na strani ponude“.
Višak likvidnosti
“Indikatori likvidnosti bankarskog sektora BiH zabilježili su rast likvidnosti na kraju 2020. godine. Višak likvidnosti za komercijalne banke u BiH predstavlja trošak, bez obzira u kojoj formi i valuti likvidne imovine ga drže. Na eurske depozite u inobankama plaća se negativna naknada, na državne trezorske zapise naknade su negativne ili minimalno pozitivne, ovisno o zemlji izdavaoca, na sredstva iznad obavezne rezerve kod CBBiH u KM obračunava se negativna naknada… Jednostavno rečeno, ni BiH nije ostala izolirana iz globalnih trendova jeftinog novca.
Svi učesnici na domaćim finansijskim tržištima nastojali su svojim poslovnim politikama spriječiti prelijevanje troškova na krajnje korisnike, odnosno građane i preduzeća, sve dok je to bilo moguće i dok su im takve politike garantirale samoodrživost. Ovo uključuje i poslovne politike CBBiH. Kao što je općepoznato, monetarna politika CBBiH je već dugi niz godina pod velikim pritiskom nepovoljnih uvjeta na evropskim finansijskim tržištima, ali smo sve do par godina unazad uspijevali amortizirati troškove vođenja monetarne politike, bez prelijevanja na bankarski sektor. Pad prinosa na tržištima euroobveznica, u koje su investirane devizne rezerve CBBiH, prvenstveno vrši pritisak na vrijednost imovine CBBiH te potom i na prihode od investiranja.
S obzirom na to da su sredstva na računima banaka kod CBBiH iznad obavezne rezerve kontinuirano rasla, s ciljem motiviranja banaka da ova sredstva preusmjere na kreditiranje ili druge investicije, uvedena je negativna naknadu na ova sredstva. Dodatno, CBBiH će od juna 2021. uvesti negativnu naknadu na sredstva obavezne rezerve koja banke drže po osnovu eurske osnovice, a koja se sastoji od uzetih kredita i depozita u euro valuti ili su indeksirani u euro valutu.
Uz sve navedeno, neminovan je rast troškova držanja likvidnih sredstava za banke u BiH te nije isključeno da će i one u nekom momentu odlučiti da dio tih troškova prenesu na deponente“, procjenjuju iz Centralne banke BiH, uz napomenu da eventualno uvođenje negativnih naknada na depozite u domaćim komercijalnim bankama nema nikakvu direktnu vezu sa naknadom koju one plaćaju po osnovu držanja sredstava na računima CBBiH iznad obavezne rezerve.
Mada komercijalne banke u mnogim evropskim zemljama već godinama primjenjuju negativne kamatne stope na depozite, sa laičkog aspekta takva bankarska poslovna politika djeluje prilično kotnradiktorno i kao svojevrsna ucjena pravnih lica koja moraju svoj novac držati na računu i za to plaćati “penale“.
“Ekspanzivne monetarne politike koje vodeće centralne banke provode već duže od desetljeća, kao odgovor na niz kriza koje su se u ovom periodu smjenjivale, uključujući globalnu ekonomsku krizu, dužničku krizu, trgovinske ratove te u konačnici pandemiju korona virusa, utjecale su na trend pada kamatnih stopa u bankama te visoke likvidnosti bankarskih sistema. Istovremeno, potražnja za kreditima je sve vrijeme relativno slaba. Kako bi banke potakla na labavljenje uvjeta kreditiranja, ECB je uvela negativnu kamatnu stopu na viškove likvidnosti. Kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka eurozone iznosi -0,5 posto te je bankama isplativije plasirati sredstva čak i uz blago negativni prinos na kratak rok, odnosno uz nultu kamatu na dugi rok u slučaju sigurnih ulaganja. Ovo je vršilo snažan pritisak na kontrakciju neto kamatne marže te su posljedično banke pribjegle uvođenju negativne naknade na depozite svojim klijentima. Treba imati u vidu da su ovo nepopularni potezi i banke im ne pribjegavaju olako, ali u određenom momentu očito nisu imale alternativu.
Vrijedi imati u vidu i da značajan segment globalnih tržišta državnih i korporativnih dužničkih vrijednosnih papira bilježi negativne prinose. Moglo bi se reći da svi učesnici na finansijskim tržištima, finansijski posrednici, pa i svi uključeni u formalne finansijske tokove plaćaju ‘penale’ na višak likvidnosti, dok istovremeno korist imaju oni koji se zadužuju“, pojašnjavaju iz Centralne banke svrhu takve prakse.
