Biznis info portal – Bilans.ba

Kategorija: Vijesti

  • Zapadnom Balkanu i Turskoj 14,2 milijarde eura za reforme

    Zapadnom Balkanu i Turskoj 14,2 milijarde eura za reforme

    Postignut je politički dogovor o sedmogodišnjem financiranju zemalja pristupnica Europskoj uniji (EU) prema kojem je 14,2 milijarde eura namijenjeno za zapadni Balkan i Tursku za reforme vezane za ulazak u EU.

    Suzakonodavci su dogovorili prioritete, ciljeve i način upravljanja moderniziranim instrumentom financiranja za pretpristupnu pomoć (IPA III) u vrijednosti od 14,2 milijarde eura, kojim će se osigurati pomoć državama-korisnicama: Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj u provođenju reformi potrebnih za ulazak u Europsku uniju.

    Radi se o političkim, institucionalnim, pravnim, administrativnim, te socijalno-ekonomskim reformama, kao i o usklađivanju država proširenja s vrijednostima, pravilima, standardima, politikama i praksama EU-a, čime će izravno doprinijeti međusobnoj stabilnosti, sigurnosti, miru i prosperitetu, priopćio je Ured zastupnice u Europskom parlamentu Željane Zovko.

    “Nadograđenim pretpristupnim instrumentom pojačani su uvjeti koji se odnose na demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava, a predviđeno je i obustavljanje pomoći u slučaju nazadovanja u ovim područjima”, stoji u priopćenju.

    IPA III pojačat će stratešku komunikaciju i borbu protiv dezinformacija te će pridonijeti horizontalnim ciljevima zaštite klime i okoliša, ljudskih prava i ravnopravnosti spolova. Predviđena je poboljšana koordinaciju donatora i pojačane konzultacije s organizacijama civilnog društva i lokalnim i regionalnim vlastima.

    Parlament je u pregovorima osigurao poboljšano upravljanje instrumentom proširenom upotrebom postupka delegiranih akata i pojačanim geopolitičkim dijalogom s Europskom komisijom, čime je Parlamentu omogućeno definiranje glavne strateške orijentacije i kontroliranje odluka donesenih na temelju instrumenta.

    Predsjednik Odbora za vanjske poslove David McAllister ocijenio je kako je za korisnike instrumenta IPA III i Uniju izvrsna vijest da je postignut dugo očekivani politički sporazum.

    “Ovaj sporazum, naime, otvara put poboljšanom upravljanju, koherentnosti i transparentnosti vanjskog financiranja u razdoblju koje je od presudnog značaja za politiku proširenja Europske unije, suočene s oporavkom nakon pandemije”, dodao je.

    Suizvjestiteljica Željana Zovko kazala je kako se sporazumom osigurava nastavak financiranja najuspješnijeg vanjskopolitičkog alata EU-a – politike proširenja, utemeljene na pomirenju, regionalnoj suradnji i dobrosusjedskim odnosima.

    “Modernizirani instrument IPA ima alate kojima zemljama proširenja može pomoći u provođenju temeljitih reformi i tako ih približiti Europskoj uniji, uključujući ambiciozni Ekonomski i investicijski plan i Zeleni program za zapadni Balkan”, kazala je Zovko.

    Izvjestitelj Tonino Picula smatra kako će nova generacija IPA-e ojačati demokratsku, normativnu i socijalno-ekonomsku transformaciju država koje se žele priključiti EU-u.

    Omogućuje pametniju, bolje ciljanu, vidljiviju i održivu potporu zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama na njihovom putu prema EU, dodao je Picula.

    Na temelju političkog sporazuma bit će sačinjen konačni pravni tekst uredbe, i dostavljen Europskom parlamentu i Vijeću na formalno usvajanje. Očekuje se da će instrument IPA III biti službeno odobren i potpisan početkom jeseni.

    Podsjeća se kako je prva generacija instrumenta za pretpristupnu pomoć odobrena 2007. godine, a IPA II 2014. godine. Države proširenja imaju mogućnost financiranje i iz instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI / Globalna Europa).

