Biznis info portal – Bilans.ba

Kategorija: Pozitivne priče

  • Sarajevski kiseljak među top 3 najpoželjnija poslodavca u BiH u sektoru prehrane

    Sarajevski kiseljak među top 3 najpoželjnija poslodavca u BiH u sektoru prehrane

    Kompanija Sarajevski kiseljak, jedan od vodećih proizvođača vode i bezalkoholnih pića u BiH, zauzela je treće mjesto na listi Top 10 najpoželjnijih poslodavaca u BiH u sektoru prehrane za 2020. godinu. Ovo prestižno priznanje rezultat je opsežnog istraživanja portala MojPosao.ba koje je sprovedeno u dvije etape tokom prošle godine kako bi se pokazala percepcija ispitanika o najpoželjnijim poslodavcima prije i nakon početka pandemije COVID-19.

    Uprkos izazovima u poslovanju izazvanim koronavirusom, oba istraživanja su pokazala da ispitanici vjeruju u Sarajevski kiseljak kao poslodavca te da pandemija nije utjecala na status zaposlenika ove kompanije.

    Pozitivno radno okruženje, dobar odnos prema zaposlenima, sigurnost zadržavanja posla, dodatne finansijske i nefinansijske beneficije, reputacija u poslovnom svijetu samo su neki od presudnih faktora koji su utjecali na to da Sarajevski kiseljak dobije visoke ocjene u pomenutom izboru za prošlu godinu i osvoji visoko treće mjesto u obje faze istraživanja. Ove informacije imaju dodatni značaj za kompaniju s obzirom na to da najveći broj anketiranih građana čine mladi do 35 godina, koji su tražen i poželjan kadar u Sarajevskom kiseljaku, te da ispitanici dolaze i iz gradova u kojima je Sarajevski kiseljak prisutan kao poslodavac.

  • Općina Novo Sarajevo u saradnji sa KULT-om izradit će Strategiju prema mladima

    Općina Novo Sarajevo u saradnji sa KULT-om izradit će Strategiju prema mladima

    Općina Novo Sarajevo u saradnji sa Udruženjem „Institut za razvoj mladih – KULT“ pokreće aktivnosti na izradi okvirnog strateškog dokumenta za mlade, Strategije prema mladima Općine Novo Sarajevo za period 2022. – 2026. godina.

    Tim povodom, Općinski načelnik dr. Hasan Tanović i izvršna direktorica Udruženja „Institut za razvoj mladih – KULT“ Šeherzada Halimić potpisali su Ugovor o saradnji pri izradi strateškog dokumenta za mlade.

    Potpisivanju ugovora prisustvovali su i predstavnici Vijeća mladih Općine Novo Sarajevo, koji će usko sarađivati na izradi dokumenta, uz smislu provođenja istraživanja na terenu, te učešće članova Vijeća u radnim grupama Općine, zajedno sa Komisijom za pitanja mladih Općinskog vijeća.

    Općinski načelnik dr. Tanović istakao je da će se izradom ovog dokumenta doprinijeti efikasnijem upravljanju politike prema mladima na nivu Općine Novo Sarajevo, kao i da će Strategija sadržavati sveobuhvatan pristup izgradnji socijalnih, ekonomskih, obrazovnih, kulturnih i drugih uslova za trajnu dobrobit mladih i njihovo aktivno i odgovorno sudjelovanje u društvenoj zajednici.

    NovoSarajevo.ba

  • U maju 2021. više od milion vozila na autocesti A1, prihod blizu 3,5 miliona KM

    U maju 2021. više od milion vozila na autocesti A1, prihod blizu 3,5 miliona KM

    JP Autoceste FBiH je u maju 2021. godine zabilježilo ukupno 1.035.380 vozila na izlazu s autoceste A1. Ukupan broj izlaza povećan je za 34,83 posto u odnosu na isti period 2020. godine.

    U usporedbi s istim periodom 2019. godine, broj prolazaka je veći za 3,94% (ili za 39.231 prolazak).

