Kategorija: Vijesti

Na osnovu člana 16. Zakona o dopunskim pravima branilaca i članova njihovih porodica, drugi prečišćeni tekst, (“Službene novine Tuzlanskog kantona”, broj: 10/20), člana 22. Odluke o utvrđivanju uslova, kriterija i postupka za dodjelu finansijskih sredstava u svrhu osiguravanja povoljnijih uslova za zapošljavanje branilaca i članova njihove porodice, broj: 02/1-02-8764/21 od 04.05.2021. godine, Ministarstvo za boračka pitanja Tuzlanskog kantona objavljuje

JAVNI POZIV za dodjelu bespovratnih finansijskih sredstava u svrhu SAMOZAPOŠLJAVANJA branilaca i članova njihove porodice Tuzlanskog kantona

JAVNI POZIV MOŽETE PRONAĆI NA LINKU:

http://www.vladatk.kim.ba/javni-pozivi-mbp/8286-samozaposljavanje-branioci-clanovi-porodica-20052021

U zgradi Vlade FBiH održan je sastanak Federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudina Dedića i v.d. predsjednika Uprave Razvojne banke FBiH Semira Fejzića na kojem je razgovarano o saradnji ove dvije institucije.

U skladu sa Protokolom o saradnji koji je zaključen 2020. godine između Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Razvojne banke FBiH za investicijska ulaganja u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije krajnjih korisnika osigurana su sredstva u ukupnom iznosu od 9.000.000 KM, i to 3.000.000 KM Ministarstva i 6.000.000 KM Razvojne banke FBiH, a ista se realiziraju na principu: 25% grant sredstva Ministarstva, 25% vlastita sredstva korisnika sredstava i 50 posto kreditna sredstva Razvojne banke FBiH.

Razvojna banka FBiH je po osnovu navedenog Protokola formirala Kreditnu liniju za dugoročno finansiranje poljoprivredne proizvodnje uz grant sredstva Ministarstva i do sada je iz iste odobreno ukupno 3.833.685,00 KM kreditnih sredstava, odnosno 1.916.842,00 KM grant sredstava krajnjim korisnicima.

Kreditna sredstva Razvojne banke FBiH su izuzetno povoljna za krajnje korisnike, odnosno nominalna kamatna stopa po ovim kreditima iznosi 3,00% fiksno tokom cijelog roka otplate kredita na godišnjem nivou, rok otplate kredita je od 18 mjeseci do 15 godina, uz mogućnost odobrenja grace perioda do 36 mjeseci ovisno o djelatnosti, što sve ukupno stvara sigurnost kod krajnjih korisnika, jer nema neizvjesnosti rasta tereta otplate kredita ukoliko bi porasle tržišne kamatne stope.

S obzirom na povećan interes aplikanata za kreditna sredstva Razvojne banke FBiH  ministar Dedić je iskazao spremnost za nastavkom saradnje i u 2021. godini zašto su planirana sredstva učešća Ministarstva putem grant sredstava potencijalnim korisnicima kredita.

U ime Razvojne banke FBiH predsjednik Uprave naveo je da je Razvojna banka FBiH prepoznata kao pouzdan partner i podrška poljoprivrednicima i poljoprivrednoj proizvodnji, te naglasio da Razvojna banka FBiH ima tržišno najpovoljnije kreditne linije iz oblasti poljoprivrede i poljoprivredne proizvodnje.

Budući da Razvojna banka FBiH poklanja veliku pozornost podršci, poticaju i razvoju poljoprivrede te da je Ministarstvo Razvojnu banku FBiH prepoznalo kao pouzdanog partnera dogovoreno je da se i u 2021. godini nastavi saradnja i realiziraju projekti podrške sektorima poljoprivrede i prehrane s ciljem stimulisanja, održavanja i povećanja poljoprivredne proizvodnje.

Federalni zavod za zapošljavanje će 26., 27. i 28.5.2021. godine (srijeda, četvrtak i petak) na svom web portalu u meniju Aktuelni projekti objaviti Javni poziv za učešće u Programu sufinansiranju zapošljavanja 2021 – mjera “Tražim poslodavca 2021”.

Mjera podrazumijeva sufinansiranje zapošljavanja osoba, prijavljenih na evidenciju nezaposlenih u Federaciji BiH prije dana otvaranja javnog poziva za ovu mjeru, bez obzira na radno iskustvo, dob i stručnu spremu, uz zasnivanje radnog odnosa na period od šest (6) mjeseci ili 12 mjeseci.

Nezaposlena osoba iz ciljne grupe se prijavljuje na javni poziv unoseći tražene podatke o sebi u obrazac – Tražim poslodavca (Obrazac TP) koji sadrži odgovarajuću šifru. Nakon što nezaposlena osoba pronađe poslodavca koji je spreman da je zaposli uz ovu mjeru, poslodavac se, također, prijavljuje za sudjelovanje u Programu putem linka na web portalu: www.fzzz.ba, unosi  svoje podatke i obavezno šifru iz obrasca – Tražim  poslodavca (Obrazac TP) osobe koju namjerava zaposliti, kao i druge potrebne podatke.

