Kategorija: Vijesti

Njemačke zanatske firme suočavaju se sa značajnim nedostatkom radnika. Najtraženiji su električari i vodoinstalari, ali tu su i zanatlije u automobilskoj i mesnoj industriji.

Lisa Risch iz okruga Rhön-Grabfeld u Donjoj Frankoniji je tokom izgradnje kuće morala obaviti bezbrojne telefonske pozive i suočiti se dugim čekanjem. I sve uprkos činjenici da je već godinu dana unaprijed započela planiranje i koordinaciju termina sa različitim zanatskim firmama. “Ponekad smo morali čekati duže jer su sve firme koje smo kontaktirali imale već zakazane termine i nisu imale dovoljan broj radnika da bi nam mogle pomoći. Neke građevinske zahvate smo zbog toga morali sami obaviti, a potom je izgradnja krenula malo brže”, kaže ona.

„Radnici su najvažniji kapital”

Porodica Risch nije sama na krov svoje kuće mogla instalirati solarni sistem za proizvodnju električne energije. Zbog toga je angažirala firmu BSH-Energie iz Bad Königshofena, koja se, uprkos činjenici da ima 150 zaposlenih saradnika, zbog velike potražnje, suočava sa stalnom trkom s vremenom kako bi ispoštovala ugovorene poslove: “Naravno, trudimo se ispoštovati sve ugovorene termine, ali i da naši uposlenici dobiju obećano slobodno vrijeme”, kaže generalni direktor firme Christian Grünberg. “To je jedan od razloga zbog kojih tu i tamo moramo odbijati mušterije, jer su naši uposlenici najvažniji kapital i ne možemo ih izrabljivati sedam dana u sedmici”, ističe on.

Grünbergova firma spada u red preduzeća koje su, prema aktuelnoj studiji Kompeticijskog centra za osiguranje kvalifikovanih radnika malim i srednjim preduzećima (KOFA), posebno pogođene nedostatkom radnika. To je prije svega evidentno u domenu zanatskih zanimanja u proizvodnji i građevinarstvu. Od 26 zanatskih zanimanja u kojima posebno nedostaje kvalificiranih radnika, 17 je iz ovih branši. Tu spadaju, na primjer, građevinske elektroinstalacije, vodoinstalacije, grijanje, klimatizacija i tehnologija. Ali kvalifikovano osoblje se takođe očajnički traži u sektoru plasmana mesnih proizvoda.

Velike regionalne razlike

Sjedište firme BSH-Energie u Donjoj Frankoniji smješteno je u jednoj od regija u Njemačkoj koje su najviše pogođene nedostatkom kvalificiranih radnika. Jer, prema studiji KOFA-e, posebno je na jugu i jugozapadu Njemačke evidentan nedostatak osoblja. U suštini je nedostatak kvalificiranih zanatlija problem prisutan na cijeloj teritoriji zemlje, ali je posebno izražen u Baden-Württembergu i Bavarskoj. Primjerice, njemačka Agencija za zapošljavanje u Ansbach-Weißenburgu, Schweinfurtu i Würzburgu, uprkos padu konjukture i pandemije u 2020. godini, među nezaposlenim nije uspjela naći odgovarajuće kvalificirane radnike za više od 70 posto nepopunjenih radnih mjesta. Manje pogođena su gradska područja Sjeverne Rajne-Vestfalije, poput Kölna i Rurske oblasti.

Da bi se otklonio nedostatak kvalificiranih radnika u zanatskim zanimanjima potreban je podmladak. No, uprkos postojanju brojnih školskih ustanova širom Njemačke, relativno mali broj učenika se odlučuje za zanatsko obrazovanje. „Potrebno nam je puno mladih za stučnu obuku u raznim zanatima”, kaže Franz Xaver Peteranderl, predsjednik Bavarske komore zanatlija. “U Bavarskoj broj učenika u zanatskim strukama opada za oko pet posto godišnje; u cijeloj zemlji je taj negativni trend djelimično još izraženiji.” Tako je tokom 2020. godine u cijeloj Njemačkoj sklopljeno ukupno 129.459 novih ugovora za stručnu obuku u pretežno zanatskim branšama, što je u odnosu prethodnu godinu manje za oko 10.000. To znači da je u cijeloj zemlji prisutan pad broja popunjenih mjesta za stručno usavršavanje u zanatima i to za oko sedam posto.

