Biznis info portal – Bilans.ba

Kategorija: Pozitivne priče

  • Uz podršku Evropske unije dodijeljeno 30 solarnih sistema seoskim domaćinstvima katunskih naselja

    Uz podršku Evropske unije dodijeljeno 30 solarnih sistema seoskim domaćinstvima katunskih naselja

    Evropska unija finansirala je dodjelu 30 solarnih sistema domaćinstavima iz katunskih naselja kroz projekat “Katunski putevi Crne Gore i Bosne i Hercegovine”. Sporazum o korištenju solarnih sistema sa nosiocima seoskih domaćinstava katunskih naselja potpisan je 21. aprila 2021. godine u Općini Fojnica a isporuka i montaža sistema na katunskim kolibama planirana je sredinom maja 2021. godine, kada će korisnici pored sistema dobiti i stručnu obuku o korištenju istih.

    Ova podrška ima za cilj unaprijedi kvalitet turističkih usluga u katunskim naseljima, te ojačati kapacitete lokalnog ruralnog stanovništva. Projektom  se planira uspostaviti nova turistička staza koja će povezivati katunska naselja u okolini općina Fojnica, Kiseljak, Kreševo, Visoko i Konjic. Na pomenutim lokacijama bit će postavljena  turistička signalizacija, odmorišta i vidikovaci, i uređenje kamp mjesta  a radit će se i obuka lokalnog stanovištva u katunima za pružanje turističkih usluga i sigurnosti u proizvodnji hrane. Posebna pažnja posvetit će se promociji kako bi se katuni promovisali kao atraktivna turistička lokacija za domaće i ino-turiste.

    Katuni predstavljaju značajan resurs za razvoj ruralnog turizma i turističkih proizvoda koji se baziraju na prezentaciji kulturno-historijskog naslijeđa. Imaju specifičnu, tradicionalnu arhitekturu, oslikavaju posebnost života u planinskim krajevima Bosne i Hercegovine i samim tim predstavljaju jedinstven doživljaj za posjetioce. Nalaze se u najatraktivnijim zonama, u blizini planinarskih staza koje posljednjih godina posjećuje sve veći broj turista. Na taj način lokalno stanovništvo koje boravi u katunima ima mogućnost da, kroz pružanje turističkih usluga, poput smještaja, degustacije hrane i prodaje tradicionalnih proizvoda, ostvari dodatne prihode za svoje porodice.

    Aktivnost dodjele solarnih sistema se realizuje u okviru projekta “Katunski putevi Crne Gore i Bosne i Hercegovine” koji finansira Evropska unija kroz program prekogranične saradnje između  BiH i Crne Gore. Ukupna vrijednost projekta iznosi 470.000 eura, od čega je Evropska unija osigurala 400.000 eura bespovratnih sredstava. Nositelj projekta je Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, a partneri su Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA, Općina Fojnica, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu i  Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije. Očekivani završetak svih projektnih aktivnosti je juni 2022. godine.

  • Nakon povratka u rodni kraj: Mladi bh. poduzetnik ostvario ogroman uspjeh

    Nakon povratka u rodni kraj: Mladi bh. poduzetnik ostvario ogroman uspjeh

    Mnogo je priča dostupnih javnosti o mladim ljudima iz Bosne i Hercegovine koji su širom svijeta uspješni u raznim oblastima.

    Brojni su domovinu napustili kao djeca, bježeći od rata, neki su se u inostranstvu rodili i odrasli, a veliki broj je i onih koji su diplome stekli u BiH, ali su zbog loše perspektive sreću potražili u inostranstvu, prenosi Anadolija.

    No, postoje primjeri mladih Bosanaca i Hercegovaca koji su se iz svijeta vratili u domovinu i započeli biznise u kojima su danas uspješni.

    Senad Šantić djetinjstvo je proveo u Švedskoj, nakon što je sa roditeljima izbjegao iz Mostara, a prije pet godina vratio se u rodni grad i otvorio firmu koja je danas jedna od najuspješnijih IT kompanija u zemlji.

    Riječ je o firmi koja se bavi izradom web i mobilnih aplikacija, uglavnom za švedsko tržište i koja u ovom trenutku zapošljava 50 mladih ljudi.

