Kategorija: Tehnologija

BRISEL – Zemlje EU i poslanici EU dogovorili su se danas o jedinstvenom univerzalnom punjaču za elektronske uređaje i pored protivljenja kompanije “Apple”.

“Do jeseni 2024. godine USB tipa C biće zajednički priključak za punjenje za sve mobilne telefone, tablete i kamere u EU”, navodi se u saopštenju Evropskog parlamenta.

Evropska komisija je u nacrtu zakona, predstavljenom u septembru, predložila da svi pametni teleFoni, tableti, digitalne kamere, slušalice, prenosni zvučnici i konzole za video igre imaju zajednički, standarni priključak tako da ne bi morao da se kupuje punjač svaki put kada se kupuje novi uređaj.

U prijedlogu Komisije navedeno je da će USB-C postati standardni port za punjenje svih uređaja bez obzira na brend, kao i da će brzina punjenja biti ista za sve kompatibilne uređaje.

Novim zakonom prodaja punjača biće odvojena od prodaje elektronskih uređaja, tako da novi punjač ne bi bio nužno uključen u kupovinu uređaja. Srna

Objava Uprkos protivljenju Applea, dogovoren univerzalni punjač prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

NJUJORK – Bitcoin je pao danas ispod 30.000 dolara na najniži nivo u posljednjih nedjelju dana pošto je tržište ponovo zahvatila averzija prema rizičnim ulaganjima.

Najveća globalna kriptovaluta po tržišnoj kapitalizaciji je pala za čak 7,1 posto na 29.209 dolara, na nivo koji je poslednji put zabilježen 30. maja.

I drugi tokeni su tako oslabilli, pri čemu je Ethereum potonuo za 7,3 procenta na 1.725 dolara, a Avalanche se stropoštao za 9,3 odsto.

Preokret je došao samo dan nakon što je Bitcoin ponovo bilježio vrijednost iznad 31.000 dolara, što je podstaklo očekivanja među nekim investitorima da postoji prostor za njegov dalji rast.

Međutim, najstarija svjetska kriptovaluta je naišla na otpor između nivoa od 31.500 do 32.000 dolara, kaže Markus Sotiriju, analitičar britanske brokerske kuće za digitalnu imovinu GlobalBlock.

Pad kriptovaluta je uslijedio jer su američke akcije na terminskom trgovanju ostale u minusu, dok je dolar nastavio da jača.

Skok prinosa na američke državne obveznice potpirio je strah da bi rast troškova zaduživanja mogao da izazove recesiju.

Bitcoin je u snažnoj korelaciji sa kretanjem cijena druge rizične imovine, poput akcija, u posljednjih nekoliko godina. Tanjug

Objava Bitcoin opet pao i povukao ostale sa sobom prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

SARAJEVO, BANJALUKA – Pandemija virusa korona natjerala je kompanije da se brzo prilagođavaju i uvode nove modele poslovanja. Oni koji nisu bili inovativni i spremi da se mijenjaju, danas više ni ne postoje.

Ispostavilo se kako je sprovedeni proces digitalizacije mnogima pomogao da prebrode krizu i opstanu na tržištu, unaprijedi svoje poslovanje, a svoj proizvod napravi konkurentnijim.

Kako je pandemija narušila globalne lance snabdijevanja, tržište Bosne i Hercegovine postalo je interesantno stranim kompanijama koji su na njemu tražili poslovne partnere.

Globalizacija je učinila da se dobar dio procesa preseli u Kinu, ali se sada to uveliko mijenja.

Privreda Bosne i Hercegovine, tradicionalno oslonjena na Evropsku uniju dobila je šansu za novi zamah.

Međutim, nizak stepen digitalizacije bi je u tome mogao da sputa. Jednostavno, u dosta slučajeva tehnologije i procesi nisu kompatibilni.

Paket kredita od 40 miliona evra

Program “Go Digital” koji sprovode Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropska unija (EU) mnogima bi mogao da bude odskočna daska za digitalizaciju.

Riječ je o 40 miliona evra namjenjenih malim i srednjim preduzećima koji će biti plasirani kroz veoma povoljne kredite EBRD-a, podržane grantom EU u iznosu od 15 odsto kredita.

