Biznis info portal – Bilans.ba

Kategorija: Vijesti

  • Lufthansa započela letove iz Sarajeva za Frankfurt

    Lufthansa započela letove iz Sarajeva za Frankfurt

    Ova respektabilna kompanija će na toj relaciji, u svibnju, letjeti do četiri puta sedmično iz/za Sarajevo, zrakoplovom tipa Airbus A319. Već od lipnja planirano je do sedam letova sedmično.

    Kompanija Lufthansa obavila je danas prvi let na relaciji Frankfurt – Sarajevo – Frankfurt. Radi se o povezanosti glavnog grada BiH sa glavnim čvorištem Lufthanse u Njemačkoj.

    Kao nastavak kontinuiranih napora da se zadovolje potrebe i zahtjevi za putovanja zrakoplovom, usprkos raznim ograničenjima putovanja koja su trenutno na snazi, Lufthansa je danas uspostavila redovnu liniju Sarajevo – Frankfurt.

    Ova respektabilna kompanija će na toj relaciji, u maju mjesecu, letjeti do četiri puta sedmično iz/za Sarajevo, avionom tipa Airbus A319. Već od lipnja tekuće godine planirano je do sedam letova sedmično, priopćili su sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

  • Kako da znam da li moja ideja ima potencijal?

    Kako da znam da li moja ideja ima potencijal?

    Za većinu potencijalnih preduzetnika generisanje ideja predstavlja lakši dio posla. Teži, mukotrpniji dio posla predstavljaju istraživanja i analize svih relevantnih faktora koji se moraju uzeti u obzir pri procjeni vrijednosti ideje.

    Ljudi ponekad mogu biti toliko strastveni u vezi sa svojom idejom da žele da je realizuju što prije, bez njenog prethodnog detaljnog istraživanja i objektivne analize. Najčešće se takvi poduhvati završavaju propalim biznisom i velikom svotom izgubljenog novca.

    Zato, vjerujte u svoje ideje, ali odluku donesite glavom, a ne srcem!

    Analizirajte vaš proizvod
    Veoma je važno da prvo dobro razumijete šta je vaš budući proizvod/usluga. Razmišljajte o tome u smislu praktičnosti, karakteristika i koristi koje donosi kupcu. Razgovarajte sa svojim potencijalnim mušterijama, otkrite šta misle o koristima koje vi nudite u odnosu na koristi koje nude proizvodi konkurencije. Ovo je prva faza u razradi vaše ideje kada treba da razumijete šta ćete sjutra prodavati, da biste kasnije utvrdili da li to nekome treba i zašto.

    Na primjer, vaša ideja je da otvorite školu stranih jezika. To je ono čime se bavite. Postavlja se pitanje šta prodajete: lično zadovoljstvo i satisfakciju polaznika, užitak, nadu da će vaš polaznik sa sljedećeg putovanja doći srećniji, jer je mogao dobro da se sporazumije sa strancima, ili osjećaj prestiža zato što u vašoj školi rade strani predavači po najnovijoj metodologiji i sl.

    Tržište za vaš proizvod
    Istražite tržište na kojem bi vaš proizvod ili usluga bili prisutni. Kada ste razumjeli šta prodajete i šta su vaši proizvodi i usluge u prvoj fazi, u sledećoj treba ustanoviti da li za takvom vrstom proizvoda/usluge ima potražnje, da li postoji tržište.

    Na osnovu informacija sa tržišta treba da odlučite da li da nastavite sa razvojem ideje, da li da je modifikujete na osnovu novih saznanja ili da je u potpunosti odbacite i započnete rad na drugoj ideji. Vaš cilj je da saznate što više o tržištu na kojem ćete nastupati, o vašem potencijalnom kupcu. Da biste došli do potrebnih informacija kreirajte listu pitanja na koja želite da dobijete odgovore: na primjer, ko čini vaše tržište, tj. ko kupuje proizvode kao što je vaš (da li su to preduzeća, domaćice, građevinske firme, kafići, itd.); procijenite veličinu ukupnog tržišta na kojem planirate da nastupite da vidite da li tu ima dovoljno prostora, a samim tim i posla; u kojem pravcu se razvija vaše tržište (npr. smanjuje se, povećava, u fazi je otvaranja, itd.)…