    Dodatna javna i privatna ulaganja u regiju bit će mobilizirana putem jamstava EU-a u okviru Jamstvenog instrumenta za zapadni Balkan iz Okvira za ulaganje u zapadni Balkan (WBIF), navodi se u priopćenju.

    FENA

  • Koja su zanimanja najtraženija u FBiH

    Koja su zanimanja najtraženija u FBiH

    Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe za zapošljavanje pozivaju maturante i maturantice osnovnih i srednjih škola, kao i njihove roditelje da im se obrate u procesu odabira zanimanja i daljnjeg školovanja, jer raspolažu podacima koji im u tome mogu pomoći.

    Na osnovu uvida u evidencije nezaposlenih u FBiH, ali i istraživanja realiziranog kroz tehničku podršku Zavodu kroz projekat “Unaprjeđenje istraživanja tržišta rada” koji finansira Evropska unija, može se reći da su najtraženija zanimanja visoke stručne spreme informatičar, ekonomista, građevinski inženjer, IT developer i mašinski inženjer, saopćeno je iz Federalnog zavoda za zapošljavanje.

    S ciljem adekvatnog razumijevanja tržišta rada i planiranja intervencija u okviru ovog projekta, Zavod je realizirao brojne aktivnosti, poput stručne podrške u prikupljanju i analizi podataka, te u povećanju vidljivosti rezultata rada svih zavoda i službi.

    “Istraživanje tržišta rada 2020/2021” ponudilo je mnoge druge korisne informacije o kretanjima na tržištu te o potrebama poslodavaca a isto je dostupno na web portalu Zavoda. Posebno zanimljiv dio izvještaja je Pregled broja učenika u srednjim školama u Federaciji BiH u školskoj 2020/2021. godini po smjerovima, gdje se maturanti mogu informisati o stanju u školama u njihovim lokalnim zajednicama, za šta je interes pokazao veliki broj maturanata osnovnih škola.

    Ekonomska situacija u zemlji opterećuje mlade ljude koji se žele školovati za zanimanja koja ih zanimaju ali i koja su tražena na tržištu. Zbog toga je važno savjetovati se i donositi informirane odluke.

    “Naša preporuka maturantima i maturanticama i njihovim roditeljima jeste da se o odabiru zanimanja savjetuju sa našim kolegama i kolegicama koji u kantonalnim službama za zapošljavanje raspolažu sa preciznijim informacijama, te predstavljaju sponu između tražitelja posla na jednoj i poslodavaca na drugoj strani”, rekla je direktorica Federalnog zavoda za zapošljavanje Helena Lončar.

    U proteklom periodu provedene su brojne aktivnosti kojima se Zavod zajedno sa kantonalnim službama posvetio kako bi se kontinuirano, uprkos i posljedicama “Covid-19” pandemije, pomoglo mladim ljudima ali i njihovim roditeljima da dođu do pravih informacija. Posjete školama, prezentacije, razgovori sa direktorima, pedagozima, objavljivanje brošura i publikacija, ažurirane internet stranice, medijske kampanje samo su neki od uobičajenih načina kako se dolazi do mladih ljudi sa informacijama koje ih zanimaju u okviru karijernog savjetovanja.

    Kompletni rezultati istraživanja i više informacija dostupni su na www.fzzz.ba u meniju Statistika/Kretanja na tržištu rada.

  • Crna Gora pozvala bh. turiste da odmor provedu u toj zemlji

    Crna Gora pozvala bh. turiste da odmor provedu u toj zemlji

    Crna Gora je posredstvom Nacionalne turističke organizacije i Turističke organizacije opštine Budva pozvala Bosance i Hercegovce da ovogodišnji odmor provedu u toj zemlji.

    Na promociji crnogorske turističke ponude za 2021., upriličenoj danas u Sarajevu, predstavnici navedene nacionalne asocijacije poručili su da bosanskohercegovačkim turistima treba samo lična karta ili pasoš za ulazak u Crnu Goru. Ne treba da prilažu potvrde o testiranju na koronavirus niti potvrde o vakcinisanju protiv COVID-a 19.

