Kategorija: Tehnologija

• Raiffaisen banka uz kaznu od 250 hiljada KM mora izmijeniti interne akte

• Niz banaka pod sličnim optužbama na sudovima u BiH

• Bankari u BiH smatraju da je kripto tržište prevara, ali gube parnice

BANJALUKA – Odluka Konkurencijskog vijeća da novčano kazni Raiffeisen banku jer je otkazala saradnju klijentu koji se bavi kriptovalutama, usput je, što je vrlo važno, obavezujući da izmjeni i prilagodi svoje akte, ponovo je razbuktala rat između bankara, trgovaca i investitora u digitalnu imovinu.

Dok se Raiffeisen banka ne mire sa tom odlukom, druga strana se nada da bi ovo mogao da bude temelj za uspostavljenje novih odnosa između njih i banaka.

Dan nakon što je CAPITAL pisao o ovom slučaju, naši sagovornici koji su na suprostavljenim stranama različito tumače ono što se desilo, a ne djele ni stavove kada je budućnost u pitanju.

Podsjećamo, Banku je prijavila kompanija “Digital Asset Managament” (DAM) iz Banjaluke, koja preko platforme “BCX” prodaje, razmjenjuje, trguje i upravlja digitalnom imovinom, odnosno kriptovalutama.

Oni su sa “Raiffeisenom” imali ugovor o poslovnom računu koji je banka bez ikakvog obrazloženja raskinula, nakon što je prethodno više puta odbila da prihvati novac koji je “Digital Asset Managament” trebao da dobije sa poznate svjetske berze kriptovaluta “Payward LTD”.

Raiffeisen: Žalićemo se!

U “Raiffeisen banci BiH” su nam kazali kako će iskoristiti sva pravna sredstva prije nego što se povinuju i ispoštuju odluku Konkurencijskog savjeta.

“Banka postupa u skladu sa važećim regulatornim okvirom te naročitu pažnju posvećuje opreznom bankarskom poslovanju, što podrazumijeva i propise o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Na taj način, štitimo naše sadašnje i buduće klijente, preveniramo potencijalne zloupotrebe te doprinosimo široj zajednici u borbi protiv svih oblika finansijskog kriminala. U konkretnom slučaju, banka će iskoristiti odgovarajuće pravo na pravni lijek kod nadležnih institucija”, kazali su nam oni.

U kompaniji “Digital Asset Managament” (DAM) puno su optimističniji kada je ova problematika u pitanju.

Prema njihovoj ocjeni, Odluka Konkurencijskog savjeta je jasna i nedvosmislena.

Njome je banci naloženo da svoja interna pravila kojima zabranjuju transakcije povezane sa kriptovalutama usklade sa Zakonom te da izbrišu odredbu zabrane iz svojih pravila i omoguće svim klijentima koji se bave u ovom slučaju kriptovalutama normalno poslovanje.

Očekuju da joj se svi prilagode.

“Očekujemo da i ostali zakonodavni i pravosudni organi ali i regulatori na osnovu kako ovog rješenja Konkurencijskog savjeta tako i postojećih zakonskih rješenja donesu odluke i formiraju uslove da se čim prije relaksira veoma kompleksna situacija u kojoj postoji jaz između banaka kao ovlaštenih nosioca platnog prometa i pravnih lica koje se bave ovom djelatnošću na način da se sada Zakonom definisana djelatnost obavlja bez opstrukcija i diskriminacije te da u skorije vrijeme dođe do normalizacije poslovanja sa svim bankama u BiH”, kaže Nikola Klak iz ove kompanije.

On dodaje kako DAM vodi više sudskih postupaka protiv banaka u zemlji koji se uglavnom svode na iste okolnosti kao što su odbijanje transakcija, odbijanje otvaranja računa i gašenje istih.

Klak kaže da je u ovom postupku koji je vođen pred Konkurencijskim savjetom BiH, branjeno pravo na poslovanje u skladu sa zakonom i vođena borba protiv diskriminacije djelatnosti.

