Kategorija: Pozitivne priče

Indija prednjači u optimizmu, dok se direktori u SAD ne pouzdaju previše u globalnu ekonomiju. Kao najveće prijetnje poslovanju u ovoj godini, direktori navode cyber kriminal, zdravstvene rizike i makroekonomsku nestabilnost.

Godišnje istraživanje PwC sprovedeno je među više od 4.400 generalnih direktora u 89 zemlje. Uprkos brojnim otežavajućim okolnostima na tržištu zbog poremećaja izazvanih pandemijom korona virusa, više od tri četvrtine ispitanika predviđa da će se globalna ekonomija poboljšati, dok samo 15% očekuje pogoršanje ekonomskih prilika.

Ovo je velika razlika u odnosu na prošlogodišnje istraživanje, kada je više od polovine generalnih direktora predviđalo pad ekonomije i najveći nivo optimizma u posljednjoj deceniji, ističe se u izvještaju.

Rekordni optimizam u Indiji, najnepovjerljiviji u SAD
Premda preovlađuju pozitivna očekivanja, ona veoma variraju od zemlje do zemlje. Optimizam je najveći u Indiji, gdje čak 94% ispitanika predviđa rast svjetske privrede u ovoj godini, isto misli 88% njihovih kolega u Japanu i 83% direktora u Velikoj Britaniji. Optimizam je izrazito porastao i u Italiji, gdje pozitivna predviđanja iznosi 89% ispitanika, dok je u Francuskoj broj anketiranih koji očekuju globalni rast porastao najviše za godinu dana, čak za četvrtinu, dostigavši 85% anketiranih.

Najveći pad optimizma u vezi sa globalnim ekonomskim kretanjima zabilježen je u SAD, gdje je prošle godine 88% direktora vjerovalo u globalni oporavak, dok je takvih 77% ove godine. Manje optimizma među anketiranima evidentirano je i u Kini, i to za 9%, u Brazilu je optimizam pao za 7%, a u Njemačkoj za 4%.

Mada se generalni direktori u SAD ne pouzdaju previše u globalnu ekonomiju, relativno su uvjereni u rast svojih kompanija, pri čemu je 40% njih potpuno uvjereno da će postići rast prihoda u 2022. godini. Direktori u Indiji pokazuju istu uvjerenost kada su u pitanju izgledi njihovih kompanija.

Ekologija na začelju
Istraživanje pokazuje da je sigurnost direktora u rast kompanijskih prihoda veća, što je veće povjerenje koje su klijenti iskazali prema kompaniji tokom pandemije. Takođe, uočena je povezanost između povjerenja klijenata i spremnosti kompanije da u svom poslovanju u potpunosti eliminiše emisije štetnih gasova. Nalazi, međutim, pokazuju da se tek nešto više od petine kompanija obavezalo da sprovodi odgovarajuću strategiju za postizanje takvog cilja.

Među njima je najviše kompanija koje posluju u energetici i komunalnim uslugama, a slijede kompanije iz oblasti telekomunikacija i finansijskog sektora. Oko dvije trećine (65%) ispitanika čije kompanije imaju prihod od 25 milijardi dolara ili više, obavezalo se na primjenu „net-zero“ strategije, u poređenju sa 10% kompanija čiji je prihod manji od 100 miliona dolara.

Tri najveće prijetnje
Generalni direktori kao najveće prijetnje poslovanju u ovoj godini označavaju cyber kriminal (49%) i zdravstvene rizike (48%). Veliki broj njih (43%) brine i makroekonomska nestabilnost, naročito negativni uticaji koje može izazvati inflacija, kolebanje BDP-a i problemi na tržištu radne snage.

Rangiranje najvećih prijetnji zavisi i od sektora u kojima kompanije posluju. Primjera radi, tri četvrtine direktora koji posluju u sektoru hotelijerstva i zabave najviše brinu zbog zdravstvenih rizika, dok skoro polovina ispitanika u sektoru energetike, rudarstva i komunalnih usluga smatra da su klimatske promjene ključna pretnja, što je za 15% više u poređenju sa drugim industrijama.

Naime, samo jedna trećina direktora u ukupnom istraživačkom uzorku je navela klimatske promjene kao primarni problem, ali uz očekivanja da one ipak neće biti presudne za ostvarivanje poslovnih rezultata u ovoj godini.