    Cijene smještaja bit će niže oko 10 do 15 posto u odnosu na one iz 2019. godine, a za ture s vodičima i do 20 posto, rekla je direktorica crnogorske turističke organizacije Ana Tripković Marković.

    U Crnoj Gori je objavljen set zdravstvenih protokola, pa gosti mogu račinati na poštivanje epidemioloških mjera, odnosno domaćini će učiniti sve da turisti u smještajnim kapacitetima budu u što sigurnijim uvjetima, poručila je također direktorica.

    Ona navodi da je 2010. godine zabiježeno oko 100.000 dolazaka iz Bosne i Hercegovine, a 2019. duplo više.

    Čak i prošle godine, obilježene pandemijom COVID-a 19, dolazak Bosanaca i Hercegovaca na crnogorsku rivijeru bio je iznad očekivanja, rekla je također direktorica.

    Ona naglašava da će crnogorska turistička organizacija, sa srodnom organizacijom Kantona Sarajevo raditi na zajedničkom nastupu na dalekim tržištima.

    Maja Liješević iz Turističke organizacije opštine Budva ističe da je današnji boravak crnogorskih turističkih poslenika u Sarajevu upriličen iz više razloga.

    – Došlo je vrijeme kad, nadamo se, možemo da putujemo, srećemo se, grlimo i ljubimo. Dobrodošli u Crnu Goru – poručila je Liješević Bosancima i Hercegovcima.

    Promociji ovogodišnje crnogorske turističke sezone u Sarajevu, osim predstavnika Ambasade Crne Gore u Bosni i Hercegovini, prisustvovali su i turističke organizacije crnogorskih gradova  Budve, Pljevalja, Podgorice, Ulcinja, Bara i Kotora, kao i predstavnici budvanske turističke privrede – hotelske grupacije Budvanska rivijera i „Montenegro stars hotels group“.

    Uime domaćina, prisustvovali su predstavnici Turističke organizacije Kantona Sarajevo, sarajevske općine Stari Grad, bosanskohercegovačkih turističkih organizacija i brojne novinarske ekipe čiji su pojedinci žrijebanjem nagrađeni boravkom od dva, tri ili pet dana u nekom od hotela na crnogorskoj rivijeri.

    FENA

  • Ministarstvo privrede KS – Za projekte uređenja riječnih korita tri miliona KM

    Ministarstvo privrede KS – Za projekte uređenja riječnih korita tri miliona KM

    Kanton Sarajevo je za brojne projekte obuhvaćene Programom uređenja riječnih korita i zaštite od poplava, vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda na području svih lokalnih zajednica izdvojio 8.947.488 KM iz budžeta za ovu godinu, a koje je osiguralo resorno Ministarstvo privrede KS.

    Od tog iznosa sredstava, oko tri miliona KM za uređenje riječnih korita implementirat će Ministarstvo privrede, a šest miliona KM je sa pozicije Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša za ostale radove definisane pomenutim programom.

    Nakon što je sklopljen sporazum između Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša i općina, danas je i ministar privrede Adnan Delić potpisao sporazum o realizaciji planiranih projekata sa načelnicima i predstavnicima općina iz domena ovog ministarstva.

    Delić je istakao kako će se nastaviti realizacija započetih projekata regulacije riječnih korita, ali i realizirati novi projekti koji su određeni kao prioritetni. Planira se, između ostalog, regulacija rijeka Zujevine i Dobrinje na Ilidži, Zujevine u Hadžićima, Misoče u Ilijašu, Jošanice u Vogošći, Dobrinje, Lepenice i Miljacke u Novom Gradu, Rakitnice u Trnovu, kao i čišćenje drugih manjih vodotoka.

    – Cilj je preventivno djelovati na smanjenju poplavnih područja i smanjenje šteta koje izazivaju poplave, izvođenjem radova na izgradnji zaštitnih vodnih objekata, čišćenju, produbljivanju i trajnoj regulaciji riječnih korita u KS. Konačni cilj je trajna zaštita stanovnika i njihove imovine, privrednih subjekata, infrastrukture, poljoprivrednog zemljišta od štetnog djelovanja voda izazvanim poplavama i bujicama u rizičnim područjima koja su definirana Kantonalnim planom odbrane od poplava – naveo je ministar Delić.