Činjenicu da standardna bankarska pravila igre podrazumijevaju da banka plaća kamatu deponentima, a ne obrnuto, bankari prevazilaze maskirajući negativnu kamatnu stopu putem povećanja naknade za vođenje računa na nivo veći od kamate na depozite. Objašnjavajući kako je u BiH zakonski regulirana ova oblast, odnosno kakve su obaveze banaka prema klijentima koji u njima čuvaju svoj novac i postoji li zakonska mogućnost da naknade za vođenje računa budu veće od kamate na depozite i da se na taj način “na mala vrata“ uvede negativna kamatna stopa na depozite, iz Centralne banke BiH potcrtavaju da svaki ugovor sklopljen između između klijenta i banke podliježe Zakonu o obligacionim odnosima.
“Naplatu za obavljenu uslugu ili korišteni proizvod banka vrši u skladu sa Tarifom naknada, koju svaka finansijska institucija internim aktima samostalno određuje. Banke su dužne da u svome poslovanju vode računa o svim važećim propisima u zemlji.
Prema informacijama kojima mi raspolažemo, ne postoje pravni propisi doneseni od strane entitetskih agencija za bankarstvo koji direktno tretiraju minimalni i maksimalni nivo naknada koje banke mogu naplaćivati za pružene usluge svojim klijentima. Također, ne postoje zakoni koji reguliraju, odnosno ograničavaju nivo kamatnih stopa na depozite i kredite, izuzev zatezne kamatne stope, čiji nivo je propisan entitetskim zakonima – kamatne stope u BiH se formiraju slobodno na tržištu“, ističu iz Centralne banke, podsjećajući da “CBBiH nema nadležnosti za regulativu poslovanja banaka, pa tako ni u ovom segmentu njihovog poslovanja“.
U vezi sa spomenutom korelacijom naknade i kamate, iz Agencije za bankarstvo FBiH (FBA), pak, napominju da je novim federalnim Zakonom o unutrašnjem platnom prometu propisano da naknada za usluge platnog prometa mora biti “ugovorena, primjerena i u skladu sa stvarnim troškovima pružalaca platnih usluga“ te da je obaveza pružilaca platnih usluga da na svojoj internet stranici objavljuju cjenovnik naknada koje naplaćuju, “odnosno da do 30. juna 2021. godine Agenciji dostave uporedni prikaz naknada koje naplaćuju klijentima, što će omogućiti regulatoru, ali i klijentima, bolji uvid u cijene sličnih vrsta usluga, odnosno povećati nivo transparentnosti i nelojalnog ponašanja“. Uz opasku da će “praćenjem naknada koje će biti omogućeno u drugoj polovini tekuće godine i redovnom kontrolom platnog prometa biti dodatno unaprijeđen segment zaštite korisnika finansijskih usluga“, iz Agencije se posebno fokusiraju na odredbe Zakona o deviznom poslovanju kojima se definira šta se podrazumijeva pod pojmom depozitni poslovi u kontekstu ugovora o depozitu između nerezidenta i banke te između rezidenta i nerezidentne finansijske institucije.
Nepovoljna kretanja
“Pravno lice devizna sredstva ostvarena u okviru poslovne djelatnosti dužno je držati na svom računu ili ih prodati banci. Na sredstva koja su kod banke deponovana, banka plaća kamatu, ukoliko zakonski nije drugačije predviđeno, a visina kamate utvrđuje se ugovorom o deponovanju sredstava. Kamatnu stopu na depozite banke formiraju u skladu sa svojim poslovnim strategijama i politikama. Na formiranje pasivne kamatne stope utiče mnoštvo faktora, a neki od njih su troškovi kod ino banaka, naknada na obaveznu rezervu, premije vezane uz osiguranje depozita, ročna usklađenost, likvidnost banke i slično. Izmjena bilo kojeg od faktora koji utiču na formiranje pasivne kamatne stope može prouzrokovati njenu izmjenu u kontekstu ponude banke.
S tim u vezi, banka ugovara pasivnu kamatnu stopu na depozite u skladu sa poslovnom politikom te zaključenim ugovorom između banke i davaoca depozita.
U skladu sa članom 29. Zakona o deviznom poslovanju, definisano je gdje banka može držati devizna sredstva kojima raspolaže. Banke devizna sredstva najvećim dijelom drže na svojim računima kod banaka u inostranstvu, s obzirom da su im ona potrebna za tekuće poslovanje, odnosno realizaciju deviznih plaćanja svojih klijenata.
Imajući u vidu kretanja na inostranim tržištima i prethodno navedeno, uticaj promjene troškova koje banke imaju na sredstva kod banaka u inostranstvu ima veliki uticaj na krajnju kamatnu stopu koju će banka formirati kao svoju ponudu prema klijentima za depozite u stranim valutama.
Uzimajući u obzir kretanja u 2020. godini, valutna struktura depozita sa 31. decembrom 2020. promijenjena je u odnosu na kraj 2019. godine u pogledu povećanja učešća depozita u domaćoj valuti i smanjenja učešća depozita u stranoj valuti. Omjer kredita i depozita je u padu, s obzirom na nastalu situaciju uzrokovanu virusnim oboljenjem COVID-19, a zabilježeno je povećanje depozita na računima banaka kod depozita vladinih institucija, privatnih preduzeća, nebankarskih finansijskih institucija, stanovništva i ostalih depozita. Također, prisutan je trend rasta štednih depozita.