    Ciljni kupci
    Kada ste bolje upoznali tržište vrijeme je da definišete profil vešeg ciljnog kupca. Zašto? Jako je važno da znate tačno po svim parametrima da opišete kome je namijenjen vaš proizvod. Sa tim saznanjem oblikovaćete proizvod na način kakvim, po kojoj cijeni, gdje i kada ga vaš kupac želi. Proizvod koji nema svog ciljnog kupca i namijenjen je svima, nema kupca. Mogući parametri za fizička lica su: starost, porodični status, lokacija, obrazovanje, prihodi, društveni status i zanimanja i sl., a za pravna lica: privredna grana, veličina, lokacija, kvalitet, tehnologija, način plaćanja i sl.

    Vaša konkurencija
    Pretpostavljamo da ste tokom istraživanja tržišta djelimično identifikovali vašu konkurenciju. Sada je vrijeme da detaljno analizirate svoju konkurenciju. Vaš cilj je da imate uvid u to šta nudi vaša konkurencija, kako biste vi mogli da ponudite kvalitetnije ili jeftinije. Vaš cilj je da na njihovim slabostima izgradite svoje snage. Možda je njihova usluga loša, možda njihov proizvod ima mana. Nađite aspekt koji vi možete da uradite bolje, pametnije, jeftinije. To će biti ključ prodaje vašeg proizvoda, nešto što će vas odvojiti od ostatka konkurencije.

    Preporučujemo vam da postanete mušterija konkurencije ili da se pretvarate da ste zainteresovani za njihove proizvode i usluge, kako biste dobili potrebne informacije.

    Analizom vašeg proizvoda/usluge, tržišta, ciljnog kupca i konkurencije došli ste do prelomne tačke gdje su moguće tri opcije:

    • Uvidjeli ste da imate ideju koja ima svoje mjesto na tržištu
    • Uvidjeli ste da vaša ideja zahtijeva dodatne korekcije kako bi našla svoje mjesto na tržištu
    • Odustali ste od ideje i radićete na novoj ideji
  • Proizvodni vs. uslužni biznis – smjernice pri odabiru

    Proizvodni vs. uslužni biznis – smjernice pri odabiru

    U praksi se često desi da započnemo određeni biznis, a da prethodno nismo dovoljno detaljno izanalizirali sve njegove aspekte, potrebne resurse, mogućnosti kojima raspolažemo i sve popratne faktore. Kad biramo osnovni smjer u kojem ćemo razvijati svoj biznis najčešće je na početku potrebno odlučiti da li će to biti prodaja proizvoda ili pružanje usluga, u skladu s mogućnostima koje imamo na raspolaganju i našim ciljevima. Ana Raguž iz vlastitog poduzetničkog iskustva za nahla.ba analizira na koje aspekte u tom procesu treba posebno obratiti pažnju, kako bismo donijeli prave odluke.

    Visina početnog kapitala

    Kad procjenjujemo koliki nam je kapital potreban za pokretanje biznisa, postoje značajne razlike u njegovoj visini, zavisno od toga da li smo odabrali proizvodni ili uslužni biznis. Obično je kod uslužnih biznisa potreban manji kapital za pokretanje posla, jer ne moramo ulagati u proizvodnju, nego prodajemo vlastiti rad. U tom slučaju većina kapitala se ulaže u nabavku alata potrebnog za pružanje usluga ili najam prostorija, ukoliko ima potrebe za tim. S druge strane, kod proizvodnje je potrebno prije svega napraviti proizvod, što u početku stvara daleko veće troškove, npr., ukoliko je potrebna gradnja proizvodnih pogona ili nabavka mašina. Kod preprodaje je situacija olakšavajuća jer kupujemo gotove proizvode koje potom prodajemo po višoj cijeni, ali je i u tom slučaju potrebno prethodno izdvojiti znatno veći kapital za nabavku proizvoda.