    U odnosu na maj 2020. godine ostvareno je 267.489 prolazaka više, a po kategorijama vozila zabilježen je sljedeći rast:

    • Kategorija 1 (motocikli, osobna vozila registrovana do 7 sjedišta) za + 38,28%
    • Kategorija 2 (laka dostavna vozila, kombi vozila, karavani visine od 1,3 m na prednjoj osovini) za +20,33%
    • Kategorija 3 (autobusi, kamioni s prikolicom ili bez prikolice) za +26,60%
    • Kategorija 4 (kamioni sa četiri ili više osovina, tegljači, kombi vozila s prikolicom) zabilježen rast prometa za +9,45%

    Ostvareni prihod od naplate cestarine u periodu od 1. do 31. maja 2021. godine je 3.464.233,95 KM.

    Ukupan ostvareni prihod je povećan za 37,47% (ili za 944.195,66 KM) u odnosu na isti period prošle godine, a u odnosu na isti period rekordne 2019. godine, ostvareni prihod je veći za 3,87% (ili za 129.168,93 KM).

    “Iz navedenih podataka vidljivo je da je JP Autoceste FBiH unatoč izazovnim vremenima u kojima se trenutno nalazimo, pronašlo način i podiglo nivo svog poslovanja za stepen više, čak i u odnosu na vrijeme prije pandemije”, saopćeno je.

  • U aprilu u FBiH smanjen broj nezaposlenih

    U aprilu u FBiH smanjen broj nezaposlenih

    Dana 30.4.2021.godine na evidencijama službi za zapošljavanje u FBiH bilo je registrirano 315.019 osoba, što je u odnosu na prethodni mjesec smanjenje za 3.629.

    Udio ženske populacije u broju nezaposlenih iznosi 184.434, odnosno 58,55%. Od ukupnog broja nezaposlenih, 218.245 (69,28%) je stručnih, 96.774 (30,72%) su nestručne osobe, a njih 98.664  (31,32%) prvi put traži zaposlenje. Na evidenciji nezaposlenih bilo je registrirano 76.334 osoba u dobi između 15 i 29 godina.

    Kada je riječ o kvalifikacionoj strukturi nezaposlenih osoba, najviše je KV (99.633 ili 31,63%) i NKV radnika (91.526 ili 29,05%) , potom slijede osobe sa SSS (87.422 ili 27,75%) i VSS (24.282 ili 7,71%), osobe sa PKV (4.860 ili 1,54%), VKV (940 ili 0,3%) i osobe sa NSS (388 ili 0,12%).

    U predmetnom mjesecu zabilježeno je 12.568 korisnika novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti, što je u poređenju sa podacima iz prethodnog mjeseca smanjenje za 721. Pravo na zdravstveno osiguranje u istom mjesecu preko kantonalnih službi za zapošljavanje ostvarilo je 220.940 osoba, a pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje koristilo je 379 osoba.                                                                             
    Dana 31.3.2021. godine u Federaciji BiH su bile 519.334 registrovane zaposlene osobe. Broj zaposlenih u odnosu na prosjek iz prošle godine manji je za 828, a u odnosu na prethodni mjesec veći za 1.641.

  • Rezidentna koordinatorica UN u BiH: Cazin je jedan od najboljih primjera u državi

    Rezidentna koordinatorica UN u BiH: Cazin je jedan od najboljih primjera u državi

    U službenoj posjeti Gradu Cazinu danas je boravila rezidentna koordinatorica UN u Bosni i Hercegovini Ingrid Macdonald. S gradonačelnikom Cazina Nerminom Ogreševićem razgovaralo se o brojnim aktuelnim temama i projektima koji su u međuvremenu realizirani u izuzetno dobroj saradnji koja, kako je istaknuto, može biti odličan primjer svima.

    -“Mi sa nekoliko agencija UN-a imamo dugogodišnju saradnju kroz nekoliko značajnih programa u različitim sektorima ekonomskog razvoja. Danas smo od ambasadorice saznali da je potpisan sporazum između UN-a i Vijeća ministara o novom petogodišnjem programu koji će obuhvatiti nekoliko sektora i naravno da tu vidimo šansu za Grad Cazin i već imamo nekoliko spremnih projekata. Kao objektivan optimista smatram da ćemo nastaviti uspješno partnerstvo s Ujedinjenim nacijama.”, istaknuo je gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević.