Mladi radije studiraju

Prema mišljenju predsjednika Komore zanatlija, uzrok neprivlačnosti zanatskog zanimanja je nedostatak informacija o mogućnostima koje nudi bavljenje zanatom. “Ovdje se obučene zanatlije mogu razvijati i zauzeti čak rukovodeće pozicije. Mnogi mladi ljudi imaju pogrešne predodžbe o mogućnostima zarade zanatlija”, kaže Peteranderl. Mladi se nakon završenog školovanja radije odlučuju za studiranje nego za stručno usavršavanje u nekom zanatu. „Ustanovili smo da oko 30 posto mladih koji se odluče za studiranje napuste univerzitet bez diplome. Te mlade ljude želimo vidjeti među zanatlijama.”

Doći do tih mladih ljudi, cilj je koji je sebi postavio i izvršni direktor firme „BSH-Energie” Grünberg: “Ne može se reći da suštampani mediji mrtvi, ali 90 posto prijava za posao primamo putem društvenih mreža.” Njegova kompanija trenutno je uspjela obučiti ukupno šest novih uposlenika – i nada se da će u budućnosti moći smanjiti sopstveni nedostatak kvalifikovanih radnika.

Nestašica ugostiteljskih djelatnika plod je krize i vladinog odnosa prema sektoru, misle ugostitelji

Turisti u Hrvatsku stižu, ali ko će ih posluživati? Potražnja za radnicima ovih dana povećala se u odnosu na predkriznu 2019.

Najviše se traži konobara i kuhara, ali i njih je sve manje jer su traženi i u inostranstvu, a ove je godine izostao uvoz radnika iz drugih zemalja.

Granice se otvaraju, vrijeme je sve ljepše – svi preduvjeti za početak turističke sezone su tu – nedostaje samo kvalitetne radne snage koja će se uspješno uklopiti u ugostiteljstvo.

“Da, jako je teško, ali nije nemoguće kad se radi, kad imamo česte edukacije, team buildinge sve se može i treba stalno radit na tome. Nikad nije kraj”, kaže Marija Vrdoljak, kuharica, za RTL.

Marija je jedna od stalno zaposlenih u hotelu koji se uzda u provjerene cjelogodišnje radnike, ali potencijalno dobra sezona otvara potrebu za dodatnim angažmanima.

“U skladu s poslovnim potrebama zaposlit ćemo u sezoni dodatni kadar. Ono što je bitno naglasiti je da smo mi ekipirani i pokriveni pravovremeno jer smo posao za ovu sezonu već u januaru”, govori voditeljica hotelskih operacija Željka Budić.

No, pitanje je hoće li ih na tržištu biti. Prema podacima Ekonomskog instituta u Zagrebu i portala Moj posao radna mjesta sugeriraju da je Hrvatska zakoračila u oporavak.

U maju se broj oglasa za posao povećao za 1 postu u odnosu na maj predCOVIDne 2019. Najviše se traži prodavača, konobara i kuhara, čak 28 posto više. Studentskih i sezonskih zaposlenja nudi se 16 posto više nego prije dvije godine, a porasla je i ponuda ugovora na neodređeno, dok se smanjio broj ugovora na određeno.

NESTAŠICA DJELATNIKA

Nestašica ugostiteljskih djelatnika plod je krize i vladinog odnosa prema sektoru, misle ugostitelji.

“Ljudi ne mogu živjeti od 4000 kuna, a u struci nije bilo novaca da im se da više. Hvala Vladi na sredstvima za očuvanje radnih mjesta, ali ljudi su, naravno, otišli u druge struke, u druge države, u druge domovine i žive svoj život”, jasno će Vedran Jakominić.