    Visina profita

    Svakako da je cilj svakog biznisa ostvarivanje profita, ali tu se trebate dodatno zapitati i da li vam je cilj zaraditi dovoljno novca za lagodan život ili su vaše ambicije mnogo veće. Kad imamo za cilj viši profit, većina ljudi će se odlučiti za proizvodni, radije nego za uslužni biznis. Zamislimo situaciju u kojoj postoji povećana potražnja i potrebno je povećati obim posla kako bismo ostvarili viši prihod. Uslugu obavlja zaposlenik kojem je potreban određeni vremenski period za obavljanje te usluge, te je zarada od jedne usluge ograničena tim vremenskim periodom. Rješenje pronalazimo u angažiranju dodatne radne snage, ali su samim tim i izdaci – doprinosi, plaće i dr. mnogo veći.

    U tom slučaju je zarada svakako ostvariva, ali je nesporno da se prodaja proizvoda u većim količinama može ostvariti za mnogo manje vremena i uz mnogo manji broj zaposlenika, a samim tim i uz manje troškova, što vodi ka bržem i lakšem ostvarivanju višeg profita (uz preduvjet da je potražnja dovoljno velika).

    Pronalazak radne snage

    U uslužnim biznisima može biti teško pronaći odgovarajuću radnu snagu, zaposlenike koji su kompetentni i koji će svoje poslove raditi kvalitetno i savjesno, pogotovo ako je riječ o specifičnim uslugama za čije je vršenje potrebna prethodna dugotrajna i specifična edukacija, praksa ili vještina. Ovdje je također bitan faktor vrijeme koje vlasnik biznisa (malog biznisa, u ovom slučaju) ima na raspolaganju – da li će i sam obavljati usluge, na dnevnoj bazi ili samo u slučaju potrebe ili zamjene zaposlenika, što vodi ka smanjivanju troškova, ali i oduzima dragocjeno vrijeme vlasniku biznisa. Osoba koja započinje vlastiti biznis stoga mora adekvatno postaviti svoje prioritete.

    S druge strane, za proizvodnju i prodaju proizvoda je lakše pronaći zaposlenike, s obzirom na to da je kod prodaje bitniji sam kvalitet proizvoda, koji se unaprijed utvrđuje i ne ovisi isključivo od zaposlenika, posebno u slučajevima kad se preprodaju već gotovi proizvodi.

    Povećanje obima posla

    Obično je lakše povećati prodaju proizvoda kako bi potražnja bila zadovoljena, gdje je potrebno jednostavno kupiti veću količinu proizvoda u slučaju preprodaje ili povećati obim proizvodnje, nego povećati obim posla kod pružanja usluga, jer je u tom slučaju potreban veći broj novih uposlenika sa specifičnim vještinama, i vrlo često, nabavka novih alata i većeg prostora za pružanje usluga, što sveukupno vodi do znatnog uvećanja troškova.

    Vremenski aspekt

    Svako pružanje usluge je uslovljeno određenim vremenskim periodom koji je potreban za izvršenje usluge, prilikom čega zaposlenik obično tek po okončanju izvršenja jedne usluge može započeti s izvršenjem druge, što svakako limitira ostvarenje zarade, te je jedini put za povećanje obima posla – zapošljavanje nove radne snage, što uveliko povećava troškove.

    S druge strane, kod prodaje proizvoda, veća količina proizvoda može se prodati u manjem vremenskom periodu, bez povećanja broja zaposlenih ili uz minimalno povećanje.

    Održavanje ličnog kontakta s klijentima i “dobrog glasa”

    Kod pružanja usluga izuzetno je važan lični odnos i komunikacija između klijenta i pružatelja usluga, kako bi klijent bio zadovoljan pruženom uslugom i redovno se vraćao, što dalje vodi ka održavanju „dobrog glasa“. To je često i dobar način za privlačenje novih klijenata, koji dolaze tako što im stari klijenti preporuče pružatelja usluga kao kvalitetnog. Kod pokretanja vlastitog biznisa trebamo procijeniti kakve ljudske resurse za pružanje usluga imamo na raspolaganju i koliko kvalitetno mogu izvršiti uslugu i zadržati klijente, kao i privući nove.