    Teme o kojima je, takođe bilo riječi su poslovni izazovi u vrijeme pandemije, migrantska kriza, ali i brojni infrastrukturni projekti koji će u budućnosti biti realizirani. Kada je u pitanju saradnja s UNDP, većina njih se odnosi na tretman otpadnih voda, a koji su zajedno u vrijednosti od oko 1,2 miliona maraka, finansirali Grad Cazin i UNDP. Kako je istaknula ambasadorica Macdonald, ovo su projekti koji su jako bitni jer prave razliku u stvarnom životu građana.

    -“Mi ostvarujemo saradnju sa državnim nivoima, entitetima, lokalnim zajednicama, dakle sarađujemo sa svima i ono što u zadnje vrijeme najviše radimo , to su ciljevi održivog razvoja. Tako da idemo naprijed u tom cilju i Grad Cazin je ustvari jako dobar primjer, jedan od najboljih u državi, koji može poslužiti svima ostalima kako se ostvaruje saradnja i kako se razvija lokalna zajednica.”, istaknula je Macdonald.

    Posjetom delegacije UN-a Poslovnoj zoni Ratkovac i srednjevjekovnom zamku Ostrožac nastavljen je obilazak Grada Cazina.

  • Centralna banka BiH traži ideju za novi logo, nagrada 6.000 KM

    Centralna banka BiH traži ideju za novi logo, nagrada 6.000 KM

    Centralna banka BiH objavila je konkurs za izradu idejnog rješenja logotipa Banke, a najbolje rješenje biće nagrađeno sa 6.000 KM.

    Drugorangirani učesnik konkursa biće nagražen sa 3.000 KM, a trećerangirani sa 1.000 KM, objavila je Centralna banka.

    Dodijeljena nagrada podrazumjeva otkup autorskog djela /idejnog rješenja/, odnosno nagrađeni radovi nakon sporovedenog konkursa i isplatom nagrada, postaju isključivo vlasništvo Centralne banke.

    Ukoliko nijedno od pristiglih rješenja, prema ocjeni konkursne komisije, ne bude zadovoljavalo zadate kriterijume, konkurs će biti poništen.

    Pravo učešća na konkursu za izradu idejnog rješenja imaju sva pravna i fizička lica, kao i fizička lica koja nisu registrovana kao privredni subjekti.

    Učesnici konkursa ne mogu biti lica koja su neposredno angažovana na pripremi i sprovođenju ovog konkursa i članovi komisije, kao ni lica koja su sa njima u srodstvu ili u bilo kakvom poslovnom odnosu.

    Svaki od učesnika konkursa, pojedinac ili grupa, ima pravo učestvovati u ovom konkursu samo sa jednim konkursnim radom.

    “Očekujemo radove čiji nivo komunikativnosti i kreativnosti nije ograničen do sada prisutnom praksom, odnosno pretpostavkama o okvirima unutar kojih se konvencionalno kreću viđeni vizualni identiteti javnih ustanova”, naveli su iz Centralne banke.

    Rok za predaju konkursnog rada je 14. jun do 11.00 časova, rok za postavljanje pitanja je 4. jun, a javno otvaranje koverti autora biće obavljeno 29. juna.

    Više informacija o ovom javnom pozivu nalazi se na veb stranici Centralne banke

  • Lejla Bajramović: Cilj mi je otvoriti atelje proizvodnje proizvoda od keramike i stakla

    Lejla Bajramović: Cilj mi je otvoriti atelje proizvodnje proizvoda od keramike i stakla

    U okviru rubrike Pozitivne priče predstavljamo vam mladu umjetnicu, Zeničanku Lejlu Bajramović.

    Recite nam nekoliko rečenica o sebi, ko ste, čime se bavite, šta ste po zanimanju?

    Moje ime je Lejla Bajramović. Rođena sam 1990. godine u Zenici gdje sam završila srednju ekonomsku školu. Još od malih nogu voljela sam da crtam i privlačilo me sve što ima veze sa kreativnošću. Tako da sam dosta vremena provodila u amiđinoj radionici koristeći različite materijale i alate kako bi izradila neki praktičan ili ukrasni predmet. To sve je dovelo do toga da sam svoje visoko obrazovanje stekla na Istanbul Univerzitetu u Istanbulu. Naime, završila sam likovnu akademiju smjer za obradu i izradu keramike i stakla. U Istanbulu sam živjela i radila 6 godina.