    Istakao je da su budžetska sredstva raspoređena općinama srazmjerno projektima koje su one prijavile.

    – Svi prijavljeni projekti ispunjavaju kriterije za dodjelu sredstava i nama je drago da smo danas i zvanično potpisali ugovore s općinama, kako bi se što prije krenulo u realizaciju projekata, obzirom da je cilj da se završe tokom građevinske sezone – naglasio je Delić.

    Za projekte uređenja riječnih korita i zaštite od poplava značajna sredstva su izdvojena za općine Vogošća i Ilidža, čiji su načelnici najavili skori početak radova.

    – Općini Vogošća dodijeljeno je 400.000 KM za nastavak radova na uređenju Jošaničkog potoka. To je izuzetno značajan projekt, jer se radi o bujičnom potoku i vodotoku koji je u uslovima ekstremnih padavina u prethodnom periodu proizvodio ogromne štete na imovini naših građana, ali i privrednih subjekata. Ovim sredstvima dodijeljenim od Kantona, kao i sredstvima Općine bit će uređeno novih 420 metara riječnog korita u naselju Gornja Jošanica i time okončan ovaj projekt – kazao je načelnik Općine Vogošća Edin Smajić.

    Općini Ilidža odobreno je 430.000 KM za tri projekta uređenja riječnih korita.

    – Radi se o projektima izrade metalnih stepenica na betonskim zidovima regulisanih korita, regulaciji korita vodotoka Zujevina u MZ Osijek u dužini od 145 metara, kao i regulacije dijela korita vodotoka Dobrinje u MZ Stup – rekao je načelnik Nermin Muzur.

    Kazao je da su problemi sa poplavama manje prisutni nego u prethodnom periodu, a posebno u MZ Osijek i Blažuj, gdje su se najvećim dijelom i realizirali ovi projekti, saopćeno je iz Službe za protokol i press KS.

  • U BiH blokirana 98.203 računa poslovnih subjekata

    U BiH blokirana 98.203 računa poslovnih subjekata

    Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavila je danas ažurirani popis blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH.

    U novom izvještaju o blokiranim računima u Jedinstvenom registru računa CBBiH navedeno je da su u BiH blokirana 98.203 računa poslovnih subjekata te da 53.415 firmi ima blokiran bar jedan račun.

    Od početka ove godine broj blokiranih računa poslovnih subjekata je porastao za oko 1.800, a broj firmi koje imaju blokiran bar jedan račun za oko 1.160.

    “U novom izvještaju, koji sadrži 3.941 stranicu , pobrojani su poslovni subjekti iz svih sfera društvenog života, od privrednih preduzeća, prodavnica, frizerskih salona, benzinskih pumpi, apoteka, ordinacija, kafića i restorana, do raznih agencija, zadruga, firmi. Na ovom popisu se nalaze i rudnici, mjesne zajednice, općine, sportski savezi”, navode se.

    U prvom izvještaju Centralne banke BiH, objavljenom početkom novembra 2012. godine, broj blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 firme imale bar jedan blokiran bankarski račun.

  • Njemačka inicijativa za pronalaženje dobavljača u zemljama Zapadnog balkana 2021. godine

    Njemačka inicijativa za pronalaženje dobavljača u zemljama Zapadnog balkana 2021. godine

    Privredna komora Zeničko-dobojskog kantona obavještava da Predstavništvo njemačke privrede u BiH, njemačke Vanjskotrgovinske komore (AHK) u zemljama Zapadnog Balkana, kao i njemačko Udruženje za upravljanje materijalima, uvoz i logistiku (BME e.V.) pozivaju zainteresovane za učešće na regionalnom B2B projektu Njemačka inicijativa za pronalaženje dobavljača u zemljama Zapadnog Balkana 2021. godine koji će se održati  28.09.2021. do 15.10.2021. godine u ONLINE formatu.