SAD, najatraktivnije tržište za rast poslovanja
Procjene najvećih rizika se razlikuju i zavisno od regiona u kojima ispitanici posluju. U azijsko-pacifičkom regionu, 58% generalnih direktora je duboko zabrinuto zbog mogućih zdravstvenih rizika, sa izuzetkom Kine, gdje takve zebnje na prvo mjesto stavlja 42% anketiranih. To je manje u odnosu na SAD, gdje su zdravstvene prijetnje prioritetne za 44% direktora, ali više nego u zapadnoj Evropi, gdje je ovaj rizik najveći za 37% anketiranih.

Nasuprot tome, samo 44% generalnih direktora u azijsko- pacifičkom regionu je veoma zabrinuto zbog cyber prijetnji, sa izuzetkom Australije (71%), dok je to najveći rizik za 61% direktora u SAD i polovinu direktora u zapadnoj Evropi.

Više od dve petine ispitanika ocjenjuje da njihove kompanije imaju najbolje prilike za rast poslovanja na tržištu SAD, slijedi Kina (27%), a zatim Njemačka (18%) i Velika Britanija (17%). Velika Britanija je među primarnim stranim tržištima za 37% direktora u SAD, dok 29% anketiranih u Kini smatra da su SAD među tri najvažnija strana tržišta za poslovanje njihovih kompanija u ovoj godini, a slijede Australija (24%), Njemačka (23%) i Japan (23%).

Izvor: Bif.rs

Share this:

Iza njih je 4,4 posto onih koje se bave nespecijalizovanom trgovinom na veliko.

Slijede djelatnosti apoteka sa 3,60 posto, inžinjerske djelatnosti i s njima povezano tehničko savjetovanje kojih je 3,13 posto, a na kraju je tu računarsko programiranje kojeg predstavlja 2,97 brzorastućih kompanija.

Podaci su ovo koje su realizacijom projekta “Brzorastuće kompanije u BiH” dobile Poslovne novine i bonitetna agencija LRC. Pri izradi ove liste imali su nekoliko strogih kriterija koje su firme morale ispuniti, poput onih o rastu prihoda u posljednje tri godine, toga da su smanjivale broj zaposlenih te da su imale pozitivnu dobit i veću prosječnu godišnju stopu rasta od 10 posto. Ovaj put, kao referentne godine uzeli su prihode iz tri posljednja finansijska izvještaja i to za 2018., 2019. i 2020. godinu.

• Prema analizi kompanija koje imaju najveću godišnju stopu rasta (CAGR) u 2020. godini, a uzimajući u obzir njihov prihod iz 2020. godine, prvo mjesto pripada poljskoj firmi LPP BH d.o.o. Banja Luka, koja je ostvarila prihod od 11,9 miliona KM. Ova modna kompanija na bh. tržište je stigla 2018. godine donoseći nam poznate modne brendove Reserved, Cropp, House, Mohito i Sin Say. U region je LPP prvo stigao u Hrvatsku, zatim u Srbiju i na kraju u BiH, a samo u prvih devet mjeseci 2018. godine je ostvario rast neto profita od 36,5 posto u odnosu na godinu prije. Svojim najpoznatijim brendom Reserved LPP pokriva 20 evropskih tržišta, a prisutan je u Aziji i na Bliskom istoku – saopšteno je iz Poslovnih novina i LRC-a.

S ostvarenim prosječnim trogodišnjim rastom od 2.885 posto CAGR-a drugo mjesto pripada firmi Bulevar d.o.o. iz Kiseljaka, koja se bavi gradnjom stambenih objekata i koja je u 2020. oprihodovala 50,4 miliona KM, prenosi Klix.

Treće mjesto u istoj kategoriji zauzela je bijeljinska firma Skiper Group d. o. o. Bijeljina, koja se bavi trgovinom na veliko mesom i mesnim proizvodima. Ova kompanija je 2020. godine imala prihod od 2,5 miliona KM i rast po CAGR-u od 2.715 posto.

Na rang-listi TOP 50 brzorastućih kompanija po CAGR-u u 2020. godini, koje su ostvarile više od dva miliona prihoda u 2018. i nastavile kontinuirani rast zaključno s krajem 2020. godine, prvo mjesto zauzima njemačka firma AFT Bosnia koja je u sastavu njemačke grupacije Automotive GmbH koja posluje u Živinicama i bavi se prodajom autodijelova. AFT Bosnia je 2018. godine ostvarila prihod od 2,3 miliona KM, a već 2020. godine prihod se popeo na 33,026 miliona KM, što je rast od 279 posto po CAGR-u.

• Poslovanje kompanije AFT Bosnia nam pokazuje kako se zajedničkim snagama lokalne vlasti, koja je osigurala zemljište za izgradnju poslovne zone i privatnog kapitala, može i treba unaprijediti ekonomija. Pogoni firme AFT Bosnia su smješteni u poslovnoj zoni Ciljuge II u Živinicama, u kojoj je za samo nekoliko godina uloženo 70 miliona KM – saopšteno je.