    Jedna od činjenica na koju sam posebno ponosna je da sam ostavila taj neki mali fizički trag u jednoj multimilijonerskoj metropololi moji murali su postavljeni na dvije metro stanice.

    Koliko dugo vodite svoj biznis?

    Po povratku u Zenicu počela sam da se intenzivnije bavim slikarstvom, naročito tehnike akvarel i tezhip. Ove godine sam počela i sa izradom mozaika. I ovim korakom se polahko počinjem vraćati keramici. Cilj za budućnost je otvaranje ateljea tipa miniaturne proizvodnje proizvoda od keramike i stakla.

    Da li se može živjeti od tog hobija?

    U nekim normalnim uslovima bi rekla da je teško živjeti od umjetnosti naročito u Bosni i Hercegovini, a u ovo vrijeme pandemije, čestih i strogih restrikcija gdje svi u strahu čekaju sutra i boje se za radna mjesta i finansijski opstanak, pa rekla bi da je skoro nemoguće. Ne pomaže ni činjenica da naša država općenito ne pridaje pažnju ni značaj umjetnosti. Bez obzira na sve negativno što sam navela ja nemam namjeru odustati od ovog zanimanja i mojih ciljeva jer vidim potencijal i smatram da svi trebamo malo umjetnosti u našim životima, naročito u ovako depresivnom vremenu. I nadam se da će se ljudi početi malo više zanimati za umjetnost i početi da je usvajaju kao hobi. 

    Odakle vam dolaze narudžbe, dostavljate li na kućne adrese?

    Najčešće narudžbe dolaze putem društvenih mreža jer ljudi na brz i jednostavan način mogu vidjeti da li je to nešto što im se sviđa ili ne. Na Instagramu me možete naći pod lejla_baj a na Facebooku pod imenom Lejla Bajramović art. Mada naravno dešava se da sa kupcima stupimo u kontakt na neki drugi način. Što se tiče dostave uvijek se trudim da što više izađem u susret kupcu. 

    Preuzmi
  • Vlasnik banjalučkog Celexa investira u Palomu 41 milion eura

    Vlasnik banjalučkog Celexa investira u Palomu 41 milion eura

    Nakon više od godine priprema, nova linija papira službeno će biti predstavljena 8. juna u tvornici papira Palomi u Sladkogorju.

    Ovo je najveća investicija u slovenskoj industriji papira u posljednjih 40 godina, vrijedna ukupno 41 milion evra, a značajno će povećati učinkovitost i brzinu proizvodnje.

    Kao što je Paloma najavila prilikom najave investicije, povećanje proizvodnih kapaciteta zadovoljiće povećane potrebe na tržištima jugoistočne Europe, Njemačke, Austrije i Švajcarske, a kompanija sa Sladkog vrha postaće centar kompetencija u slovačkoj SHP grupi za visoko- kvalitetan toaletni papir i vodeći proizvođač u regiji.

    Nova linija povećaće njihov proizvodni kapacitet na 90 000 tona godišnje zbog veće brzine i šire širine matičnih valjaka. Istodobno će poboljšati kvalitetu papira i gotovih proizvoda i smanjiti operativne rizike.

    Uz pozitivne učinke za zaposlenike i okolinu, ulaganje će značajno pridonijeti optimizaciji portfelja proizvoda unutar grupe i boljoj ukupnoj učinkovitosti opreme.

    Ulaganje u tehnološku modernizaciju kompanije, osim stroja za papir brzine proizvodnje do 2000 metara u minuti, uključuje i moderni premotač papira i novo automatsko skladište matičnih valjaka.

    SHP Grupa vodeći je proizvođač higijenskih proizvoda od papira u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi s prihodom od preko 200 miliona evra, što uključuje prodaju proizvoda pod robnim markama Harmony i Paloma. Zapošljava više od 1.800 ljudi, a kontroliše ga zajednički vlasnik Eco Investment, privatni holding sa sjedištem u Pragu u Češkoj, u vlasništvu Milana Fila. Paloma je dio grupe od 2017. godine.

  • Kako je najmanja opština u Srbiji postala šampion u preduzetništvu?

    Kako je najmanja opština u Srbiji postala šampion u preduzetništvu?

    Iako je po broju stanovnika najmanja u Srbiji, Opština Crna Trava je, po istraživanju NALED-a, proglašena za šampiona preduzetništva u prošloj godini. Nijedno od preko 500 preduzeća, registrovanih u toj opštini, ne radi u Crnoj Travi.