Zihnija Hasović

“Za uslove koji vladaju u BiH to su poprilično ozbiljna sredstva, ujedno i najpovoljnija na tržištu. Sada sve zavisi od banaka preko kojih će se plasirati sredstva, ali do kraja godine bi skoro sve trebale biti uključene u ovaj program”, kaže za CAPITAL Zihnija Hasović iz EBRD-a.

Prema njegovim riječima komunikacija između poslovnih partnera sa različitim stepenom digitalizacije je poprilično komplikovana.

“Primjera radi, klijent iz Evrope želi da u svakom trenutku zna gdje se nalazi njegova narudžba i u kojoj je fazi je obrade kako bi on mogao planirati svoje poslovne procese. Svijet se mijenja, nove tehnologije na tržištu su prisutne a ovde je situacija takva da većina malih i srednjih preduzeća ima eksterno knjigovodstvo i neki softver koji prati finansije, dok mali broj ima pokrivene procese u proizvodnji”, kaže Hasović, koji će o ovom programu govoriti i na digitalnoj konferenciji “DDays”, a koja se 16. i 17. juna održava u Bečićima u Crnoj Gori.

Podsjeća kako je većina domaćih preduzeća u kontaktu sa zapadnim partnerima koji vrše uticaj na njih da se digitalizuju i prihvate nove tehnologije.

“To je jednostavno potrebno da bi komunicirali na jednakom nivou. U pitanju su rješenja koja pomažu da vladate informacijama i da odluke donosite na osnovu činjenica, a ne na osnovu osjećaja”, kaže on.

Inače, kako je to pojašnjeno prilikom prezentacije projekta, mala i srednja preduzeća će moći aplicirati za novac koji mogu ulagati kako u hardver, tako i  u softver.

„Ove investicije mogu biti samostalne ili u tandemu sa drugim ključnim investicijama u automatizaciju ili mašine koje poboljšavaju zaštitu životne sredine i kvalitet proizvoda jer će se najmanje 60 odsto prihoda od kredita koristiti za finansiranje investicija u zelene tehnologije”, kazali su ranije iz EBRD-a.

Grant u visini 15 odsto kredita

Prvi element programa biće specijalizovana kreditna linija koju će obezbediti EBRD u saradnji sa lokalnim finansijskim institucijama. EU će obezbediti podsticaje za grantove u vrednosti do 15 odsto ukupnog iznosa kredita kako bi ulaganja MSP u digitalizaciju, automatizaciju, konkurentnost i zelene tehnologije bila pristupačnija.

Go Digital u Bosni i Hercegovini će također ponuditi malim i srednjim preduzećima pristup prilagođenim savjetodavnim uslugama, kursevima i obukama kako bi im pomogao da bolje razumiju mogućnosti koje im pruža digitalizacija.

Novi program Go Digital u Bosni i Hercegovini direktno doprinosi Digitalnoj agendi Evropske komisije za zapadni Balkan, koja ima za cilj da podrži tranziciju privatnog sektora i pomogne preduzećima da u potpunosti osiguraju prednosti digitalne transformacije privrede.

Predsjednik Unije udruženja polodavaca Republike Srpske, Saša Trivić kaže kako je riječ o dugotrajnom, ali i neizbježnom procesu.

“Svi zajedno moramo raditi na osvješćavanju poslodavaca o potrebi digitalizacije. Ta svijest se razvija ali i dalje nije na visokom nivou. Digitalizacija podiže kvalitet proizvoda ali i produktivnost bez koje nema većih plata”, kaže Trivić.

On očekuje da paralelno sa privredom, veći zamah u digitalizaciji napravi i država te im tako olakša i ubrza poslovanje.

CAPITAL: D. Tovilović

Objava Digitalizacija domaćih firmi otvara tržište EU prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Objava Mask najavio da bi mogao odustati od kupovine Twittera prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Do kraja ove godine na tržištu kriptovaluta trebalo da bi da se nađe i prva digitalna valuta koja dolazi iz BiH, pod nazivom Lova token, oznake BAML, a koju su razvili na prvoj domaćoj kriptoberzi Balkan Crypto Exchange (BCX).  

Zamjenik direktora BCX-a i rukovodilac sektora informaciono tehničke podrške i razvoja Boris Majstorović kaže u intervju za portal CAPITAL da se radi od stablecoinu koji ima pokriće u konvertibilnim markama jedan na prema jedan.