Drugo i treće mjesto na ovoj tabeli zauzimaju kompanije koje se bave izgradnjom stambenih i ostalih građevinskih objekata. Tako je na drugom mjestu kompanija Gradnja Plus d.o.o. Banja Luka, koja je 2018. ostvarila prihod od 2,6 miliona KM, a već dvije godine potom 18,6 miliona KM prihoda, što je rast po CAGR-u 2020. od 165 posto.

Na trećem mjestu je kompanija Enikon-Gradnja d.o.o. iz Zvornika, koja je 2018. imala prihod od četiri miliona KM i u 2020. rast na 17,7 miliona KM, što je rast po CAGR-u od 110 posto.

• Ova suha statistika nam pokazuje da su u jeku pandemije cvjetali biznisi koji se bave prodajom kvalitetnih modnih brendova, izgradnjom stambenih i nestambenih objekata i proizvodnjom autodijelova. Dok su mnogi bili u teškim problemima zbog lockdowna poput turizma, ugostiteljstva, hotelijerstva ili aviosaobraćaja, nekima pandemija nije otežavala posao, odnosno nije ni njima bilo lako poslovati, ali se na njih nije odnosilo totalno zatvaranje ekonomije. Zanimljivo je da se među brzorastućim kompanijama, koje na bh. tržištu posluju duže od tri godine na visokoj poziciji, nalazi samo jedna koja se bavi računarskim programiranjem. To je kompanija Virgin Pulse iz Tuzle, koja je 2018. imala prihod od 3,6 miliona KM i u 2020. rast na 12,2 miliona KM, odnosno rast po CAGR-u od 84 posto. Kad kažemo zanimljivo, mislimo na to da su svjetski trendovi takvi da su među brzorastućim kompanijama obično one koje posluju u oblasti tehnologija i fintecha – zaključak je izvještaja.

Iako je vrijeme pandemije generalno bilo loše za pokretanje novih biznisa, sestre, a ujedno i mlade poduzetnice Aida Terzić i Maida Jašarević, odlučile su upravo u tom periodu pokrenuti vlastiti modni brand, koji je po svojim ukinatnim modelima već postao dobro poznat na domaćem i regionalnom tržištu.

-Modni brand Stylinger smo pokrenule u želji da poslovnim ženama ponudimo kvalitete i unikatne komade odjeće od vrhunskih materijala kao što su kašmir, vuna i pamuk, ali po pristupačnim cijenama. Budući da smo obje jako preokupirane svojim trenutnim poslovima i obavezama jasno je da cilj pokretanja novog brenda nije samo profit nego želja da ujedno uposlimo domaću proizvodnju dok naše dame uživaju u gotovo pa unikatnim proizvodima u veoma limitiranim količinama. Za samo par mjeseci i same smo se iznenadile ogromnom potražnjom na tržištu, te smo zaprimile smo veliku količinu narudžbi iz cijele regije, a najviše iz Beograda, Sarajeva, Splita, Mostara, Travnika, Novog Sada, Banja Luke, kaže Aida Terzić.

Maida i ona ističu da se u njihovom show room-u u Sarajevu i online ponudi mogu pronaći kašmir kaputi i vuneni kaputi neobičnog kroja, zatim sakoi za poslovne dame, razne vrste ponča, kabanice, te veoma zanimljive mini i midi suknje koje imaju imitaciju svezanih rukava košulje oko struka.

-Naši best selleri mont kaputi i jakne su se toliko počeli naručivati da ih u jednom momentu naša proizvodnja nije mogla osvojiti. Posljednje 3u1 mont jakne su nešto najpraktičnije što smo do sada proizveli, budući da u jednoj jakni imate nekoliko kombinacija, nosite je kao ruksak, možete joj skinuti kapuljaču, kao i rukave te imati mont prsluk, kaže Aida.

Navode da skoro niti jedan njihov proizvod nije isti i bez obzira koliko se neki određeni proizvod traži ne idu u masovnu proizvodnju nego „smišljaju“ nove modele, kako bi ispunile obećanje dato na početku, a to je da će imati limitirane količine jednog proizvoda. Materijali koje biraju su talijanski, veoma visoke kvalitete, dok je proizvodnja isključivo bosanskohercegovačka.

Po riječima ovih mladih uspješnih žena, u svakom segmentu i u svakoj privrednoj grani ima vrhunske stručnjake pa tako i na modnoj sceni koji predano i veoma kvalitetno rade svoj posao.