“Konkretno, ovo rješenje je potvrdilo da se Banka stavila iznad zakona i samovoljno zabranila poslovanje subjektima koje se bave ovom djelatnošću. Osim kazne za ovakvo postupanje, za nas je značajno i to što je Konkurencijski savjet naložio banci da uskladi svoje poslovanje sa važećim zakonodavstvom i da izbriše zabranu ove djelatnosti u internim pravilima te omogući svim subjektima koji se bave ovom djelatnošću normalno poslovanje odnosno korištenje transakcijskih računa i vršenje transakcija. Samim tim ovo rješenje smatramo korakom u pravom smjeru da se što prije prestane sa diskriminacijskom praksom pojedinih banaka po pitanju poslovanja u ovoj oblasti”, rekao je Klak.

Bankari tvrde da se lovi u mutnom

Međutim, bankari u BiH kriptovalute, kao i sve ono što se oko njih dešava posmatraju sa velikom dozom skepse, a one koji se njima bave posmatraju kao “lovce u mutnom”.

Da se stavovi nisu promijenili, potvrdio nam je i direktor Udruženja banaka BiH, Berislav Kutle.

“Neko sposoban i dovoljno bogat je počeo proces razvoja blockchain tehnologije kojom su se unapređivale kripto valute. Ta ekipa je izabrala marketinški genijalan potez i nazvala imovinu valutom. Istina je da kriptovalute mogu biti sve samo nisu i ne mogu biti novac”, kaže Kutle za CAPITAL.

Iako se vrijednost kripto – novca mjeri u desetinama hiljada dolara, prema Kutleovoj teoriji, on je skoro pa bezvrijedan.

“Stvarna vrijednost Bitcoina kao najpoznatije kriptovalute u koju su uključeni najbogatiji i najuticajniji igrači, odnosno Veliki kitovi je 0,36 dolara. Ostalo su napuhali ti moćnici. Oni određuju pravila igre, diktiraju cijenu i zarađuju. Treba napomenuti da su tu mogućnost zarade osjetili mnogi “stručnjaci” pa je do sada stvoreno više od 4.000 kriptovaluta, ali samo par onih, gdje su uključeni veliki igrači, zarađuje”,njegov je stav.

U samo godinu dana dvije banke su kažnjene zbog kriptovaluta, odnosno zbog otkazivanja saradnje firmama čije je poslovanje oslonjeno na njih.

Prema prvostepenoj presudi iz decembra 2021. godine, a o kojoj je upravo CAPITAL pisao, “Unicredit banka” Banjaluka preduzeću “Bitminer Factory” mora platiti 256 miliona maraka odštete zbog jednostranog gašenja računa i propasti projekta zasnovanog na blockchain tehnologiji, vezanog za proizvodnju struje i rudarenje kriptovaluta.

Riječ je o najvećem kriptovalutnom sporu u Evropi koji je vođen pred Okružnim privrednim sudom u Banjaluci, a koji je sad pred drugostepenim sudom.

Kutle vidi veliku sličnost u oba slučaja.

“Tržište kriptovaluta pada pa se javlja drugi tip igrača koji pokušava zaraditi na izmišljenim problemima sa gubitkom zarade koju nikad nisu, niti mogu imati. Na taj način je dobijena presuda protiv Unicredit banke. Kad nepismen čovjek pročita presudu vidjeti će da nema ni jednog argumenta za takvo što, ali presuda je donesena”, zaključuje on.

Ponuda i potražnja diktiraju vrijednost

U “Digital Asset Managament” se slažu sa tezom da kriptovalute nisu novac, ali dodaju da su one vrlo efikasno, brzo i pouzdano sredstvo razmjene vrijednosti, te predstavljaju novi i inovativan finansijski instrument na tržištu kapitala, čija se vrijednost i promet mjere u hiljadama milijardi dolara.