    S druge strane, kod proizvodnih biznisa lični odnos s klijentom je manje naglašen, iako je uvijek poželjno raditi na komunikaciji s klijentima, kako bi se poboljšao kvalitet proizvoda i zadovoljstvo klijenta.

    Praćenje posla i posvećenost

    Kad je riječ o vremenu koje se mora uložiti u praćenje posla i posvećenost, koja je kod pružanja usluga bitan aspekt, uslužni biznisi moraju konstantno ulagati napore i trud da bi se posao kvalitetno obavljao i klijenti bili zadovoljni te vlasnik biznisa ili druga ovlaštena osoba mora redovno kontrolisati kvalitet izvršavanja usluga, što iziskuje mnogo vremena i posvećenosti poslu, dobru kontrolu i nadzor nad timom.

    S druge strane, kad kod proizvodnog biznisa jednom odredimo proizvod koji ćemo prodavati i način proizvodnje ili kupovine, cijeli proces je u većoj mjeri automatiziran i potrebno je manje vremena za kontrolu.

    Svi spomenuti aspekti su navedeni kao primjeri uočeni u najvećem broju slučajeva kod pokretanja biznisa, pri čemu svakako postoje i izuzeci. Važno je razmisliti o svakom navedenom aspektu koji se tiče naših ličnih mogućnosti, sposobnosti i resursa vezanih za pokretanje i održavanje biznisa, kako bismo racionalno mogli odrediti u kojem smjeru ćemo uspješno razvijati svoj biznis.

    Osim navedenih faktora, svakako je važno i istraživanje tržišta i prikupljanje podataka o zastupljenosti određenog biznisa na našem području, ali tu je i još jedna važna stavka pri odabiru biznisa, bez obzira na to da li je riječ o proizvodnom ili uslužnom biznisu  –  izabrati ono što volite raditi, posao koji će činiti da se osjećate ispunjeno i zadovoljno. Ako uložite maksimum svoje energije, posvećenosti, volje i upornosti u posao, vrata uspjeha su vam otvorena.

  • Javni poziv kompanijama za obuku i zapošljavanje za CNC operatere i šivače

    Javni poziv kompanijama za obuku i zapošljavanje za CNC operatere i šivače

    Javni poziv

    za kompanije sa područja Zeničko-dobojskog kantona iz metaloprerađivačkog, drvoprerađivačkog sektora i sektora tekstila, odjeće, kože i obuće 

    Privredna komora Zeničko-dobojskog kantona raspisuje:

    POZIV KOMPANIJAMA SA PODRUČJA

    ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA

    ZA UČEŠĆE U REALIZACIJI

    AKTIVNIH MJERA ZAPOŠLJAVANJA

    kojim je predviđena obuka i zapošljavanje 35 nezaposlenih osoba sa evidencije Službe za zapošljavanje ZDK.

    Svi troškovi obuke su pokriveni projektnim sredstvima. Teorijski dio obuke će realizirati nastavnici srednjih stručnih škola, dok se praktična obuka može realizirati na dva načina:

    • u radionicama kompanija ili
    • u radionicama praktične nastave u srednjim stručnim školama koje za to ispunjavaju uslove. 

    Privredna komora Zeničko-dobojskog kantona, u partnerstvu sa privrednim komorama Kantona Sarajevo i Tuzlanskog kantona, implementira projekt “Izgradnja standarda kvalitete u obrazovanju odraslih kantonalnih privrednih komora”, uz tehničku i finansijsku podršku Fondacije HELVETAS Moja Budućnost.

