Biznis info portal – Bilans.ba

Kategorija: Vijesti

  • Zajednički granični prelaz – šansa za veći razvoj turizma

    Zajednički granični prelaz – šansa za veći razvoj turizma

    Načelnik opštine Višegrad Mladen Đurević rekao je Srni da bi integrisani granični prelaz između Srbije i BiH, odnosno Republike Srpske, u Vardištu kod Višegrada značio veću šansu za razvoj turizma u ovoj lokalnoj zajednici, ali i za jačanje privredne i ekonomske saradnje dvije zemlje.

    On je izrazio zahvalnost ministrima za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose i komunikacije i transport u Savjetu ministara Staši Košarcu i Vojinu Mitroviću, koji se posebno zalažu za izgradnju ovog prelaza, što je rezultat ranijeg dogovora.

    „Integrisani granični prelaz bi omogućio lakši protok robe i usluga i samim tim Višegrad bi bio otvorenije i privlačnije mjesto za privrednike. Pored toga, značajno bi bilo i za turizam jer bi se smanjile gužve koje budu u ljetnim mjesecima“, naglasio je Đurević.

    On se nada da će relevantne institucije učiniti sve da ovaj integrisani granični prelaz bude formiran kako bi Višegrad imao veće mogućnosti za dalji razvoj, a sve za dobrobit građana.

    Đurević je rekao da je Ministarstvo komunikacija i transporta zaduženo da pokrene proceduru zaključivanja sporazuma između Savjeta ministara i Vlade Srbije o izgradnji zajedničkog graničnog prelaza Vardište-Kotroman, dok je Uprava za indirektno oporezivanje zadužena da predloži donošenje odluke o načinu njegovog finansiranja.

  • RMU Kakanj pobjednik Biznis lige

    RMU Kakanj pobjednik Biznis lige

    U srijedu 26.05.2021. godine završeno je takmičenje u malom nogometu “Biznis liga – Kakanj 2021”. RMU Kakanj pobjednik Biznis lige.

    Odigrane su ukupno 34 utakmice. Bilo je ukupno je prijavljeno 14 ekipa sa oko 200 učesnika.

    Prvo mjesto osvojila je ekipa RMU Kakanj, drugo ekipa Policije, atreće mjesto osvojila je ekipa MGM Farm.

    Za najboljeg igrača proglašen je Amel Neimarlija. Najbolji golman je Rijad Krivokapa, a golgeter lige je Arnes Gadžun.

    KakanjLive

  • Više od 50 posto poslodavaca u FBiH namjerava zapošljavati u ovoj godini

    Više od 50 posto poslodavaca u FBiH namjerava zapošljavati u ovoj godini

    Federalni zavod za zapošljavanje uradio je anketu o stanju na tržištu rada, koja je pokazala da 52 posto anketiranih poslodavaca namjerava zapošljavati u 2021. godini. – Znakovito je da je to 3,5 posto manje u odnosu na ankete iz prethodne godine, što je direktno utjecaj posljedica pandemije koronavirusa. Najviše poslodavaca se izjasnilo za prerađivačku industriju, trgovinu i djelatnosti vezane za informaciju i komunikaciju – potvrdila je Feni direktorica Federalnog zavoda za zapošljavanje Helena Lončar.

    – Posljedice pandemije koje su se odrazile na stanje na evidencijama su takve da je značajan broj osoba imalo potrebu za materijalno-socijalnom sigurnosti i značajna sredstva su izdvojena za novčane naknade, zdravstveno osiguranje – dodala je.

    Također, time odrazio efekat na opće stanje na tržištu rada, a Zavod je pratio to stanje iz dana u dan te su, kaže Lončar, odgovorili potrebama. – Sve nezaposlene osobe su ostvarile svoja prava na novčanu naknadu odnosno materijalno socijalnu sigurnost – kazala je Lončar. Ističe da su se unatoč pandemiji uspjeli postići ciljeve zacrtane aktivnim politikama zapošljavanja na način da je do kraja prošle godine sklopljeno oko 5.000 ugovora s poslodavcima u smislu zapošljavanja.

    – Kroz naše programe do kraja godine smo zaposlili oko 9.500 osoba, čime nije u potpunosti bio završen proces ugovaranja – rekla je Lončar. Zapošljavanje se nastavlja i u ovoj godini, te Lončar navodi kako je Federalni zavod za zapošljavanje danas objavio Javni poziv za učešće u Programu sufinanciranju zapošljavanja 2021 za mjeru “Tražim poslodavca 2021”. – Zbog iznimno velikog interesa za ovu mjeru tražimo načina da osiguramo sredstva za drugi krug mjere. Tražimo poslodavca o čemu će javnost biti blagovremeno informirana putem web portala – poručila je Lonačar.