Međutim, stav Kutlea o tome da je Bitcoin, kao najpoznatija kriptovaluta bezvrijedan, smatraju potpuno pogrešnim.

Naime, prema njihovim riječima, na slobodnom tržištu, bilo da je riječ o robi, uslugama, devizama, nekretninama, vrijednosnim papirima, dugu ili kriptovalutama, vrijednost diktira isključivo ponuda i potražnja.

“Cijena Bitcoina je formirana na svjetskim berzama i niko ne može da je diktira. On nije nastao sa namjerom da se na njemu „zarađuje“, već da bude sredstvo za čuvanje i prenos vrijednosti i informacija, te je njegova uspješnost u tom smislu i dovela do povećanja tražnje, a samim tim i povećanja cijene”, kaže Nikola Klak.

On dodaje da, kao i u svakom segmentu tržišta postoje pokušaji kopiranja, zloupotrebe i prevare neupućenih i naivnih, ali paušalno izjednačiti kriptovalute sa prevarom je za njega isto kao i izjednačiti sve banke sa Jezdom i Dafinom.

Republika Srpska se otvorila prema kriptovalutama

Podsjećamo, u Republici Srpskoj je odnedavno na snazi dopunjeni Zakon o hartijama od vrijednosti koji definiše i pojmove kriptovaluta ali i pružaoca usluga na tržištu kriptovaluta, te je samim tim i definisao ovu djelatnost.

Taj Zakon kaže da je virtuelna valuta digitalni zapis vrijednosti koji nije emitovala i za čiju vrijednost ne garantuje centralna banka niti drugi organ javnog sektora, koja nije nužno vezana za zakonsko sredstvo plaćanja i nema pravni status novca ili valute, ali je fizička i pravna lica pretvaraju kao sredstvo razmjene i može se kupovati, prodavati, razmjenjivati , prenositi i čuvati elektrosnkim putem.

Definisan je i “pružalac usluga” gdje se navodi kako on čuva i upravlja virtuelnim valutama u ime trećih lica, organizuje platformu za trgovanje i mijenja ih u zakonsko sredstvo plaćanja.

Upravo ovaj zakon imao je velikog uticaja na konačnu odluku Konkurencijskog savjeta BiH u cijeloj ovoj priči.

“Ovim zakonskim rješenjem je prepoznato da u BiH posluju privredni subjekti koji se bave trgovinom i posredovajnem u trgovini digitalnom imovinom, da fizička i pravna lica prihvataju virtuelnu valutu kao sredstvo razmjene i njome trguju elektronskim putem, te je očigledno da dalji razvoj digitalnog tržišta ima takvu progresiju koju je teško pratiti i staviti u zakonski okvir momentom nastanka i primjene fintech tehnologije”, bio je jedan od njihovih zaključaka.

CAPITAL: D. Tovilović

Objava Kazna Raiffeisen banci rasplamsala rat bankara i kripto tržišta u BiH prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Istraživači su saopštili da detektovani fragmenti DNK pripadaju mamutima, jelenima, zečevima, leminzima i guskama, kao i topoli, brezi i tuji.

DNK je samoreplicirajući materijal koji sadrži genetsku informaciju u živim organizmima.

Mamut je bio rođak slona koji je u dalekoj prošlosti lutao Sjevernom i Centralnom Amerikom, dok nije izumro sa ostalim velikim sisarima tokom velikog ledenog doba prije oko 10.000 godina. Ovo otkriće pokazuje da je vrsta zahvatala šire područje nego što se do sada smatralo.

“Niko nije mogao da predvidi da je na Grenlandu postojala takva raznovrsnost biljaka i životinja prije dva miliona godina, u vrijeme kada je klima bila veoma slična onome što očekujemo za nekoliko godina zbog globalnog zagrijavanja”, izjavio je Eske Vilerslev, direktor Fondacije centra za geogenetiku Lundbek i lider studije objavljene u žurnalu “Priroda”, prenosi Srna.