    Glavni cilj projekta je unaprijediti sektor neformalnog obrazovanja i obrazovanja odraslih u cilju povećanja konkurentnosti BH privrede, kao i zapošljavanje u formalnom sektoru, i to putem daljnjeg poboljšanja ljudskih i materijalnih resursa privrednih komora u tri kantona radi stvaranja opisa zanimanja i organiziranja pripreme ispitnih instrumenata, provođenja ispitivanja i certificiranja uspješnih kandidata, drugim riječima uvođenja osnova standarda kvalitete koji će komore koristiti u procesima obuke. 

    Za uspješnu realizaciju aktivnih mjera zapošljavanja neophodno je uključenje proizvodnih kompanija sa područja Zeničko-dobojskog kantona (iz metaloprerađivačkog, drvoprerađivačkog sektora, te sektora tekstila, odjeće, kože i obuće) koje iskažu interes za obukom finansiranom sredstvima Projekta i zapošljavanjem nezaposlenog, za njihove potrebe obučenog kadra (prvenstveno: CNC-operatera i šivača-krojača).

    Za sve dodatne informacije vezane za uključenje u realizaciju aktivnih mjera zapošljavanja, molim da nas kontaktirate putem brojeva telefona: 032/465-851, 032/465-855 ili putem mailova: pkzedo@bih.net.ba ili njusufhodzic@pkzedo.ba, kontakt osoba je Nedžad Jusufhodžić.

  • Kako izaći na kraj sa „teškim“ ljudima

    Kako izaći na kraj sa „teškim“ ljudima

    Sigurno je da preduzetništvo sa sobom donosi jednu vrstu slobode koju je teško pronaći u drugim formama rada. Imamo veću slobodu da biramo ljude sa kojima radimo, ali to i dalje ne znači da se nećemo baviti ljudima. Naprotiv, ako ste menadžer svog biznisa i sarađujete sa ljudima, onda vrlo dobro šta to sve može da znači.

    Među ljudima postoje različite ličnosti, koje u komunikaciju i odnos unose svoja uvjerenja, vrijednosti, želje, ciljeve i tome slično. Ponekad će upravo elementi koji drugi donose za nas biti nešto što nam nije poznato ili sa čime nam nije udobno. Na primjer, za nekoga je najnormalnije da vam ne javi da će kasniti na sastanak, dok bi za drugu osobu ista situacija mogla da predstavlja izvor velikog stresa.

    Komunikacija i rad sa „teškim” ljudima sa sobom donose svoje izazove, ali svakako su mogući. I to ne samo da su mogući, već je takvu saradnju moguće učiniti konstruktivnom i kvalitetnom. Za to će vam biti potrebno nekoliko ključnih sastojaka, a u nastavku vam donosimo tri savjeta koja će vam koristiti u takvim okolnostima:

    1. Fokusirajte se na ponašanje, a ne na ličnost

    Ljudi koje nazivamo „teškim” najčešće imaju karakterističan stil komunikacije, koji provocira druge ljude na (emocionalno) reagovanje. Na primjer, imate saradnika koji stalno probija rokove, a kad ga pitate šta se dešava, on pronađe odlične izgovore, i tako svaki put! Takvo ponašanje će sasvim sigurno da vas iznervira, pa ćete u jednom trenutku možda krenuti u agresivnu komunikaciju sa takvom osobom, koja će biti zasićena sa „Ti si nepouzdan/lenjivac/…!”. To je upravo zamka koju treba izbeći: baviti se procenama i ocjenama ličnosti druge osobe, zato što takvo bavljenje nije konstruktivno; time što nekoga proglasite ljenjivcem niste mu pomogli ni na koji način, već ste dio njegove ličnosti proglasili manjkavim. Takvo postupanje sugeriše nepostojanje prostora za promjenu. I zaista, ljudi se ne mijenjaju zato što mi to želimo, tako da, umjesto bavljenja ličnošću, pametnije je fokusirati se na ponašanje i voditi računa da se komunikacija odvija u tom okviru.

    2. Naoružajte se strpljenjem i tolerancijom

    Da li je neko rekao da će izlaženje na kraj sa „teškim” ljudima biti jednostavno i lako? Ako jeste, imate pogrešnu informaciju. Biće vam potrebno mnogo strpljenja, takta i tolerancije, a ništa od toga nije neizvodljivo.