Poslodavac se odmah prilikom prijavljavanja na Javni poziv odlučuje za varijantu perioda sufinansiranja i broj osoba.

Napomena: Poslodavci koji se nisu registrirali na web portalu: www.fzzz.ba prije popunjavanja online prijave moraju se registrirati na navedenom portalu.
Nezaposlene osobe se prije apliciranja na ovu mjeru NE MORAJU prethodno registrirati na portal Zavoda.

Integralni tekst Programa dostupan je putem linka u nastavku:

Program sufinansiranja zapošljavanja 2021

Zavod za nacionalnu statistiku (ONS) saopćio je da se britanska ekonomija u prvom tromjesečju smanjila prvenstveno zbog ograničenja uvedenih u borbi protiv pandemije koronavirusa (COVID-19).

Britanska ekonomija pala je za 1,5 posto u prvom kvartalu ove godine, javlja Anadolu Agency (AA).

Zavod za nacionalnu statistiku (ONS) saopćio je da se britanska ekonomija u prvom tromjesječju smanjila prvenstveno zbog ograničenja uvedenih u borbi protiv pandemije koronavirusa (COVID-19).

Ekonomisti su očekivali da će se britanska ekonomija u prvom kvartalu smanjiti za oko 1,7 posto.

Bruto domaći proizvod (BDP) manji je za 5,9 posto u odnosu na period prije epidemije, februar 2020. godine.

– Snažan rast u martu –

Britanska ekonomija porasla je 2,1 posto u martu 2021. godine, kada je poduzet prvi korak postepenog ublažavanja karantenskih mjera.

Sektor usluga, koji predstavlja oko 80 posto britanske ekonomije, u martu je povećan za 1,9 posto, dok je prerađivačka industrija porasla za 2,1 posto, a građevinski sektor za 5,8 posto.

Glavni ekonomist Konfederacije britanske industrije (CBI) Alpesh Paleja izjavio je da je uprkos tome što je britanska ekonomija pala 1,5 posto u prvom kvartalu ove godine, trenutno mnogo bolja situacija u odnosu na mart 2020.

Ekonomista globalne financijske korporacije UBS Dean Turner smatra da sadašnji podaci pokazuju da je ekonomija zadnju karantenu pretrpjela dosta bolje nego što se očekivalo, što svakako ulijeva optimizam.

Britanska ekonomija je prošle godine zbog pandemije koronavirusa pretrpjela pad od 9,8 posto.

Engleska banka (BoE) objavila je prošle sedmice da se očekuje da će ekonomija zemlje porasti 7,25 posto 2021. godine.

Iz Ministarstva rada naveli su da je u sedmici zaključno s 8. majem broj osoba koje su prvi put podnijele zahtjev za naknadu manji za 34.000 u odnosu na prethodnu.

Broj Amerikanaca koji su podnijeli zahtjev za naknadu za nezaposlene smanjen je prošle sedmice na 473.000, saopćilo je Ministarstvo rada Sjedinjenih Američkih Država (SAD), prenosi Anadolu Agency (AA).

Iz Ministarstva rada naveli su da je u sedmici zaključno s 8. majem broj osoba koje su prvi put podnijele zahtjev za naknadu manji za 34.000 u odnosu na prethodnu.

Stručnjaci su očekivali da će broj zahtjeva za naknadu biti na nivou od oko 490.000.

Prije izbijanja pandemije koronavirusa u SAD-u u martu prošle godine, prosječan sedmični broj zahtjeva za nezaposlenost kretao se oko 225.000.

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec april 2021. godine iznosi 2.083,56,00 KM i za 22,44 KM je jeftinija od potrošačke korpe za prethodni mjesec. (dijagrami se nalaze na www.sssbih.com). Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec februar 2021. iznosila je 951,00 KM (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku) i za 4,00 KM je viša od iznosa u prethodnom mjesecu. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 45,64%.

Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca. Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije (pored naziva se nalazi procenat učešća pojedinačne kategorije u sindikalnoj potrošačkoj korpi):
1. Prehrana – 43,1%
2. Stanovanje i komunalne usluge – 14,9%
3. Higijena i održavanje zdravlja – 7,0%
4. Obrazovanje i kultura – 8,2%
5. Odjeća i obuća – 14,4%
6. Prijevoz – 6,6%
7. Održavanje domaćinstva – 5,8%

U kategoriji prehrana korištene su cijene iz 3 trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za dvanaest (12) stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest (6) stavki.