MAJSTOROVIĆ: Token funkcioniše kao digitalna konvertibilna marka, skoro identično kao Tether. Namjera je da ga možete slati ga bilo gdje i bilo kome na svijetu, a da se u budućnosti njime plaćaju robe i usluge. U suštini, on će najviše služiti za jeftin i brz prenos konvertibilne marke. Sistem funkcioniše tako da aplikacija, ako, recimo imate Bitcoin, po trenutnom kursu mijenja valutu u marke i plaća trgovcu kupljenu robu. Ako koristite KM novčanik, kao korisnik Love, ne plaćate proviziju. Kod kripto plaćanja, uzima se provizija od korisnika za troškove konverzije. Do kraja godine imaćemo oko stotinu lokacija u kojima će biti moguće kupovati kriptovalutama. Nadamo se da će se to širenje ubrzati.

CAPITAL: Vaša kriptoberza BCX razvija digitalnu valutu u vrijeme kada je svjetsko kriptotržište u krizi, toliko velikoj da mu mnogi proriču propast, a valute nazivaju bezvrijednim. Šta vi mislite o tome?

MAJSTOROVIĆ: Kriza koja posljednjih par mjeseci potresa kriptotržište pokazuje da se ono uključilo u redovne tokove i da više nije izolovano ostrvo rezervisano za IT stručnjake i developere, odnosno da je kritpotržište postalo mejnstrim. Te crne prognoze dolaze od ljudi koji ne vole kriptovalute, pa čekaju neki takav momenat da bi gurali svoje ideje. Cijela ova godina je turbulentna i kao što se vide potresi u cijelom svijetu, tako su vidljivi i na kriptotržištu. Vjerujem je da će se turbulencije nastaviti do kraja godine, cijene će kretati na ovom nivou na kojem su sada, plus-minus deset odsto. Ako ne bude nekih nepredviđenih situacija, vjerujem da će sljedeća godina biti ona u kojoj će doći do oporavka. Kriptotržište postoji samo 12 godina, a osam je bilo “u plusu”, ponekad i preko “3000 odsto”. Ovo je tek treća koja bi mogla da se završi sa negativnim predznakom. Pad koji vidimo nije nešto veliki. Sve što se dešava je potpuno normalno. Nakon više godina rasta, došlo je do godinu ili dvije korekcija cijena.

CAPITAL: Zašto Bil Gejts tvrdi da kriptovalute ne doprinose društvu?

MAJSTOROVIĆ: Postoji sukob generacija oko shvatanja kriptovaluta. Prije Gejtsa je o tome govorila i Kristin Lagard, ranija predsjednica Mednarodnog monetarnog fonda. Ona je govorila kriptovalute ništa ne vrijede. Takvi komentari izazovu i druge da se nadovežu. To su ljudi u poznim godinama i koji, ma čime da se bave, možda danas ne razumiju nove generacije, tik-tokere, mlađe i od nas, one čija je pažnja veoma kratka, koji hoće sve da završe sa dva klika za tri sekudne. Gejts, koji je osmislio Microsoft i napravio revoluciju u svijetu, danas je čovjek koji se bavi nekim drugim stvarima. Njega je vrijeme pregazilo i vidi se da nije u toku. On jeste ikona, ali je izašao odavno iz svijeta tehnologija i njegovi komentari nisu puno uticali. Ako se sjetimo devedesetih, ljudi su osporavali internet, kasnije mobilne telefone, ali pogledajte gdje smo danas. Kao i svemu, i kriptosvijetu treba neko vrijeme da sazri, dok ljudi shvate da to nije ništa komplikovano, nego vrijednost pretočena u digitalni oblik, elektronski novac koji je decentralizovan, za koji nema države ili banke kao posrednika.

CAPITAL: Da li je ovo prilika za ulaganje i u šta treba ulagati?

MAJSTOROVIĆ: Da, sve to treba gledati kao šansu na ulazak na tržište, jer onaj ko nije do sada, godina u kojoj su cijene pale za oko 50 odsto je prilika. U doba kada se suočavamo sa velikom inflacijom prouzrokovanu koronom, ratom u Ukrajini, rastom cijena energenata, Bitcoin i dalje predstavlja vrhunsku investiciju. To je deflaciona valuta, a u vrijeme inflacije koja se neće tako brzo smiriti, najbolje je uzimati nešto što je deflaciono i sačuvati vrijednost novca. Iako to sada ne izgleda tako, jer je Bitcoin pao, mišljenja sam da neće značajnije gubiti na vrijednosti, a da će se sljedeće godine kriptoberza oporavljati. Ne samo Bitcoin, nego generalno i u svijetu, smatram da će se mnoge stvari posložiti i smiriti, pa i kriptosvijet.