Članovi udruge Glas poduzetnika nisu zadovoljni tretmanom u krizi. Zato najavljuju i provjeru ustavnosti i tužbu protiv Vlade.

“Cijelo vrijeme su definirali ko nešto može, a ne što se može i smatramo da su te restrikcije bile u neskladu i sa ustavom. Nekako je ispalo da su najviše stradali oni koji poštuju zakone, koji plaćaju poreze. Oni koji poštuju sve mjere su dobili po nosu, a ovi drugi su prošli lišo”, jasno će Jakominić.

A posebno ih boli što su mjere najviše kršili oni koji su ih drugima nametali.

Ministarstvo vanjskih poslova Turske, u skladu sa mjerama suzbijanja širenja koronavirusa, donijelo je nova pravila.

Ambasada Bosne i Hercegovine u Ankari obavijestila je na svojoj zvaničnoj Facebook stranici o novim pravilima prilikom ulaska u Republiku Tursku a koje uključuju cestovni, zračni ili morski granični prijelazima iz Bosne i Hercegovine.

Prema tim pravilima, navodi se, da osobe koje su vakcinisane bar 14 dana prije ulaska u Tursku ili su prebolile koronavirus u posljednjih šest mjeseci uz prikazivanje zvaničnog dokumenta od zdravstvene ustanove će moći ući u Tursku bez prikazivanja negativnog PCR testa.

U obavijesti se, također, ističe da osobe koje ne ispunjavaju nijedan od dva navedena uslova, mogu ući ili sa negativnim PCR testom urađenim najdalje 72 sata prije leta ili sa brzim antigenskim testom urađenim najdalje 48 sati prije leta.

Sparkasse Banka nudi uslugu zamjene serije osam novčanica švicarskog franka koje su povučene iz opticaja u poslovnicama u cijeloj BiH. Budući da Sparkasse Banka trenutno jedina ima direktni izvozni kanal ove strane valute prema Švicarskoj, uslugu može ponuditi po vrlo konkurentnim uslovima i brzu proceduru realizacije.

Uslugu zamjene nevažećih CHF novčanica mogu koristiti svi klijenti koji imaju otvoren tekući račun u Sparkasse Banci. Ukoliko klijenti nemaju otvoren tekući račun, uz standardnu, osnovnu dokumentaciju ga mogu otvoriti na šalterima banke u roku nekoliko minuta.

Usluga se pruža po inkaso principu, što znači da klijent predaje nevažeće novčanice u banci i dobija potvrdu o istom, a novac mu naknadno biva uplaćen na tekući račun. Brzina realizacije uplate novca na račun zavisi od lokacije predaje novca, a prosječan rok uplate je 7-15 dana.

Klijentima je na raspolaganju opcija zamjene nevažećih CHF novčanica u istu valutu uz proviziju od 5% ili konverziju u konvertibilne marke.

Trenutno ne postoji ograničen rok za zamjenu ovih novčanica u poslovnicama Sparkasse Banke, a usluga je dostupna svim radnim danima.

Više informacija o usluzi zamjene CHF novčanica u Sparkasse Banci se može pronaći na linku

Proizvodnja ruske vakcine protiv koronavirusa Sputnik V u Srbiji počet će u danas, 4. juna, u Institutu za virusologiju, vakcine i serume “Torlak” u Beogradu, najavio je ministar za inovacije i tehnološki razvoj Srbije Nenad Popović.

Popović je na društvenim mrežama objavio da će svečanoj ceremoniji prisustvovati državni zvaničnici Srbije i Rusije.

“Proizvodnja Sputnik vakcina na Institutu Torlak otpočet će u petak 4. juna svečanom ceremonijom u kojoj će učestvovati visoki državni zvaničnici Srbije i Rusije”, napisao je Popović.

Ruski nacionalni institut za epidemiologiju i mikrobiologiju “Gamaleja” potvrdio je 19. maja kvalitet vakcine proizvedene na “Torlaku” i odobrio da se u budućnosti u ovom institutu proizvodi vakcina Sputnjik V.

Srbija će tako postati prva zemlja u Evropi koja će proizvoditi rusku vakcinu Sputnik V.