  • MMF: Potrebno 50 milijardi dolara za okončanje pandemije

    MMF: Potrebno 50 milijardi dolara za okončanje pandemije

    Međunarodni monetarni fond apelira da se 40 posto svjetske populacije vakciniše do kraja ove godine te 60 procenata do juna 2022. godine.

    Međunarodni monetarni fond (MMF) traži da se potroši dodatnih 50 milijardi dolara kako bi se osiguralo ubrzanje kampanje vakcinisanja protiv korona virusa, ističući da na kraju taj trošak može generirati povrat globalnoj ekonomiji od 9.000 milijardi dolara.

    MMF je apelirao u petak da se najmanje 40 posto svjetske populacije vakciniše do kraja ove godine, a najmanje 60 procenata do juna 2022. godine, prenosi Tanjug, pozivajući se na CNBC.

    Do sada je samo 9,5 posto svjetskog stanovništva primilo najmanje jednu dozu vakcine, prema statistici naučnog online magazina Our World in Data, stacioniranom na Univerzitetu Oxford.

    Najmanje 15 milijardi dolara na raspolaganju

    “Nijedna zemlja ne može se vratiti u normalu dok sve zemlje ne uspiju poraziti pandemiju“, navodi se u novom izveštaju MMF-a pod nazivom “Prijedlog za okončanje pandemije COVID-19“.

    Da bi se to postiglo, Fond smatra kako treba uložiti globalne napore da se izdvoji još 50 milijardi dolara za jačanje globalnog programa vakcinacije.

    Ova dodatna sredstva koristila bi se za to da se pokrivenosti COVAX vakcinom poveća na 30 posto svijeta, zatim za nabavku dodatnih testova i za proširenje kapaciteta za proizvodnju vakcina.

    Što se tiče načina na koji bi se ta sredstva prikupila, MMF kaže kako bi se najmanje 35 milijardi dolara moglo osigurati od javnih, privatnih i multilateralnih donatora, a ostatak od vlada koje potencijalno mogu biti podržane od multilateralnih agencija.

    U izvještaju se navodi da već postoji najmanje 15 milijardi dolara na raspolaganju iz COVID programa finansiranja koje su kreirale razvojne banke, poput Svjetske banke i Azijske banke za razvoj.

    Nejednake posljedice zdravstvene krize

    “MMF, također, može igrati ulogu u pomaganju zemljama da podmire svoje potrebe za finansiranjem, podržavajući napore samih država da stvore fiskalni prostor i potencijalno dejstvujući kao treća finansijska linija u krajnjoj nuždi“, dodaje se u izvještaju.

    Ovaj međunarodni kreditor sa sjedištem u Washingtonu saopćio je u aprilu da se očekuje da će globalna ekonomija ove godine porasti za 6,0 posto, a 2022. godine za 4,4 procenta.

    Međutim, od kako je izbila pandemija MMF upozorava na nejednake posljedice zdravstvene krize i iz nje proistekle ekonomske krize.

  • Eiffelova kula od 16. jula ponovo otvorena za posjetioce

    Eiffelova kula od 16. jula ponovo otvorena za posjetioce

    Eiffelova kula, zatvorena od 29. oktobra zbog korona virusa, biće ponovo otvorena za posjetioce od 16. jula, saopštila je uprava tog pariskog spomenika.

    Čuvenu kulu će tokom ljeta dnevno moći da posjeti do 10.000 ljudi, koliko je bilo u ljeto 2020. godine, navelo je udruženje SETE koje upravlja spomenikom.

    Eiffelova kula visoka je 324 metra i jedan je od simbola Pariza. Sagradio ju je Gustave Eiffel 1889. godine kao eksponat za Svjetsku izložbu povodom proslave stogodišnjice Francuske revolucije.

    Kada je kula sagrađena, mnogi Parižani su smatrali da je ruglo i da je treba srušiti, a danas ima reputaciju jednog od remek djela svjetske arhitekture.

    Eiffelovu kulu, koju neki nazivaju Čeličnom damom, prije korona virusa dnevno je posjećivalo oko 25.000 ljudi.

  • Podrška za poljoprivredne proizvođače sa područja općine Konjic

    Podrška za poljoprivredne proizvođače sa područja općine Konjic

    Općina Konjic je, s ciljem stvaranja uslova za unaprijeđenje i razvoj poljoprivrede na području općine Konjic, objavila Javni poziv za podnošenje zahtjeva za podsticaj u poljoprivrednoj proizvodnji.

    Kroz ove aktivnosti sufinansirat će se direktni podsticaji za sljedeće aktivnosti ;

    1. Podsticaj za animalnu proizvodnju,
    2. Podsticaji za biljnu proizvodnju,
    3. Investiranje u poljoprivredna gazdinstva,
    4. Ostale vrste novčanih podsticaja (organska proizvodnja i podrška registrovanim obrtnicima u svim poljoprivrednim proizvodnjama za sufinansiranje doprinosa).