    Odlazak iz Švedske 

    “Još u djetinjstvu počeo sam razmišljati o povratku u Mostar. Volio sam vrijeme provoditi ovdje tokom ljeta i još tih godina pojavila se ideja da bih uz pomoć interneta praktično mogao raditi na jednom, a živjeti na drugom mjestu. Imao sam ideju zaposliti se u Švedskoj u nekoj firmi, a zatim preseliti u Bosnu i Hercegovinu i preko interneta posao obavljati ovdje.

    Nakon nekoliko godina iskustva u Švedskoj odlučio sam napokon to i isprobati. Znao sam da moram nešto pronaći i napraviti kako bih imao kvalitetan život i u Bosni i Hercegovini, te da istovremeno doprinesem razvoju našeg društva. U novembru 2016. spakovao sam kofere, sjeo s ocem u automobil i došao u Mostar kako bih pokrenuo kompaniju koju sam nazvao ZenDev”, započinje priču ovaj mladi poduzetnik.

    Priznaje da je odluku lakše donio znajući da mjesto u kojem se radi nije mnogo važno za vrstu djelatnosti za koju se opredijelio. Znao je i da je Bosna i Hercegovina država u kojoj je perspektiva mnogo lošija u odnosu na Švedsku.

    “Firma je konsultantska i bilo je pitanje samo da li ću uspjeti pronaći kvalitetne ljude koji bi radili posao na nivou onoga što očekuju klijenti iz Švedske.

    To je ustvari bio jedini rizik, ali sam ubrzo shvatio da mladi ljudi u Bosni i Hercegovini nisu manje sposobni od vršnjaka u Švedskoj ili u SAD-u, gdje sam također proveo godinu radeći. Poduzetništvo je na svim dijelovima planete na neki način rizično, ali nisam imao dilemu”, nastavlja Šantić.

    Njegova firma danas uspješno posluje i redovno izmiruje sve svoje obaveze prema državi.

    Želi proširiti poslovanje 

    “U početku je bilo poteškoća, jer svaki početak valjda mora biti težak. Sve u svemu, veoma sam zadovoljan. U martu smo zaposlili novih 15 ljudi, brzo rastemo i potražnja za uslugama veća je nego ikada.

    U budućnosti namjeravamo širiti konsultantski dio poslovanja, a imamo planove i već smo u procesu realizacije projekta u sklopu kojeg ćemo praviti svoja softverska rješenja, uz ambicije da to jednog dana prodajemo, a ne da nudimo samo konsultantske sate.

    Na taj način ne želimo samo da ZenDev učinimo stabilnijim, već i da pokažemo generacijama koje dolaze da je moguće u malom gradu i maloj zemlji praviti proizvode koji će biti korišteni i priznati u svijetu”, ističe Šantić.

    Naredni korak njegove kompanije će biti pokretanje inkubatora koji će biti od pomoći mladim ljudima kako bi realizirali svoje poslovne ideje.

    “To će im pomoći da razviju posao i otvoriti im mogućnost da proizvode plasiraju na strana tržišta”, dodaje Šantić.

    Brat Reno u Mostar se vratio prije Senada, a u njihovoj namjeri da se vrate u domovinu podržali su ih i roditelji.

    “Oni također planiraju da se vrate već naredne godine”, kaže na kraju razgovora.

  • Hercegovački duhan četvrti zaštićeni bh. proizvod na svjetskoj listi

    Hercegovački duhan četvrti zaštićeni bh. proizvod na svjetskoj listi

    Duhan sorte hercegovački ravnjak četvrti je bh. zaštićeni proizvod zemljopisnog porijekla na listi Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO), kazao je za Fenu Josip Merdžo, ravnatelj Instituta za intelektualno vlasništvo BiH.

    On je podsjetio da su od ranije na toj listi hercegovački med, cazinski meda od kestena i romanijski skorup-kajmak.

    “Značajno je zaštititi svoj proizvod jer u konačnici to je ono što mi zovemo dodana vrijednost koja sutra daje prednost na tržištu”, kazao je Merdžo u svjetlu obilježavanja Svjetskog dana intelektualnog vlasništva.

    Taj dan se obilježava od 2000. godine s ciljem povećanja općeg razumijevanja prava intelektualnog vlasništva.

    Institut za intelektualno vlasništvo BiH u protekloj je godini imao 383 prijave patenata, od kojih 55 domaćih, ostalo međunarodnih. Od 55 domaćih dominantno su to bile prijave fizičkih osoba.