Studija je pokazala da DNK, pod odgovarajućim uslovima, može da opstane mnogo duže nego što se do sada pretpostavljalo.

Vilerslev je rekao da sada ne bi bio iznenađen da se pronađe DNK star četiri miliona godina.

Istraživači su izvukli i sekvencionirali DNK i 41 sedmentna uzorka bogatih organskim materijama uzetih sa pet lokacija na poluostrvu Peri lend, koje zalazi u Arktički okean.

Identifikovano je ukupno preko 100 vrsta životinja i biljaka, pišu Nezavisne.

Igra riječi bila je popularna širom svijeta, izazivajući igrače da svaki dan pogode riječ i dajući im priliku da pokažu svoje vještine na društvenim mrežama. prenose “Nezavisne“.

Ne možete se prijaviti u aplikaciju društvenih medija bez posmatranja “Wordle” sposobnosti ljudi s kojima ste povezani.

Zapravo, rijee je bila toliko popularna da se u traku za pretraživanje unosio više nego “Ukrajina” ili “Kraljica Elizabeta”, prenosi “Upi”.

U Montrealu se, pod pokroviteljatvom UN, održava jedna od ključnih konferencija o prirodi. Cilj skupa je sklapanje novog globalnog sporazuma koji bi zaštitio ono što je ostalo od divljih vrsta na Zemlji i njihovih staništa.

Basile van Havre, jedan od kopredsjedavajućih grupe zadužene za izradu nacrta sporazuma, priznaje da će to biti zahtjevan zadatak koji će nastojati riješiti postavljanjem novih ciljeva. Ovaj skup je nastavak dugogodišnjih pregovora i poziva stručnjaka za zaštitu prirode.

Najnoviji izvještaji UN pokazaju da bi do 2100. godine 50 odsto afričkih vrsta ptica i sisavaca moglo nestati. Čak 40 odsto kopnene površine planete je “oštećeno”.

Zdravi ekosistemi poput šuma i morskog dna obraslog morskim travama ključni su faktori za kontrolisanje globalnog zagrijavanja.

Istovremeno, rast globalne temperature predstavlja prijetnju brojnim ekosistemima i vrstama koje se ne mogu brzo prilagoditi ili premjestiti u hladnija klimatska područja – prenose naučni portali. UN žele da navedu razne vlade da se obavežu da će do 2030. najmanje 30 odsto kopnene površine i 30 odsto površine ispod mora biti zaštićeno.

Riječ je o takozvanoj globalnoj kampanji “30 puta 30”. Stručnjaci upozoravaju da se skoro 20 odsto preostalih netaknutih svjetskih šumskih područja nalazi u koncesiji raznih kompanija.

Većina tih koncesija pripada rudarskim kompanijama (11,33 odsto navedenih područja), dok 7,85 odsto od ukupne navedene površine tih tropskih šuma pripada kompanijama za eksploataciju nafte i plina. Sadašnje stanje pokazuje da je donekle zaštićeno tek 17 odsto svjetske kopnene površine i manje od osam odsto okeana.

Netaknute svjetske šume izrazito su važne za očuvanje bioraznolikosti i za borbu protiv klimatskih promjena. Ta područja predstavljaju neka od posljednjih mjesta na Zemlji koja još uvijek imaju mnogo vrsta na gotovo prirodnom nivou. Uprkos velikoj važnosti šumskih površina za bioraznolikost i čovječanstvo, njihova površina se smanjuje alarmantnom brzinom. Samo od 2000. do 2013. godine izgubljeno je više od sedam odsto tog dragocjenog područja.

Uz zaštitu kopnenih površina i morskog dna, jedan od 22 cilja samita u Montrealu uključuje i smanjenje upotrebe pesticida te uskraćivanje oko 500 milijardi dolara subvencija za aktivnosti koje nanose štetu prirodi, piše Srna.