    Cilj projekta je da njemačke firme pronađu proizvođače iz regije, tj. nove potencijalne dobavljače roba i usluga iz traženih djelatnosti poslovanja (metaloprerađivački sektor, dobavljački sektor za autoindustriju, sektor prerade i proizvodnje materijala od plastike, kao i elektro i elektronski sektor). Koncept projekta se bazira na „B2B-matchmaking“ mehanizmu.

    Inicijalna pedeset tri (53) profila zainteresovanih njemačkih kompanija se nalaze u prilogu, a zainteresovani za učešće u projektu mogu se prijaviti popunjavanjem prijavnog formulara. Prijavni formular je potrebno dostaviti na e-mail mirza.karahodza@ahk.ba najkasnije do 11.06.2021. godine.

    Više informacija o projektu, aplikaciji i načinu učešća možete preuzeti OVDJE

    Napomena: dostavljanjem prijavnog formulara automatski dajete saglasnost o dijeljenju vaših podataka sa udruženjem BME e.V.

  • Kako se zaštititi od internetskih financijskih prevara

    Kako se zaštititi od internetskih financijskih prevara

    Britanski građani u proteklih godinu dana izgubili su više od 63 milijuna funti (75,3 mil. eura) zbog investicijskih prevara provedenih putem društvenih mreža poput Facebooka i Instagrama, a gotovo polovica prevara vezana je na kriptovalute, pokazuju novi podaci Action Frauda, britanskog nacionalnog ureda koji prikuplja analizira podatke o kibernetičkom kriminalu i popratnim financijskim prevarama.

    Britanski nacionalni ured objavio je da je u razdoblju od 12 mjeseci zaprimio 5039 izvještaja o investicijskim prevarama putem društvenih mreža, a mnoge žrtve rekle su da im se prevarant izravno obratio, dok je dio prevarenih rekao da su namamljeni lažnim oglasima na svojim feedovima na društvenim mrežama.

    Londonska policija, pod čijim okriljem djeluje Action Fraud, navodi da su investicijske prevare na društvenim mrežama postale trend. Posebno su ugroženi muškarci i osobe mlađe od 30 godina. Kada je riječ o investicijskim prevarama koje nisu vezane uz društvene mreže, prosječna dob žrtava premašuje 50 godina.

    Broj prevara porastao u pandemiji

    “Broj prijava o investicijskim prevarama znatno je porastao od početka pandemije koronavirusa, što nije iznenađujuće ako znamo da je većina nas gotovo sve svoje aktivnosti preusmjerila na računala i mobitela”, rekao je Sanjay Andersen iz Nacionalnog ureda za istraživanje prevara (National Fraud Intelligence Burea) londonske policije.

    “To što sve više vremena provodimo na internetu znači da kriminalci imaju veću priliku pristupiti potencijalnim žrtvama. Potaknuli bismo svakoga tko razmišlja o ulaganju da prvo istraži o čemu je riječ. Posjetite FCA-inu (Financial Conduct Authority, britanski regulator financijskih usluga; hrvatski ekvivalent je HANFA, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga) web stranicu i provjerite svaki detalj prije nego što uložite novac ili dostavite osobe podatke.”

    Analitičari NFIB-ja upozoravaju da kibernetički kriminalci često prilikom prevara iskorištavaju influencere na društvenim mrežama ili poznate osobe. Iskorištavaju imidž marke i ugled poznatih ljudi bez njihovog znanja i objavljuju njihova lažna svjedočenja. U Hrvatskoj su se u takvim situacijama, između ostalih, našli Davor Meštrović i Mate Rimac.

    Takvi lažni oglasi uglavnom izgledaju vjerodostojno i profesionalno. Prevaranti su također poslali uvjerljive e-mailove i izgradili uvjerljive web stranice kako bi promovirali mogućnost lažnih ulaganja u kriptovalute, trgovanje devizama i obveznice, što je opet često “podržavala” ugledna osoba.