CAPITAL: Šta je sa ostalim kriptovalutama?

MAJSTOROVIĆ: Druga stvar koja bi trebalo da pogura kriptosvijet je Ethereum koji nakon četiri godine prelazi sa Proof of Work protokola na Proof of Stake. Rudarenje neće više biti moguće preko grafičkih kartica, prelazi se na ekološki prihvatljiviji sistem koji troši mnogo manje struje, a radi po principu validacije transakcije. Prelazak je najavljen za drugu polovinu ove godine i to će donijeti brže i jeftinije transakcije nego sada. Činjenica da druga po veličini mreža, odmah nakon Bitcoina prelazi na novi savremeniji protokol, mogla bi podići kompletno kriptotržište. Isto tako, ako ne uspije, to može izazvati novi pad. Međutim, vjerujem da će taj tim uspjeti u svojoj namjeri, dugo rade na tome, temeljni su i spremaju se da u live vremenu pređu sa jedne mreže na drugu, a da to niko ne primijeti i da se ne desi neka greška.

CAPITAL: Šta najviše brine ulagače i na šta se sada obraća pažnja?

MAJSTOROVIĆ: Kriptotržište je do prije dvije godine bilo atipično, ostrvo samo za sebe. Do tada na tržište nisu uticale informacije iz realnog svijeta jer su tamo trgovali samo ljudi iz IT sektora. Od 2020. godine na tržište ulaze veliki igrači, poput investicionih fondova i banaka sa američkog tržišta. Ulaskom veće količine novca, ušli su i obrasci koji su počeli da utiču na kriptotržište. Sada se budno prati šta se dešava u svjetskoj ekonomiji, informacije utiču na ovo tržište i ono se ponaša skoro kao svjetsko tržište hartija od vrijednosti. Kriptotržište se uključilo u redovne tokove i unazad dvije godine postalo je mejnstrim. Ne u potpunosti, ali danas u razvijenim zemljama gotovo da nema osobe a da nije imala neki dodir sa kriptovalutama. Onaj ko tek ulazi u kriptotržište, trebalo bi da prati svjetske tokove i informacije pouzdanih medija.

CAPITAL: Kako se sada nosite sa blokadama domaćih banaka koje vrlo često gase račune zbog trgovanja kriptovalutama?

MAJSTOROVIĆ: Mi smo tužili dvije banke, a jedan slučaj je pred Konkurencijskim savjetom BiH u kojem želimo da dokažemo da banke djeluju kao oligopol preko svojih tijela i organizacija. Banke vide sve fintech (kombinacija finansija i tehnologije) kompanije kao konkurenciju. Te kompanije im uzimaju dio kolača od platnog prometa. Ako imate kriptovalutu, za par sekundi možete poslati novac nekome u svijetu i to platite dolar ili dva. Da biste putem swifta, tehnologije iz prošlog vijeka, poslali novac trebaju vam najmanje tri radna dana, devizni račun, odlazak u banku, plaćate svojoj, korespodentskoj i banci u kojoj se novac podiže. Sa kriptovalutama to traje par sekundi i jasno je zašto ih ne gledaju blagonaklono, ali je to i dalje pogrešno. One banke koje budu razumjele procese u finansijskom sektoru i uđu u partnerski proces će profitirati. Mogle bi biti dobar partner i most između digitalnog i realnog svijeta ako to prepoznaju. Ostale neće proći dobro.

CAPITAL: Kako se naše banke ponašaju prema kriptovalutama?

MAJSTOROVIĆ: Banke su dale sebi za pravo da vam zabrane da kupujete kriptovalute na stranim tržištima. Mislim da je vrijeme da se mijenja Zakon o bankama i uopšte o platnom prometu. Banke su u monopolističkom položaju, samo one mogu da vrše platni promet u BiH i ništa ne možete bez banke. Odlučili su da ne dopuštaju trgovanje kriptovalutama i mi smo u nekoliko navrata bili u problemima zbog toga. Igrom slučaja, pronašli smo jednu koja razumije tokove u svijetu i zahvaljujući njoj, uspjeli smo da opstanemo. Da nije tako, morali bi da ugasimo privredno društvo ili da odemo tamo gdje možemo normalno poslovati. Štetu bi pretrpjeli ne samo mi, nego i BiH koja bi tako ostala bez prilike da prati svjetske tokove. Mi kao kompanija funkcionišemo po postojećim zakonima već četiri godine, a kriptotržište nam nije eksplicitno regulisano. Banke su to zloupotrijebile i gasile račune korisnicima. Sada ćemo prvi put dobiti neki zakon, nadam se već u junu.