• Banjalučka filijala sprečavala transakcije sa poznate berze kriptovaluta

• Ugovor o otvaranju računa raskinula jednostrano i bez obrazloženja

• Banka prekoračila svoja ovlaštenja, zaključio Konkurencijski savjet

BANJALUKA – Konkurencijski savjet BiH kaznio je sa 250.000 maraka filijalu Raiffeisen banke BiH u Banjaluci jer je blokirala transakcije klijentu koji se bavio posredovanjem i trgovinom kriptovaluta i time prekršila Zakon o konkurenciji, ekskluzivno saznaje portal CAPITAL.

Banku je prijavila kompanija “Digital Asset Managament” (DAM) iz Banjaluke, koja preko platforme “BCX” prodaje, razmjenjuje, trguje i upravlja digitalnom imovinom, odnosno kriptovalutama.

Oni su sa “Raiffeisenom” imali ugovor o poslovnom računu koji je banka bez ikakvog obrazloženja raskinula, nakon što je prethodno više puta odbila da prihvati novac koji je “Digital Asset Managament” trebao da dobije sa poznate svjetske berze kriptovaluta “Payward LTD”.

Banka se pravdala da je to učinila jer ima zakonsku obavezu da prati i reaguje kada uoči sumnjive transakcije, te da u ovom slučaju nije mogla utvrditi pravi izvor novca.

Međutim, Konkurencijski savjet je zaključio da su u tom poslu izašli iz okvira svojih ovlaštenja.

Otvorili račun pa im blokirali transakcije

Kako se navodi u njihovom rješenju koje je u posjedu CAPITAL-a, banka i klijent, odnosno “Raiffeisen” i “Digital Asset Managament” su 2. septembra 2020. godine zaključili ugovor o otvaranju računa.

Prije toga, “DAM” je dostavio rješenje o registraciji i svu ostalu traženu dokumentaciju koju je banka zahtijevala svojim propisima i gdje se mogla uvjeriti čime se ovo preduzeće bavi.

Još ranije, u pismu namjere koje su poslali 2019. godine, su to naglasili.

Problem je nastao 18. septembra 2020. godine kada je banka obavijestila “DAM” da je sa platforme “Payward” stigla uplata koja će biti odbijena, a novac vraćen.

Pare su bile namijenjene klijentu u BiH, a kojem je “DAM” kao broker posredovao na stranoj berzi kriptovaluta. Iz te sume trebali su da naplate svoju proviziju.

U prijavi Konkurencijskom savjetu, “Digital Asset Managament” navodi da su banci istog dana dostavili i ugovor sa berzom “Payward LTD”, ali da to nije ništa promjenilo.

“Postupanje banke u ovom slučaju je proizvod vlastite samovolje. Pravni osnov uplate bio je ugovor od 21.02.2020. između “Paywarda” i “DAM-a koji je dostavljen banci u originalu i sa prevodom sudskog tumača, a na koji u banci nisu imali nikakve primjedbe. Dakle, banka je imala cjelokupan uvid u sve aktivnosti podnosioca”, navodi se u prijavi “Digital Asset Managamenta”.

Inače, naknadno su im odbijene još dvije transakcije, da bi 10. juna iz “Raiffeisena” stiglo obavještenje o prekidu saradnje i zatvaranju transakcionog računa. Uputili su prigovor tražeći pojašnjenje, ali je ono izostalo.

Žalili su se i Agenciji za bankarstvo Republike Srpske, koja se proglasila nenadležnom.

Smatraju da je “Raiffeisen banka” prije nego što će i otvoriti račun mogla vidjeti čime se oni bave i odbiti saradnju, ali da je to učinila tek kasnije i uz mnogo veću štetu.