U skladu sa navedenim, banke se suočavaju sa većom ponudom od potražnje za novcem i visokom likvidnošću, a istovremeno je prisutno smanjenje prihoda od dodatnih plasmana te profitabilnosti banaka.
U kontekstu razumijevanja poslovne politike banke, potrebno je uzeti u obzir i novu odluku Centralne banke BiH od 1. aprila 2021. godine, prema kojoj se uvodi negativna kamatna stopa na obaveznu rezervu u stranim valutama i domaćoj valuti sa valutnom klauzulom, koja se ne odnosi na obaveznu rezervu u KM valuti. Posljedično veća likvidnost podrazumijeva i više troškove banke za držanje tih sredstava, a način na koje će se isto odraziti na krajnje korisnike – klijente banaka, ovisi od poslovne strategije i politike same banke.
S tim u vezi, a u zavisnosti od strategije same banke, koja, između ostalog, može podrazumijevati privlačenje većeg broja takvih klijenata, ne mora nužno značiti da će lokalne banke primijeniti praksu ostalih banaka iz regiona za uvođenje negativne kamatne stope na depozite u eurima“, zaključuju iz FBA u izjavi za naš magazin.
Iz druge entitetske regulatorne institucije – Agencije za bankarastvo RS (ABRS), pak, mogućnost uvođenja negativnih kamatnih stopa na bankarske depozite pravnih lica za Business Magazine komentiraju kratkom opaskom da “visina kamatnih stopa i naknada nije zakonska materija te je ona politika svake banke pojedinačno“.
“Prema Izvještaju o stanju u bankarskom sistemu sa 31.12.2020. godine, može se ocijeniti da je likvidnost banaka u Republici Srpskoj zadovoljavajuća.
Kamatne stope na depozite, prema podacima iz istog izvještaja, ali i izvještaja iz prethodnih godina, relativno su niske. Prema Izvještaju, u RS nema zabilježenih negativnih kamatnih stopa na eure“, naglašavaju iz ABRS.
Nepodnošljiv pritisak
“U Republici Hrvatskoj određeno vrijeme vodile su se polemike o mogućnosti da banke uvedu negativne kamatne stope ili negativne naknade na depozite, kao što je to već neko vrijeme praksa u pojedinim državama Evropske unije. Iako su donedavno preovladavala očekivanja ekonomskih analitičara i samih banaka da realizacija ovog scenarija nije izvjesna u kratkoročnom periodu, čini se da je sada već jasno da banke počinju sa primjenom negativnih naknada za usluge držanja depozita pravnih lica većih iznosa u euro valuti. Očekivanja su uglavnom temeljena na dobrim makroekonomskim pokazateljima u Republici Hrvatskoj, monetarnoj politici Hrvatske narodne banke (HNB) koja je, za razliku od Evropske centralne banke (ECB), i dalje uspjela održavati nultu stopu na prekonoćne depozite, relativno visoke kamatne stope na eurske i kunske depozite u Hrvatskoj u odnosu na druga europska tržišta te tradicionalnoj preferenciji građana da novac drže u banci, kao najsigurnijem vidu ulaganja.
Imajući u vidu da su se, uz sve navedeno, ipak odlučile za ovaj korak, očito je da banke više nisu u mogućnosti finansijski podnijeti pritisak velikih viškova likvidnosti u uvjetima slabe potražnje za kreditima i kontinuiranog smanjenja neto kamatnih marži, uz kontinuirani pad prinosa na hrvatske državne obveznice koji je posljedica globalnih trendova i početka procesa ulaska Hrvatske u ERM II (evropski mehanizam deviznog kursa – Exchange Rate Mechanism, op.a.).
Zadržavanje negativnih naknada na depozite u određenom segmentu sektora pravnih lica, kako je najavljeno, ili eventualno prelijevanje i na ostale sektore, ovisit će o uvjetima na finansijskim tržištima. Dakle, ne radi se o pukom ‘prepisivanju’ poslovnog ponašanja domaćih komercijalnih banaka koje su članica bankarskih grupacija iz EU, već o odgovoru na finansijske uvjete na domaćem tržištu, koji su u značajnoj mjeri pod utjecajem uvjeta na međunarodnim finansijskim tržištima kojima su izložene sve banke u sistemu.
Očekivano je da prve reagiraju velike banke, jer je i pritisak najznačajniji u tim bankama, a istovremeno te banke imaju i puno širi prostor za promjenu poslovnih politika u odnosu na manje banke ili banke u većinskom domaćem vlasništvu“, naglašavaju iz Centralne banke BiH, osvrćući se na novu kamatnu politiku hrvatskih komercijanih banaka.