CAPITAL: Hoće li zakon stati u kraj monopolu banaka?

MAJSTOROVIĆ: Vjerujem da neće. To je njima samo izgovor. Svako zna da ono što nije zabranjeno, to je dopušteno. Niko nije izašao i rekao da su kriptovalute zabranjene, niti je usvojena odluka ili naredba da se njihovo korišćenje zabrani. Niti se to može zabraniti, posebno ne država koja se naslanja i teži prema EU.

CAPITAL: Da li ima mnogo zainteresovanih za kriptovalute?

MAJSTOROVIĆ: Stanovništvo BiH je veoma zainteresovano za kriptovalute. Trenutno, mi imamo preko 13.000 korisnika na našoj berzi i taj broj brzo raste. Nedavno smo na jednoj konferenciji od predstavnika najveće svjetske berze Coinbase, saznali da imaju preko 86.000 korisnika iz BiH. Imamo potencijala da se razvijamo, s obzirom na interesovanje. Vjerujem da oko 100.000 korisnika u BiH na neki način koriste kriptovalute. To nije malo, a broj će rasti.

CAPITAL: Koliko su korisnici prihvatili vašu aplikaciju Lova?

MAJSTOROVIĆ: Tu tek imamo opstrukcija i problema sa bankama, jer ni elektronski novac nije regulisan zakonom. Pokušavamo napraviti multifunkcionalni prozivod koji će objediniti sve potrebe korisnika, od plaćanja računa, preko slanja novca, do plaćanja roba i usluga, osiguranja, parkinga, mikrokredita i sličnog. U pripremi je i štednja u kritptovalutama. Naravno da nećemo mi davati kredite, ali ćemo tražiti partnere čiji će servisi biti intergisani. Lova ima pretenziju da u budućnosti postane nešto kao online banka, neki hibrid ili aplikacija koja će raditi platni promet na jedan novi način, ne ovako kao što sada banke rade, nego na brži i jeftiniji način. Već sada može se poslati novac u svako doba dana i noći i podići na benzinskoj pumpi ili u trafici, što u bankarskom sistemu nije moguće. Ako pošaljete novac preko banke nekome u petak popodne, on će toj osobi stići u ponedjeljak iza devet ujutro. U današnje vrijeme je neprihvatljivo da neko čeka novac tri dana sa ovakvim tehnologijama. Banke se tu nemaju šta buniti, neka unaprijede svoje usluge. Ideja Love je i da se, tamo gdje nema bankomata, može lako doći do novca. Stanovniku Banjaluke tako nešto nije problem, ali jeste stanovniku u nekom selu gdje nema banke ili bankomata na 30 kilometara.

CAPITAL: Andrijana Pisarević

Objava BiH uskoro dobija prvu digitalnu valutu prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

U pismu stoji da je Twitter jasno prekršio svoje obaveze i da Musk zadržava sva prava da raskine ugovor o kupovini. Ovo je prvi put da je Musk pisanim putem zaprijetio da će odustati od sporazuma umjesto da to napiše na Twitter profilu.

Twitter je ranije umanjio značaj Muskova upozorenja da je dogovor “na čekanju”, tvrdeći da će mu podaci pomoći da se pripremi za vlasništvo nad Twitterom, a ne da provodi analizu i ponovno otvara pregovore. prneosi “Klix“.

Ranije u martu, Musk je rekao da će ugovor “privremeno staviti na čekanje”, dok čeka da kompanija dostavi podatke o udjelu lažnih profila.

Samoproglašeni apsolutist slobode govora, Musk je doveo u pitanje tačnost Twitterovih javnih podataka o spam računima koji predstavljaju manje od 5 posto njegove korisničke baze, tvrdeći da je broj lažnih profila najmanje 20 posto, prenosi Reuters.

MOSKVA – Rusija je ograničila izvoz plemenitih gasova, uključujući neon, kao recipročan odgovor na petu rundu sankcija koje je Evropska unija uvela Moskvi u aprilu, piše Russia today.