    Pravo učešća imaju sva porodična poljoprivredna gazdinstva, fizička lica-obrtnici i pravna lica sa područja općine Konjic upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava i registar klijenata (RPG i RK) koja ostvaruju poljoprivrednu proizvodnju na području općine Konjic, članovi jednog od Udruženja članica Saveza koji blagovremeno podnesu zahtjev za podsticaj sa potrebnom dokumentacijom i ispune sve uslove propisane Javnim pozivom.

    Svi zainteresirani tekst Javnog poziva za podnošenje zahtjeva za podsticaj poljoprivrednoj proizvodnji sa svim pratećim obrascima mogu preuzeti na zvaničnoj web stranici Općine Konjic www.konjic.ba ili u Službi za privredu, finansije i društvene djelatnosti kancelarija br. 29.

    Sve dodatne informacije o Javnom pozivu možete dobiti i putem telefona 036/712-236 Općina Konjic kao i 036/735-041 Savez poljoprivrednih udruženja Konjic.

    Javni poziv ostaje otvoren do 01.06.2021 godine.

  • Sanitarna inspekcija FUZIP-a zabranila uvoz nedozvoljenog biljnog ekstrakta

    Sanitarna inspekcija FUZIP-a zabranila uvoz nedozvoljenog biljnog ekstrakta

    Sanitarna inspekcija Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP) na graničnom prijelazu (GP/MC) Međunarodni aerodrom Sarajevo je u toku redovnog pregleda pri uvozu zabranila uvoz nedozvoljenog biljnog ekstrakta porijeklom iz Kine.

    Naime, prilikom inspekcijske kontrole pri uvozu, utvrđeno je da se biljna vrsta ne nalazi na Listi dozvoljenih biljnih vrsta, koja je sastavni dio Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih namirnica koje se mogu stavljati u promet („Službene novine FBiH“, broj 7/04), te da deklaracija ne sadrži podatak o datumu proizvodnje, odnosno roku upotrebe proizvoda i da pošiljku ne prati odgovarajući certifikat o zdravstvenoj ispravnosti.

    Shodno tome, a u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj ispravnosti životnih namirnica i predmeta opće upotrebe („Službene novine FBiH“, broj 2/92 i broj: 13/94), uvoz kontrolisane pošiljke je zabranjen, saopćeno je iz FUZIP-a.

  • Top 5 aplikacija za online poruke i pozive

    Top 5 aplikacija za online poruke i pozive

    Slanje tekstualnih poruka, slika, videzapisa te glasovnih poruka i upućivanje poziva putem aplikacija jedan je od najpopularnijih načina komunikacije u cijelom svijetu. Pogledaj koje su aplikacije najbolje za korištenje ovih usluga jer se nisu toliko promijenile u posljednjih godinu ili dvije, pa su mnoge aplikacije i dalje najbolje iako nisu najnovije.

    Skype

    Skype su osnovali estonski programeri Zahti Heinla, Priit Kasesalu i Jaan Tallinn, danski programer Janus Friis i švedski Niklas Zennstrom. Najistaknutija usluga prenosa glasa preko IP-a pokrenuta je u kolovozu 2003. Skype zapravo znači “Sky Peer to Peer”.

    U studenom 2012. Microsoft je najavio da će Skype postati glavna Microsoftova usluga razmjene poruka, eliminirajući vlastiti Messenger. To je pokrenulo novi naglo korištenje Skypea. Skype se nametnuo kao vodeća platforma za glasovne video poruke. Platforma za brzu razmjenu poruka, dijeljenje datoteka i mogućnosti dijeljenja zaslona izuzetno su popularne. Microsoft je Skype pretvorio u dobitnu investiciju i sjajan program za mrežne glasovne i video komunikacije.

    Snapchat

    Snapchat je usluga slanja poruka putem fotografija i videozapisa. Snapchat smatraj uslugom razmjene fotografija za pametne telefone, ali s malim pomakom. Zaokret koji Snapchat čini jedinstvenim je činjenica da osobi koja prima fotografiju ili video omogućuje samo 10 sekundi gledanja ili manje prije nego što se izbriše. Drugim riječima, Snap je nestao u trenutku. 

    Ova web lokacija na društvenim mrežama navodno briše ove poruke s poslužitelja.

    Mogla bi zvučati kao neozbiljna ideja, šaljući nešto samo kako bi nestalo u nekoliko sekundi, ali Snapchat naizgled pokušava preokrenuti trend popularnih web stranica na društvenim mrežama koje sve snimaju i pohranjuju na neodređeno vrijeme, ako ne i trajno.