    Pitanje je samo da li je vrijedno, to jest da li želite da investirate svoje vrijeme i energiju u odnose koji vam ne donose ništa dobro (bilo da pričamo o zaposlenima, saradnicima, partnerima, klijentima…). A da li je vrijedno znaćete po tome da li u taj odnos više ulažete nego što dobijate nazad.

    Jedna jednostavna tehnika za to da neku drugu osobu sagledamo u novom, pozitivnijem svjetlu (i, posljedično, počnemo prema njoj da gajimo odnos sa nešto više razumijevanja, ili makar strpljenja) jeste da probamo da se prisetimo nekoliko njenih pozitivnih osobina ili postupaka. Ovde je „dozvoljen” fokus i na ličnost i na ponašanje, pošto je cilj da tu osobu sagledamo kao višedimenzionalnu, a ne samo kao jednu crtu ili modus operandi koji nas nervira ili nam smeta.

    3. Računajte na male pomake

    Drugim riječima: ukrotite svoja nerealna očekivanja. Kad odlučimo da ostanemo u odnosu sa „teškim” ljudima, možemo biti skloni da vjerujemo da će se oni promijeniti. To najčešće biva podstaknuto time što smo u komunikaciji sa njima doživjeli mali pomak, pa vidimo da postoji prostor za korekciju ponašanja. Iako je tačno da prostor može postojati, isto tako mi možemo, iz silne želje da se to desi, očekivati da će od sada sve biti sjajno.

  • Izvoz iz BiH u prva tri mjeseca veći za 16,6 posto, a uvoz 2,7 posto

    Izvoz iz BiH u prva tri mjeseca veći za 16,6 posto, a uvoz 2,7 posto

    Izvoz iz Bosne i Hercegovine u prva tri mjeseca ove godine iznosio je tri milijarde i 64 miliona KM, što je za 16,6 posto više nego u istom periodu lani, dok je uvoz iznosio četiri milijarde i 402 miliona KM, što je više za 2,7 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 69,6 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio jednu milijardu i 338 miliona KM.

    Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 473 miliona KM, što je za 18,9 posto više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 530 miliona KM, što je više za 5,8 posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e je iznosila 89,3 posto.

    Izvoz u zemlje EU je iznosio dvije milijarde i 272 miliona KM i veći je za 17,9 posto nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio dvije milijarde i 679 miliona KM, što je više za dva posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU iznosila je 84,8 posto.

  • Hercegovački duhan četvrti zaštićeni bh. proizvod na svjetskoj listi

    Hercegovački duhan četvrti zaštićeni bh. proizvod na svjetskoj listi

    Duhan sorte hercegovački ravnjak četvrti je bh. zaštićeni proizvod zemljopisnog porijekla na listi Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO), kazao je za Fenu Josip Merdžo, ravnatelj Instituta za intelektualno vlasništvo BiH.

    On je podsjetio da su od ranije na toj listi hercegovački med, cazinski meda od kestena i romanijski skorup-kajmak.

    “Značajno je zaštititi svoj proizvod jer u konačnici to je ono što mi zovemo dodana vrijednost koja sutra daje prednost na tržištu”, kazao je Merdžo u svjetlu obilježavanja Svjetskog dana intelektualnog vlasništva.

    Taj dan se obilježava od 2000. godine s ciljem povećanja općeg razumijevanja prava intelektualnog vlasništva.

    Institut za intelektualno vlasništvo BiH u protekloj je godini imao 383 prijave patenata, od kojih 55 domaćih, ostalo međunarodnih. Od 55 domaćih dominantno su to bile prijave fizičkih osoba.

    “Nažalost, pravne osobe se jako malo prijavljuju. Prošle godine imali smo dvije i to iz Instituta za genetičko inženjerstvo itd, što je dobro, međutim statistika drugih zemalja pokazuje da su instituti, sveučilišne razine, velike kompanije u biti dominantno te koje prijavljuju patente, dok je fizičkih osoba, ne mogu reći neznatan broj, ali puno ih je manje nego u Bosni i Hercegovini”, kazao je ravnatelj Instituta.