    “Nažalost, pravne osobe se jako malo prijavljuju. Prošle godine imali smo dvije i to iz Instituta za genetičko inženjerstvo itd, što je dobro, međutim statistika drugih zemalja pokazuje da su instituti, sveučilišne razine, velike kompanije u biti dominantno te koje prijavljuju patente, dok je fizičkih osoba, ne mogu reći neznatan broj, ali puno ih je manje nego u Bosni i Hercegovini”, kazao je ravnatelj Instituta.

    Kada je u pitanju Globalni inovacijski indeks (Global Innovation Index) Svjetske organizacija za intelektualno vlasništvo, Bosna i Hercegovina je u zadnjih pet godina napredovala i trenutno zauzima 74. mjesto.

  • KS objavio dva javna poziva za ublažavanje ekonomskih posljedica na privredu

    KS objavio dva javna poziva za ublažavanje ekonomskih posljedica na privredu

    Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo danas je objavilo dva javna poziva za realizaciju i implementaciju sredstava iz Programa kratkoročnih i srednjoročnih mjera od značaja za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica na privredu u KS izazvanih koronavirusom.

    Riječ je o Javnom pozivu za odobravanje finansiranja pripadajućih poreza i doprinosa na minimalnu mjesečnu neto plaću u FBiH za period trajanja zabrane obavljanja djelatnosti i Javnom pozivu za odobravanje finansiranja cijele ili dijela minimalne mjesečne neto plaće u FBiH za mjesece mart i april 2021. godine.

    Sredstva od 21 milion KM predviđena su za pomoć i podršku poslovnim subjektima kojima je Vlada KS  zabranila obavljanje djelatnosti, ali i onima koji su imali pad prometa i otežano poslovanje nastalo usljed posljedica pandemije.

    Javni pozivi su objavljeni danas i bit će otvoreni narednih 15 dana, a procedura za prijavu na javne pozive je krajnje pojednostavljena.

    – Učinili smo sve da javni pozivi budu jasni i precizni i s jasnim instrukcijama kako bi poslovni subjekti koji se prijavljuju validno ispunili prijave. Od poslovnih subjekata tražimo samo neophodne dokumente, dok sve ostale podatke preuzimamo iz baze podataka Porezne uprave FBiH –  naglasio je ministar privrede KS Adnan Delić.

    Na stranici Ministarstva privrede je formular koji poslovni subjekti trebaju popuniti i uz njega dostaviti traženu dokumentaciju.

    Ministar Delić je naglasio da je u toku i obrada pristiglih prijava na Javni poziv za očuvanje tradicionalnih zanata/obrta te da će sredinom sljedeće sedmice objaviti preliminarne rezultate te je najavio i raspisivanje javnih poziva za programe podsticaja razvoja maloj privredi najkasnije krajem maja.

  • Tešanjski Madi kupio dobojski Agromix i spasio radna mjesta

    Tešanjski Madi kupio dobojski Agromix i spasio radna mjesta

    Tešanjska kompanija Madi prije nekoliko dana kupila je većinski udjel u dobojskoj kompaniji Agromix te tako nastavila davati svoj doprinos razvoju poljoprivrede i prerađivačke industrije.

    Pandemija koronavirusa brojne kompanije dovela je do ruba poslovanja, a astronomski rast cijena repromaterijala, nemogućnost nabavke i izazovi kretanja ljudi i roba iz i prema Evropskoj uniji za neke proizvođače bili su preizazovni.

    S obzirom na probleme uvoza/izvoza stočne hrane u 2020. godini zbog pandemije, ali i poskupljenja žitarica, tešanjska kompanija Madi odlučila je akvizicijom Agromix-a dati doprinos razvoju poljoprivrede i prerađivačke industrije. Ugovor o kupovini većinskog udjela Agromixa u Doboju su potpisali direktor Agromixa Slaviša Bukejlović i izvršni direktor Madija Edin Jabandžić.

    U posljednjih 25 godina kompanija Agromix se bavi proizvodnjom i prodajom stočne hrane, transportom te proizvodnjom konzumnih jaja i pilećeg mesa i prerađevina.