    Singnal Private Messenger

    Milijuni ljudi svakodnevno koriste Signal Private Messenger za besplatnu i trenutnu komunikaciju bilo gdje u svijetu. Šalji i primaj poruke, sudjeluj u HD glasovnim / video pozivima i istraži veći skup novih značajki koje ti pomažu da ostanete povezani. Signalova napredna tehnologija za zaštitu privatnosti uvijek je omogućena tako da se usredotočiš na dijeljenje važnih trenutaka s ljudima koji su ti važni.

    Viber

    Viber je besplatna aplikacija koja korisnicima omogućuje besplatne pozive / videopozive, poruke, besplatno slanje slika, videozapisa drugim korisnicima Vibera. Aplikaciju možeš izravno preuzeti na svoj pametni telefon ili računalo i samo uneseš svoj telefonski broj da bi započeli besplatno koristiti usluge Vibera. Od veljače 2015. godine Viber raspolaže sa 256 milijuna aktivnih mjesečnih korisnika.

    WhatsApp

    WhatsApp je najpopularnija aplikacija za razmjenu poruka na svijetu. Ima gomilu značajki, dobiva česta ažuriranja i pozitivno se natječe sa svakom drugom aplikacijom za razmjenu poruka ili poziva. Bez naknada WhatsApp koristi internetsku vezu tvog telefona kako bi ti omogućio svoje usluge WhatsApp ima 1,5 milijardi aktivnih korisnika mjesečno koji razmjenjuju gotovo 60 milijardi poruka u jednom danu.

    Mobis

  • Vlada KS – Odobrenim programima omogućeno zapošljavanje 782 osobe

    Vlada KS – Odobrenim programima omogućeno zapošljavanje 782 osobe

    Za realizaciju mjera podsticaja zapošljavanja i održavanja više stope zaposlenosti, kao i poboljšanja strukture zaposlenih u ovoj godini Vlada Kantona Sarajevo izdvojila je 4.356.427 KM.

    Programom mjera, koji je utvrdila Vlada KS, na prijedlog Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice, omogućeno je zapošljavanje 782 osobe s evidencije Službe za zapošljavanje.

    Kroz Program sufinansiranja zapošljavanja “Posao za sve” omogućeno je zapošljavanje 200 osoba, a kroz Program “Javnih radova” 287 osoba. Bit će realiziran i program sufinansiranja zapošljavanja 15 mladih osoba koje su izašle iz sistema javne brige, te još 15 osoba u okviru programa pod nazivom “Zlatna značka”.

    Također, dva programa koji se odnose na sufinansiranje zapošljavanja i samozapošljavanja šehidskih porodica i porodica poginulih boraca-branitelja predviđaju zapošljavanje 115 osoba iz ove kategorije.

    Kako je najavila resorna ministrica Ivana Prvulović, bit će realiziran i program sufinansiranja zapošljavanja 150 demobiliziranih boraca u komunalnoj privredi, a planiran je i program obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije nezaposlenih osoba.

    Javne pozive će, prema Programu, realizirati Služba za zapošljavanje KS pod nadzorom Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice KS, najavljeno je iz Službe za protokol i press KS.

  • Sarajevska općina Stari Grad izdvojila 10.000 KM za pomoć općini Foča-Ustikolina

    Sarajevska općina Stari Grad izdvojila 10.000 KM za pomoć općini Foča-Ustikolina

    Zbog poplava koje su februaru zahvatile općinu Foča-Ustikolina, usljed izljevanja rijeke Koline, potpuno je onesposobljen most u selu Pobirjanovići, Mjesna zajednica “Jabuka”.

    Stanovnicima ovog i okolnih sela bila je prekinuta putna komunikacija, a općinske vlasti uspjele su ga privremeno osposobiti samo za pješački saobraćaj i manja vozila.

    Općina Stari Grad Sarajevo je tim povodom izdvojila 10.000 KM kako bi se pomoglo stanovnicima tog naselja, a općinski načelnik Ibrahim Hadžibajrić pozvao je i druge općine da djeluju putem Civilne zaštite i upute pomoć, “jer općinama sa manjim brojem stanovnika i manje razvijenom privredom pripadaju manji iznosi sredstava posebne naknade”.

    – Naša pomoć nije bila upitna i Štab je odmah prihvatio moj prijedlog, jer kao lokalna zajednica sa više sredstava za posebne naknade moramo pomagati ugroženim stanovnicima koliko možemo – dodao je.

    Zahvalnost načelniku Hadžibajriću isakazao je načelnik općine Foča-Ustikolina Mujo Sofradžija.

    – Situacija u općini je zaista veoma teška tako da će nam pomoć Općine Stari Grad stvarno dobro doći – kazao je Sofradžija.

    Općina Foča-Ustikolina ima oko 1.500 stanovnika, a godišnji budžet općine je oko 1,5 miliona maraka. Procijenjena šteta uzrokovana poplavama u februaru ove godine iznosi 166.000 KM, saopćeno je iz Općine Stari Grad.