    Mala pijaca, jedna kafana, dvije prodavnice, građevinska škola, propali hotel. Kratak opis Crne Trave, po broju stanovnika najmanje opštine u Srbiji, na čijoj teritoriji skoro i da nema aktivnih privrednih subjekata.

    Međutim, prošle godine ova opština zajedno sa Loznicom i Krupnjem proglašena je, po istraživanju NALED-a, za šampiona preduzetništva u Srbiji.

    Prošle godine je u Crnoj Travi registrovano čak 78 privrednih subjekata, a ovakav trend nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine. To lokalnoj samoupravi donosi znatna sredstva.

    “Oni biraju na taj način što imaju mogućnost uvida kako se kreću porezi i doprinosi po opštinama i taj kalkulator je dostupan na internetu, vide da je u opštini Crna Trava najniža stopa i odlučuju se da registruju firmu kod nas. Prošle godine naplatili smo negde 8.500.000 dinara, a u toku ove godine već 4.500.000”, kaže Vatroslav Slavković, rukovodilac Odeljenja za privredu.

    Nažalost, nijedno od preko 500 preduzeća registrovanih u ovoj opštini ne radi u Crnoj Travi. Problem je nedostatak radne snage, jer ovde živi samo hiljadu stanovnika čija je prosečna starost gotovo 70 godina.

    Ipak, ovoliki broj registrovanih privrednih subjekata doprineo je da ova lokalna samouprava već godinama nema problema sa likvidnošću, pa se prave realni planovi, bez zaduživanja, za ulaganja u infrastrukturu.

    “Planiramo Dom kulture u Preslapu, koji će koštati negde 8.000.000 dinara. Planiramo da završimo i crkvu u Crnoj Travi, radi se krov i potporni zid, a radićemo i zgradu sa 19 stanova”, navodi Sveta Tošić, zamenik predsednika Opštine Crna Trava.

    Meštani ističu da bi Crna Trava samo izgradnjom jednog hotela, ski-staze, biciklističkih i pešačkih staza uz obližnje Vlasinsko jezero mogla da postane turistički centar regionalnog značaja.

    Zbog toga je, čini se, došlo vreme da neko od ovih 500 registrovanih preduzetnika ne plaća samo porez po niskoj stopi, nego da počne da ulaže u razvoj ove opštine. 

  • Tvornica cementa Kakanj: Izvrsni rezultati prodaje

    Tvornica cementa Kakanj: Izvrsni rezultati prodaje

    Tvornica cementa Kakanj je tokom 2020. godine poslovala u veoma otežanim uvjetima i suočila se s mnogobrojnim izazovima koje je uspješno prebrodila – kazao je generalni direktor HeidelbergCementa za BiH i Hrvatsku Branimir Muidža na redovnoj Skupštini dioničara te kompanije.

    Istakao je da su krizu pretvorili u šansu te da su uspjeli u veoma izazovnim uvjetima ostvariti izvrsne rezultate prodaje od 617.000 tona cementa što je njihov najbolji rezultat u posljednjih jedanaest godina.

    Muidža je također istakao da je TCK i u 2020. godini od UNDP-a BiH proglašena Biznis liderom održivog razvoja u BiH, što pokazuje da sve šira zajednica prepoznaje TCK kao kompaniju koja ima jasno definirane ciljeve za postizanje održivosti do 2030. godine.

    Za ovu godinu iz TCK predviđaju stabilniju situaciju kao i nastavak investiranja na instaliranju novih i preinaci postojećih postrojenja kako bi se povećao udio alternativnih goriva što je jedan od prioriteta održivosti.

    – U ovoj godini nastavljamo s investicijama koje su prije svega usmjerenje u okoliš, nastavljamo graditi naš pozitivni imidž, želimo biti još zeleniji, još digitalniji, još efikasniji, još bolji i uspješniji vodeći poslovanje na maksimalno odgovoran način. Siguran sam da ćemo se nastaviti razvijati i rasti, jačati u svim segmentima i da ćemo u konačnici ostvariti sve zacrtane ciljeve održivog razvoja – kazao je Muidža u svom obraćanju dioničarima, saopćeno je iz Tvornice cementa Kakanj.