    Međutim, u posljednjih nekoliko godina bili su prisutni određeni problemi u poslovanju, koji su dodatno bili izraženi nakon izbijanja pandemije i doveli do velikog pitanja da li kompanija može nastaviti dalje.

    “Naši neki prvobitni razgovori na ovu temu su pokrenuti još početkom 2020. godine, nakon izbijanja pandemije se dodatno intenzivirali, a evo danas je cijeli taj proces dobio i svoj konačni epilog. Naš plan je da u prvoj fazi nakon preuzimanja izvršimo određenu stabilizaciju poslovanja, nakon čega slijede velika ulaganja u infrastrukturne projekte u cilju povećanja kapaciteta u svim proizvodnim segmentima”, izjavio je Jabandžić te dodao:

    “Smatramo da smo napravili pravi potez i da ćemo na ovaj način prije svega sačuvati postojeća radna mjesta, a u skorijoj budućnosti, shodno stepenu ulaganja, taj broj će se sigurno i značajno povećati.”

  • Uskoro potpisivanje ugovora za izgradnju dionice tunel Kvanj – Buna

    Uskoro potpisivanje ugovora za izgradnju dionice tunel Kvanj – Buna

    Za poddionicu tunel Kvanj – Buna na Koridoru Vc u toku je evaluacija ponuda i uskoro se očekuje potpisivanje ugovora za izgradnju čime će na jugu Bosne i Hercegovine biti otvoreno još jedno gradilište na autocesti, kazali su Feni u JP Autoceste Federacije BiH.

    Dionica Mostar jug – Buna ukupno je duga 14,4 kilometara i podijeljena je na dvije poddionice: Mostar jug – tunel Kvanj i tunel Kvanj – Buna. Obje poddionice će se graditi po modelu Žuti FIDIC što podrazumijeva da izabrani izvođač izrađuje glavni projekt na osnovu idejnog projekta investitora.

    Poddionica tunel Kvanj – Buna je duga 5,2 kilometara. Značajni objekti koji će se graditi su dvocijevni tunel Kvanj, desna cijev dužine 2.645 metara i lijeva cijev dužine 2.720 metara, vijadukt Rotimski potok dužine 320 metara i nadvožnjak, a ostatak trase nadovezuje se na poddionicu Buna – Počitelj koja je u završnoj fazi izgradnje. Također, u okviru ovog projekta bit će rekonstruirana regionalna cesta Buna – Domanovići ukupne dužine 14,5 km. Predviđeni rok izgradnje je 36 mjeseci.

    U JP Autoceste FBiH kažu da je pribavljena urbanistička i okolinska saglasnost, a realizacija eksproprijacije je 95 posto. Za finansiranje izgradnje osigurana su sredstava putem kreditne linije kod EIB-a u visini od 100 miliona eura i bespovratna sredstva EU.

    Poddionica Mostar jug – tunel Kvanj je duga 9,2 km. Javna nabavka provodi se po međunarodnim procedurama putem otvorenog postupka s pretkvalifikacijom.

    JP Autoceste FBiH kao korisnik eksproprijacije u postupku do sada je otkupilo nešto više od 80 posto zemljišta koje je bilo u privatnom vlasništvu.

    – Postupak se provodi u skladu s Planom otkupa zemljišta i obnove sredstava za život koji je izrađen za ovu dionicu, u skladu sa zakonodavstvom Federacije BiH i zahtjevima Evropske banke za obnovu i razvoj. Pribavljena je urbanistička i okolinska saglasnost. Rok za izgradnju je 30 mjeseci. Finansiranje izgradnje je predviđeno sredstvima EBRD-a u visini od 60 miliona eura – dodaju iz Autocesta FBiH.

    Izgradnjom dionice Mostar jug – Buna, kako ističu, povezat će se Mostar s evropskom mrežom autocesta i činit će funkcionalnu neprekinutu autocestu od granice Bijača pa sve do ulaska u Mostar, što je od neprocjenjivoga značaja za bh. građane, kompanije i poduzetnike.

    – Podršku ovom projektu od javnog interesa za razvoj grada Mostara i cjelokupne zajednice pružili su gradonačelnik Mostara, predstavnici Srba povratnika Grada Mostar, lokalna zajednica Ortiješ/Lakševine, predstavnici lokalnih zajednica Blagaj i Malo Polje, ugledni privrednici i rezidentno stanovništvo – navode iz JP Autoceste FBiH.