    Kada je u pitanju Globalni inovacijski indeks (Global Innovation Index) Svjetske organizacija za intelektualno vlasništvo, Bosna i Hercegovina je u zadnjih pet godina napredovala i trenutno zauzima 74. mjesto.

  • Bosnu i Hercegovinu očekuje oporavak smanjenog intenziteta

    Bosnu i Hercegovinu očekuje oporavak smanjenog intenziteta

    Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju – šest zemalja Zapadnog Balkana – očekuje ekonomski rast u 2021., nakon najveće recesije koja je zahvatila regiju tokom 2020. Nakon ove recesije uzrokovane pandemijom COVID-19, koja je rezultirala procijenjenim smanjenjem rasta u regiji od 3,4 procenta u prošloj godini, očekuje se da će regija Zapadnog Balkana u 2021. ostvariti rast od 4,4 procenta. U daljem periodu se očekuje usporavanje rasta na 3,7 u 2022. i 2023., pri čemu će produžene posljedice pandemije i dalje uticati na manje investicije i zaposlenost u regiji, navodi se u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan.

    Bosnu i Hercegovinu (BiH) je u 2020. zahvatila najgora recesija u posljednjih 25 godina, uz smanjenje ekonomskog rasta za 4,3 procenta, u najvećoj mjeri zbog povećanja broja novih slučajeva zaraze COVID-19, pada potrošnje, investicija i potražnje iz inostranstva. Iako očekujemo da će u BiH ekonomski rast u 2021. dostići 2,8 procenata, dinamika i tok oporavka su krajnje neizvjesni, napominje se u izvještaju.  

    “Znamo da se dosta toga može i treba učiniti sada, da bi se smanjile osjetljivosti koje je kriza istakla – kao što su slabosti u zdravstvenom i obrazovnom sektoru i poslovnom okruženju“, kaže Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru. “Sada je vrijeme da se radi ne samo na oporavku od krize, već i na razvoju dugoročnih rješenja kojima će se izgraditi otpornija, inkluzivnija ekonomija u periodu nakon pandemije.

    Izvještaj preporučuje da BiH nastavi na reformskom putu u pravcu rješavanja dugo prisutnih pitanja – ukorijenjenih strukturalnih i institucionalnih problema. BiH treba omogućiti iskorištavanje potencijala privatnog sektora i smanjiti veliku zastupljenost javnog sektora, uz stavljanje prioriteta na međunarodne integracije kroz investicije i izvoz.

    “Sigurno je da primjećujemo neke pozitivne trendove u regionu, podstaknute brzim djelovanjem mnogih zemalja na ublažavanju najtežih posljedica pandemije, ali posljedice pandemije na zdravlje i ekonomska devastacija i dalje će se osjećati,’’ izjavila je Linda Van Gelder, regionalna direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan. “Provođenje vakcinacije, uz rast povjerenja, potrošnje i trgovine, će takođe pomoći da se održi ovaj zamah, ali zemlje moraju i dalje sa pažnjom da usmjeravaju napore ka uvođenju i osnaživanju politika koje vode rastu, zaštiti zdravlja i jačanju ljudskog kapitala.’’  

    Pandemija je zaustavila decenije napretka u povećanju zarada i smanjenju siromaštva u svim zemljama regiona, a tržišta rada na Zapadnom Balkanu, nadoknadila su tek polovinu gubitaka izazvanih pandemijom – ostavljajući veliki broj nezaposlenih i primoravajući mnoge da potpuno napuste tržište rada. Iako se stopa nezaposlenosti smanjila – sa 13,5 procenata u 2019. na 12,6 procenata u 2020. – to je uglavnom posljedica povećane neaktivnosti, pri čemu je ukupan gubitak radnih mjesta na Zapadnom Balkanu dostigao gotovo 70.000 do kraja 2020. Dalje, ovi gubici su disproporcionalno pogodili osetljivije grupe stanovništva u regionu, uključujući žene i mlade – pri čemu je stopa nezaposlenosti među mladima dostigla 33,6 procenata u 2020., zaustavljajući petogodišnji trend pada.  