“Svojim postupcima banka je prouzrokovala štetu i povrijedila osnovna načela poslovanja, a to su načelo savjesnosti i poštenja, načelo postupanja sa pažnjom dobrog stručnjaka u izvršavanju svojih obaveza, načelo ravnopravnog odnosa korisnika sa bankom, načelo zaštite od diskriminacije, kao i pravo tužioca na prigovor i obeštećenje”, pisalo je u njihovoj žalbi.

Smatrali su da je banka prekršila Zakon o konkurenciji kojim se zabranjuje ograničavanje i kontrola proizvodnje, tržišta, tehničkog razvoja i ulaganja.

“Dakle, jedna ugovorna strana je svojom samovoljom bez zakonskog osnova i provedene procedure, klijenta ostavila bez novčanog iznosa koji mu je nakon izvršene transakcije kriptovalutama trebao biti doznačen na račun otvoren u banci”, bio je jedan od osnovnih argumenata na kojem se temeljio prigovor.

Banka: Nisu nam rekli da se bave kriptovalutama

Sa druge strane, u “Raiffeisen banci” su se branili tezom da ih “Digital Asset Managament” nije obavijestio da se bavi kriptovalutama, a da oni sa takvim klijentima ne sarađuju te da je to propisano i njihovim pravilnikom.

Sem toga, naglasili su, zakonski propisi u BiH uopšte ne regulišu poslovanje kriptovalutama niti se za takvu poslovnu aktivnost može registrovati ijedno privredno društvo.

“Obzirom na navedeno, banka je bila prinuđena odbiti provođenje transakcije na računu DAM-a iz obavljene djelatnosti trgovinom kriptovalutama te je odbijen priliv i izvršen povrat sredstava”, pravdali su se oni.

U banci su naglasili da su po Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti BiH u obavezi da prikupljaju podatke o svrsi i namjeni poslovnog odnosa i transakcijama svakog klijenta.

Po njihovom tumačenju, kada nisu u mogućnosti da pribave te podatke, u obavezi su da odbiju transakcije.

“Priliv sa platforme kriptovalutama ne sadrži sve potrebne informacije i ne može se utvrditi jasan izvor sredstava, tako da banka mora takve transakcije odbiti”, smatrao je pravni tim “Raiffeisen banke”.

Brane se i činjenicom da je isti račun “DAM” mogao otvoriti u nekoj drugoj banci nakon prekida saradnje, kao i da je mogao paralelno uz njih imati i desetine drugih računa preko kojih je mogao poslovati.

“Podnosiocu zahtjeva ni na koji način nije bio ograničen pristup tržištu i poslovanje preko bilo koje banke na teritoriji u BiH pa samim tim nije ni moglo doći do povrede Zakona o konkurenciji”, smatraju oni.

U “Digital Asset Managamentu” su naveli da je ovakvo ponašanje banke u suprotnosti sa osnovnim načelima Zakona o obligacioniom odnosima i Zakona o bankama jer su dovedeni u situaciju da ne mogu koristiti svoj račun, te da su pred svojim klijentima predstavljeni kao neko ko se bavi sumnjivim transakcijama.

Pozvali su se na direktivu Evropske unije iz 2019. godine koja definiše virtuelnu valutu kao digitalno predstavljanje vrijednosti koju ne izdaje ili za koju ne garantuje centralna banka ni javno tijelo, niti je nužno povezana sa zakonski uspostavljenom valutom, te nema pravni status valute ili novca, ali je fizička i pravna lica prihvataju kao sredstvo razmjene i može se prenositi i pohranjivati, te se njome može trgovati elektronskim putem.

Skrenuli su pažnju i na Ustavni sud Hrvatske koji je u odluci iz novembra 2020. godine zauzeo stav da su kriptovalute iako nemaju fizičku formu, odnosno nisu materijalizovane, predmet pravnog prometa i pripadaju nečijoj imovini, dakle nad njima se uspostavlja pravo vlasništva.