BiH raspolaže sa oko tri tone zlata koje su u nadležnosti Centralne banke BiH, a ekonomista Igor Gavran navodi da bi bilo dobro povećati obim zlatnih rezervi, jer je monetarno zlato najtradicionalniji oblik rezervi kojim centralne banke garantuju za vrijednost nacionalne valute, zajedno sa ostalim deviznim rezervama.

“Ovu funkciju imaju i zlatne rezerve Centralne banke BiH, iako čine tek mali dio ukupnih deviznih rezervi i dobro je što ih BiH ima“, rekao je Gavran.

On smatra da bi bilo dobro povećati obim zlatnih rezervi, odnosno monetarnog zlata, ali ne u trenutnim kriznim vremenima kada je cijena svakako visoka, već kao dio dugoročne strategije unapređenja stabilnosti povećanja ukupnih deviznih rezervi.

“Dobro je da nismo u nepovoljnoj situaciji kao Crna Gora, da založimo zlato kao garanciju za zaduženje, ali ni kao Hrvatska koja je brzopleto rasprodala svoje monetarno zlato kada je cijena bila daleko niža nego danas i tako je izgubila stotine miliona evra razlike, koliko bi mu vrijednost porasla“, precizira Gavran.

Prema pisanju lista, nije dostupan podatak hoće li doći do pojačavanja zlatne rezerve u BiH.

Prema podacima Narodne banke Srbije, od 2013. godine zlatne rezerve u toj zemlji porasle su za 20,7 tona ili 1,1 milijardu evra, a samo u posljednje dvije godine rezerve Srbije uvećane su za 12 tona zlata.

Srbija u vlasništvu ima ukupno 36 tona zlata, druga na Balkanu je Sjeverna Makedonija sa 6,8 tona zlatnih rezervi, zatim slijede Slovenija sa 3,17, BiH sa 2,98 tona, pa Crna Gora sa 1,09 tona, dok je Hrvatska ostala bez svojih zlatnih rezervi.

Za prva četiri mjeseca ove godine iz budžeta Općine Stari Grad izdvojeno je više od 33.000 KM za jednokratne pomoći porodiljama. Radi se o novčanoj podršci za porodilje iz općine Stari Grad koje su se porodile od početka godine, a prema utvrđenoj odluci naknada majkama za svako prvo i drugo novorođeno dijete iznosi 300 KM, a za svako naredno novorođeno dijete 450 KM.

Prema podacima nadležne Službe za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu, naknade je dobilo 100 porodilja, a rođene su 102 bebe. Ukupan isplaćeni iznos majkama iznosi 33.150 KM.

Inače, praksa takozvanih čestitki za mlade majke u općini Stari Grad uvedena je prije skoro dvadeset godina. Kako bi se pokazalo porodicama koje su dobile prinovu da ova lokalna zajednica misli na njih, običaj je bio da se posjeti svaka mlada majka i odnese joj se cvijeće i čestitka – novčani prilog. Od ove ideje se nikada nije odustalo, pa je Općina Stari Grad svakako prva općina u Kantonu Sarajevo koja je počela pomagati svoje porodilje, a s godinama se iznos te pomoći povećavao.

Samo u prošloj godini naša općina postala je bogatija za 306 novih sugrađana, a i pored otežanih okolnosti uzrokovanih pandemijom korona virusa, kao i smanjenog priliva sredstava u općinski budžet, porodiljama je isplaćeno 57.650 KM.

U posljednjih dvanaest godina za porodilje u općini Stari Grad je iz općinskog budžeta  izdvojeno više od milion konvertibilnih maraka (1.004.050 KM).

Naglašavamo da ove isplate nemaju veze sa redovnim naknadama koje se isplaćuju ženama-majkama za vrijeme dok odsustvuju s posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta, a koje osigurava Kanton Sarajevo. Ovdje je riječ isključivo o jednokratnim novčanim pomoćima koje se dodjeljuju iz budžeta Općine Stari Grad, majkama nakon rođenja svakog djeteta.

Općinsko vijeće Novo Sarajevo na posljednjoj sjednici usvojilo je Odluku o dodjeli stipendija za školsku/akademsku 2020./2021. godinu.

Ove godine Općina Novo Sarajevo dodijelit će ukupno 698 stipendija i to za 349 učenika srednjih škola i 349 studenata, što je za 111 stipendija više u odnosu na prethodnu godinu.

Ključni kriteriji za odabir korisnika stipendija je da učenik ili student ima prebivalište na području Općine Novo Sarajevo, da ima odgovarajući prosjek ocjena, te da ne prima stipendiju iz drugog izvora.

Za ove namjene u Budžetu Općine Novo Sarajevo za 2021. godinu izdvojeno je 619.300 KM.

Pored 698 stipendija za učenike i redovne studente, ove godine Općina je dodijelila stipendije i za 38 djece bez oba roditelja, a koji se nalaze na redovnom školovanju, što je ukupno 736 stipendija – saopćeno je iz Općine Novo Sarajevo.