    Prema izvještaju, javne politike u regionu treba da ostanu jasno fokusirane na borbu protiv pandemije, ograničavanje socijalnih uticaja i podsticanje oporavka. Sve bi zemlje trebale osigurati da njihovi zdravstveni sistemi imaju adekvatne resurse za nabavku i distribuciju vakcina, testiranje, liječenje, ličnu zaštitnu opremu i adaptaciju i održavanje zdravstvenih ustanova. Investicije u obrazovanje, digitalizaciju i druge infrastrukturne projekte, kao i zelene inicijative, takođe trebaju biti prioritet, obzirom da one mogu ubrzati neophodnu tranziciju ka manjoj zavisnosti od ugljika, kako zemlje budu izlazile iz pandemije.

  • Uskoro će biti dovoljno da stanete ispred bankomata

    Uskoro će biti dovoljno da stanete ispred bankomata

    Zbog pandemije korona virusa brojne banke su zabilježile pad potražnje za gotovinom, i to u prosjeku od 20 odsto. Zbog toga se u Njemačkoj pojedine banke isključile dio bankomata iz upotrebe. Uporedo sa tim smanjena je i potražnja za potrošačkim kreditima, i manja su dozvoljena prekoračenja po tekućim računima.

    Iako se papirni novac sve češće zamjenjuje karticama i mobilnim digitalnim novcem, mnogima je i danas život bez gotovine nezamisliv. U skorijoj budućnosti umjesto prislanjanja ili ubacivanja kartice u bankomat, za podizanje gotovine biće dovoljno samo pogledati bankomat, piše HRT, a prenosi Poslovni dnevnik.

    Takvi bankomati se već koriste u svijetu, a preteča je Kina u kojoj je još prije deset godina postavljen bankomat sa podrškom za prepoznavanje lica kao načina verifikacije korisnika. Ista tehnologija je počela da se primjenjuje i u Španiji.

  • Zbog pandemije svakoj drugoj osobi u svijetu smanjeni prihodi

    Zbog pandemije svakoj drugoj osobi u svijetu smanjeni prihodi

    Svakoj drugoj osobi u svijedu smanjeni su prihodi zbog pandemije koronavirusa, dok su ljudi u siromašnim zemljama posebno pogođeni gubitkom posla, pokazalo je istraživanje agencije Galup, a prenosi agencija Reuters.

    U ovoj anketi učestvovalo je čak 300.000 ljudi iz 117 zemalja, a rezultati su pokazali da je polovina onih koji imaju posao mnogo manje zaradila zbog pandemije. Pojednostavljeno, pandemija je pogodina 1,6 milijardi odraslih ljudi na svijetu.

    „Širom sveta, ti procenti su se kretali od 76 odsto na Tajlandu, do 10 odsto u Švicarskoj“, naveo je Galup.

    U Boliviji, Mjanmaru, Keniji, Ugandi, Indoneziji, Hondurasu i Ekvadoru, više od 70 odsto anketiranih reklo je da su zaradili manje nego pre pandemije korona virusa, dok je u SAD 34 odsto ispitanih reklo da su imali manje prihode.

    Kriza izazvana korona virusom posebno je pogodila žene, koje su uglavnom zaposlene u slabo plaćenim sektorima, poput maloprodaje, turizma i prehrambenih usluga.

    U 57 zemalja, među kojima su Indija, Zimbabve, Filipini, Kenija, Bangladeš i El Salvador, više od 65 odsto ispitanika reklo je da su zbog pandemije prestali da rade na neko vrijeme.

    Najmanje ljudi je prestalo da radi u razvijenim zemljama sa visokim prihodima, pa je tako svaka deseta osoba u Austriji, Švicarskoj i Nemačkoj privremeno prestala da radi. U SAD je 39 odsto stanovništva privremeno prestalo da radi zbog pandemije.