“Banke svoje postupanje pravdaju činjenicom da sve što nije propisano zakonima jeste protivzakonito, ali ovakva tvrdnje ne mogu da se prihvate niti da se ovakva ponašanja banaka opravdaju. Tim prije što i sama grupacija “Raiffeisen bank” dozvoljava transakcije koje proističu iz digitalne imovine gotovo u svim zemljama EU u kojima posluje, ali ne i u BiH”, kazali su u “DAM-u”.

Banka prekoračila svoja ovlaštenja

U Konkurencijskom savjetu su takođe podsjetili da je banka po Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti obavezna da sprovodi mjere za otkrivanje takvih pojava.

Zakonom su utvrđeni elementi identifikacije i praćenja koji podrazumijevaju utvrđivanje identiteta klijenta, podataka o svrsi i namjeni transakcije kao i drugih podataka.

“Raiffeisen banka je u svom programu propisala da ne dozvoljava transakcije u realnom vremenu gdje se kao nalogodavac ili nalogoprimac pojavljuje kompanija za koje je banka prepoznala da im je djelatnost trgovina virtuelnim valutama jer se Peer to peer (P2P) mreža virtuelnih valuta može koristiti za transakcije koje služe kriminalcima kao sredstvo za pranje novca, čime je izašla iz okvira koje su joj date Zakonom i onemogućila privrednim subjektima koji se bave trgovinom i posredovanjem u trgovini kriptovalutama da transakcije obavljaju preko računa”, stav je Konkurencijskog savjeta.

Oni su mišljenje tražili i od Agencije za bankarstvo Federacije BiH koja je navela da bankama nije zakonom nametnuta obaveza da onemoguće trgovanje i posredovanje u trgovini kriptovalutama.

“Mjere identifikacije i praćenja je banka radikalizovala u smislu zabrane obavljanja transakcije uopšte. Nijedno zakonsko rješenje nije propisalo da se privredni subjekti ne smiju i ne trebaju baviti trgovanjem kriptovalutama zbog opasnosti pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, što je Program banke propisao čime je podnosiocu zahtjeva i svim privrednim subjektima koji se bave trgovinom kriptovalutama onemogućio pristup svom relevantnom proizvodu pružanja usluge vođenja žiro računa i vršenja platnog prometa po tim poslovima”, zaključuje se u rješenju Konkurencijskog savjeta BiH.

Inače, kako su to primjetili u ovom regulatornom tijelu, iako su bili u obavezi da prijavljuju sumnjive transakcije, “Raiffeisen banka” je nadležnim organima prijavila samo jednu od tri koje su pokušane.

Nije im prvi put

Podsjećamo, ovo nije prvi slučaj da banke u BiH jednostrano prekidaju saradnju sa kompanijama koje se bave kriptovalutama.

Prema prvostepenoj presudi iz decembra 2021. godine, a o kojoj je upravo CAPITAL pisao, “Unicredit banka” Banjaluka preduzeću “Bitminer Factory” mora platiti 256 miliona maraka odštete zbog jednostranog gašenja računa i propasti projekta zasnovanog na blockchain tehnologiji, vezanog za proizvodnju struje i rudarenje kriptovaluta.

Riječ je o najvećem kriptovalutnom sporu u Evropi koji je vođen pred Okružnim privrednim sudom u Banjaluci, a koji je sad pred drugostepenim sudom.

Situacija u ova dva slučaja je gotovo pa preslikana.

“Bitminer” je preko računa skupljao novac za svoje projekte, do momenta dok se “Unicredit banka” nije umiješala i počela vraćati novac investitorima, pravdajući se internim aktima koji im brane poslovanje sa preduzećima u oblasti kriptovaluta.

Sud u presudi naveo kako banka nije dokazala da je bilo kojim aktom imala propisanu zabranu za ulazak u poslovni odnos sa takvim klijentima.

CAPITAL: Dejan Tovilović

Objava Raiffeisen banka BiH kažnjena 250.000 KM zbog blokade kripto-računa prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.