    Prevare s lažnim i kloniranim tvrtkama

    Između travnja 2020. i ožujka 2021. Action Fraud zaprimo je više od 500 izvještaja o investicijskim prevarama kojima se pozivalo na ulaganje na temelju lažnih svjedočenja poznatih osoba, a u jednom trenutku u ljeto 2020. Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost (NCSC) procijenio je da je problem dovoljno zabrinjavajući te da treba objaviti vlastite smjernice kojima bi se javnost upozorila na opasnost.

    Drugi zabrinjavajući trend su prevare s lažnim ili kloniranim tvrtkama. Kriminalci kopiraju žigove stvarnih investicijskih tvrtki kako bi prevarili ljude da ulože svoj novac. Neke žrtve ovakvih prevara kažu da su vidjele LinkedIn profile za brokere koji su im se prvi obratili, što im je u mnogim slučajevima pomoglo uvjeriti da je ponuda vjerodostojna.

    Rocio Concha, direktorica i glavna ekonomistica u organizaciji za zaštitu potrošača “Which?” upozorava kako investicijske prevare imaju poguban financijski i emocionalni utjecaj na žrtve. Istraživanje ove organizacije pokazalo je da trenutni reaktivni pristup koji imaju platforme društvenih medija nije primjeren.

    “Vlada je prepoznala da su glavne mrežne platforme s kojima svakodnevno komuniciramo odgovorne za zaštitu svojih korisnika od prevara. Nužno je da im zakon o internetskoj sigurnosti da pravnu odgovornost za sprečavanje, prepoznavanje i uklanjanje lažnih sadržaja na njihovim web stranicama, uključujući velik broj lažnih oglasa i internetskih stranica kojima se koriste prevaranti.”

    Smjernice za zaštitu

    Evo nekoliko savjeta koji će vam pomoći da se zaštitite od takvih prevara:

    • Budite sumnjičavi prema neželjenim ponudama za ulaganja bez obzora na to odakle dolaze.
    • Ne dopustite da vas požuruju u ulaganju i temeljito istražite o kakvom je ulaganju riječ prije nego što uložite novac – niti jedna legitimna organizacija ne bi trebala primjenjivati ​​taktiku visokog pritiska.
    • Prije donošenja odluke potražite savjet od pouzdanih prijatelja, članova obitelji ili neovisnih financijskih savjetnika.
    • Koristite samo financijske savjetnike akreditirane od strane regulatora financijskih usluga.
    • Provjerite registar regulatora financijskih usluga (HANFA) kako biste se uvjerili da imate posla s legitimnim tvrtkama i ljudima. HANFA također upozorava na organizacije koje treba izbjegavati.
    • Koristite samo kontaktne podatke navedene u službenom registru regulatora i budite svjesni bilo kakvih suptilnih razlika, poput zamjene velikih slova malima.
    • Nemojte vjerovati ili biti pod utjecajem blistavih kritika uglednih pojedinaca. Vrlo vjerojatno su takva svjedočenja lažna.
    • Sjetite se izreke: “Ako nešto zvuči predobro da bi bilo istinito, vjerojatno je riječ om prevari.

    Hanfa je izdala i brošuru sa savjetima kako prepoznati trgovinske platforme koje se povezuju s prevarama, kako komunicirati s osobama koje građane telefonski nagovaraju na ulaganja, kao i općenite savjete na što obratiti pozornost kako u konačnici građani ne bi bili prevareni i ostali bez svojeg teško zarađenog novca. Brošura Hanfe sa savjetima može se pronaći na internetskoj stranici Hanfe.

    Točkanai

  • EU: Nova pravila za unos i iznos gotovine od četvrtka

    EU: Nova pravila za unos i iznos gotovine od četvrtka

    Na snagu sutra stupaju nova pravila kontrole gotovine novca i vrijednosti koje ulaze i izlaze iz EU, pri čemu će svi putnici koji ulaze ili napuštaju teritoriju EU morati popuniti gotovinsku deklaraciju kada nose 10.000 eura ili više u valuti ili protuvrijednosti u drugim valutama, kao i u drugim sredstvima plaćanja kao što su putnički čekovi ili mjenice.