-Maida i ja nismo kreatorke niti dizajnerice, mi smo jednostavno u nedostatku pojedinih odijevnih predmeta na našem tržištu poželjele da iste napravimo a ujedno i da podstičemo domaću proizvodnju. Zbog prirode svog posla u turizmu, imala sam hvala Bogu priliku proputovati gotovo cijeli svijet i s pravom smatram da su naši građani lijepo modno osviješteni, uredni i dotjerani. Nije nužno imati najskuplje „krpice“kako biste izgledali dotjerano, dovoljno je imati npr jedan dobar kvalitetan komad odjeće kao što je kaput, cipele ili torba kako bi kompletna odjevna kombinacija izgledala lijepo, ističe Aida Terzić.

Kao i mnogi drugi, i Aida i Maida su se na početku razvoja branda i pokretanja ovog biznisa susretale s određenim poteškoćama, ali su ih prevladale.

-Svaki posao u početku ima određene prepreke i poteškoće a posebno što moda nije naš osnovni poziv i zanimanje međutim ali kada si u odgoju radohololik, svaki novi projekat ili poslovni posujvat shvatamo kao novi izazov. Svaki početak je najteži ali s obzirom na ljubav i podršku koju primamo svakodnevno od naših klijentica daju nam elan za dalji rad, kaže Maida Jašarević.

(FENA)

Premijer Kantona Sarajevo Edin Forto i predsjednik Samostalnog sindikata radnika komunalne privrede u KS Ramiz Gušo potpisali su danas Kolektivni ugovor za radnike kantonalnih komunalnih preduzeća. Do ovoga je došlo nakon zalaganja ministra komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Envera Hadžiahmetovića i Vladine odluke da se ovim radnicima prvi put u posljednjih 15 godine poveća plate.

Prema ugovoru, za one koji imaju plate do 1.000 KM ona će biti veća za 100 KM, dok će onim radnicima koji imaju primanja veća od 1.000 maraka iznos biti uvećan za 80 KM.

– Nakon 15 godina od kada nije povećana plata u komunalnom sektoru, ministar Hadžiahmetović se izborio da poboljša uslove rada našim komunalnim radnicima. Ako su nekada prije 15 godina kružile priče da je komunalna privreda preplaćena, to sigurno više nije slučaj. Troškovi života značajno su porasli i bilo je vrijeme da napravimo korekciju – naveo je premijer Forto.

Ministar Hadžiahmetović, koji je prisustvovao potpisivanju ugovora, istakao je da se radi o zasluzi kompletne Vlade KS, predvođene premijerom Fortom.

– Pokazao je visoku svijest o potrebama komunalne privrede i radnika. Ovo je velika stvar, drago mi je da smo našli zajedničku riječ i potpisali Kolektivni ugovor. Nadam se da je ovo početak dobre saradnje između Samostalnog sindikata radnika komunalne privrede i Vlade KS – kazao je ministar Hadžiahmetović.

Gušo je, podsjetivši da su zadnje povećanje plata imali 2006. godine, rekao da je komunalna privreda u teškoj situaciji, iako se radi o žili kucavici Kantona Sarajevo.

– Dobra je stvar što se to prepoznalo na vrijeme, da bi zaustavili odlazak i iseljavanje naših radnika, jer Kolektivni ugovor daje garanciju i sigurnost – zaključio je Gušo, saopćeno je iz Službe za protokol i press KS.

Biznis.ba

Na Jahorini je jučer u rad puštena još jedna nova instalacija vertikalnog transporta, šestosjed Trnovo, čime je zaokružen ciklus investicija realizovanih tokom proteklog ljeta.

Direktor Olimpijskog centra Jahorina Dejan Ljevnaić pojasnio je da je kapacitet šestosjeda 2.400 skijaša na sat, dužine je 570 m, a da vožnja traje oko dvije minuta.

– Uz sam šestosjed ovdje smo izgradili i jednu potpuno novu ski stazu, stazu broj devet koja je blaga i široka i već sada dobijamo sjajne povratne reakcije od skijaša koji su imali priliku da isprobaju ovu ski stazu – kazao je.

Za 43 dana skijanja na Jahorini je skijalo 110.000 skijaša što je za 50 posto bolje u odnosnu na isti period prošle godine. Promet je premašen je za 60 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Na Jahorini je trenutno u pogonu kompletan vertikalni transport i svih 47 km dobro pripremljenih ski staza su na raspolaganju skijašima i borderima, saopćeno je iz OC Jahorina.

Biznis.ba / FENA