    U Europsko komisiji navode da je novo pravilo dio napora EU u bori protiv pranja novca i izvora financiranja terorizma. Od sutra u EU bit će primijenjene i brojne izmjene koje će dodatno pooštriti pravila i učiniti još težim premještanje velikih količina “neotkrivene” gotovine.

    Prvo, definicija “gotovine” prema novim pravilima bit će proširena i sada će obuhvaćati zlatnike i određene druge zlatne predmete. Drugo, carinske vlasti će moći postupati i po iznosima manjim od 10.000 eura, kada postoje naznake da je gotovina povezana sa kriminalnom aktivnošću.

    Konačno, carinske vlasti također mogu sada zahtijevati da se podnese izjava kada primijete da se gotovina u iznosu od 10.000 eura ili više šalje bez pratnje poštom, robom ili kurirom.

    Nova pravila će osigurati da nadležni organi i nacionalna financijsko-obavještajna jedinica u svakoj državi članici imaju informacije potrebne za praćenje i rešavanje kretanja gotovine koja bi mogla da se koristi za financiranje ilegalnih aktivnosti, zaključuju u Bruxellesu.

  • Novih 105 miliona KM u kovanicama od danas se pušta u opticaj

    Novih 105 miliona KM u kovanicama od danas se pušta u opticaj

    Centralna banka Bosne i Hercegovine proizvela je 105 miliona komada kovanica KM u izdanju 2021. godine, koje će od danas postepeno puštati u opticaj posredstvom glavnih jedinica i filijala ove banke.

    Proizvedeno je 20 miliona kovanica apoena od jedne KM, 15 miliona komada apoena od 50 feninga, 20 miliona komada apoena od 20 feninga, 30 miliona komada apoena od 10 feninga i 20 miliona komada apoena od pet feninga, rečeno je “Glasu Srpske” u Centralnoj banci.

    Proizvodnja ovih kovanica koštala je oko 2,45 miliona KM.

    Kada je riječ o papirnom novcu, kako su naveli, trenutno nije planirano štampanje novih novčanica nakon izdanja 2019. godine za apoene od 10, 20, 50 i 100 KM.

    Nakon završene proizvodnje, u narednom periodu planira se pustiti nova godina izdanja novčanica u apoenu od 200 KM, dodali su iz Centralne banke.

    U prvom kvartalu ove godine uništeno je 1,8 miliona komada novčanica KM i oko 5.900 komada kovanica neodgovarajućih za opticaj.

    SRNA

  • Kako dezinfikovati tepih

    Kako dezinfikovati tepih

    U vrijeme u kojem je zavladao svijetom haos oko koronavirusa, svi smo se bar jednom upitali kako temeljito dezinficirati dom da budemo sigurni da smo napravili sve što možemo da zaštitimo sebe i svoje najbliže. Podovi su najveća i najizloženija površina u vašem domu a higijena poda je presudna jer se odatle prašina, virusii bakterije rašire po cijelom domu.  Tvrde površine je dovoljno prebrisati dezinfekcijskim sredstvom i pustit da se osuši, no što je sa tepisima i tepisonima?

    Naši tepisi sa oznakom Home disinfection pogodni su za dezinficiranje na bazi alkohola u vlastitom domu bez da ih morate nositi u servis na pranje. 

     Birajte dezinfekcijska sredstva na bazi alkohola i obavezno slijedite upute navedne na proizvodu da biste se zaštitili od neželjenih utjecaja.

     Koristite masku i rukavice prilikom upotrebe dezinfekcijskog sredstva.

     Obavezno provjetravajte prostor tijekom i nakon dezinfekcije.

     Koristite do 500 ml dezinfekcijskog sredstva na bazi alkohola na jedan kvadratni metar podne obloge.

     Ukoliko koristite dezinfekcijsko sredstvo u spreju našpricajte površinu s udaljenosti od 20ak centimetara a zatim pustite da se osuši.

     Nanosite li dezinfekcijsko sredstvo spužvom, protrljajte površinu i pričekajte da se podna obloga potpuno osuši prije upotrebe.