U vladinoj uredbi se navodi se da će do 31. decembra ove godine za izvoz plemenitih i drugih gasova biti potrebna saglasnost vlade, a na osnovu preporuke Ministarstva industrije i trgovine.

Plemeniti ili inertni gasovi, kao što su neon, argon, ksenon i drugi, ključni su u procesu proizvodnje poluprovodnika, koji se koriste za pravljenje mikročipova – elemenata neophodnih u elektronskoj, automobilskoj i industriji kućnih aparata.

Evropska unija je u aprilu zabranila izvoz poluprovodnika, mašina i druge opreme u Rusiju u vrijednosti od 10 milijardi evra u okviru petog paketa sankcija.

List Izvestija piše, pozivajući se na svoje izvore u vladi, da Moskva želi da podsjeti takozvane „neprijateljske“ zemlje da i one zavise od ruskog izvoza kada je u pitanju proizvodnja poluprovodnika. Rusija snabdijeva globalno tržište sa optilike 30 posto neona koji se troši u svetu.

Od početka pandemije korona virusa vlada globalna nestašica poluprovodnika, izazvana problemima u lancu snabdijevanja i privremenim obustavaljanjem proizvodnje u fabrikama zbog kovid mera.

Sukob u Ukrajini dodatno je pogoršao problem. Ukrajina, veliki izvoznik neona, prestala je da isporučuje taj gas na globalno tržište, zbog čega njegova cijena vrtoglavo raste.   Agencije

Objava Rusija zabranila izvoz neona, kao odgovor na sankcije prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

MOSKVA – Izvršni direktor Yandexa Arkadij Volož podnio je ostavku nakon što se suočio sa sankcijama EU.

Arkadij Volož, suosnivač najveće ruske tehnološke firme Jandeks, podnio je ostavku na mjesto generalnog direktora nakon što je bio na meti sankcija EU zbog rata u Ukrajini.

Kompanija sa sjedištem u Moskvi, koja ima poslovnu adresu u Amsterdamu, objavila je da je Volož podnio ostavku na mjesto izvršnog direktora i da će svoja glasačka ovlašćenja predati upravnom odboru. Taj potez uslijedio je nakon što je EU sankcionisala Voloža zbog “materijalne ili finansijske” podrške Rusiji.

Yandex, koji je Volož suosnivao 1997. godine, naširoko se smatra “ruskim Googleom”. Sama po sebi nije sankcionisana.

Objava Šef ruskog Yandexa podnio ostavku prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Naučnici su sada otkrili način na koji se taj virus, nakon više godina, pa i decenija, ponovo aktivira.

Varičele su dobro poznat primjer. Uzročnik tih mjehurića na koži koji svrbe je jedan od devet poznatih virusa herpesa kojim se mogu zaraziti ljudi: varičela zoster virus (VZV). On je raširen po čitavom svijetu, a varičele su preij svega poznate kao dječija bolest. Djeca je većinom preleže bez većih posljedica, eventualno im ostaju mali ožiljci na koži od grebanja. No – virus ostaje.

On ulazi u nervne ćelije, takozvane ganglije, i može ponovo da se aktivira i nakon više godina, pa čak i decenija, i da prouzrokuje zaraznu bolest herpes zoster, navodi DW.

Osim varičela zoster virusa, u porodici virusa herpesa spadaju i virusi herpes simpleks tipa 1 i 2. Oni su dobro poznati širom svijeta, jer uzrokuju pojavu bolnih mjehurića na usnama, kao i genitalni herpes. I citomegalovirus (CMV) je široko rasprostranjen, on može da bude uzrok teških komplikacija i oštećenja organa, prije svega kod ljudi sa suprimiranim imunitetom.

“Najvažnije kod virusa herpesa jeste da oni nakon primarne zaraze čitav život latentno ostaju u tijelu”, objašnjava Lars Delken, virusolog sa Univerziteta u Vircburgu.

On zajedno sa svojim kolegama želi da otkrije koji mehanizam se krije iza ponovnog buđenja virusa, pa zato proučava humane herpes viruse tipa 6A (HHV-6A). On i njegov tim objavili su rezultate svoje studije u stručnom časopisu „Priroda“ (Nature) i otkrili su do sada nepoznati ćelijski mehanizam pomoću kojeg se virus ponovo budi.

Virus čeka povoljnu priliku

Kad se neko prvi put zarazi virusom herpesa on to često i ne primijeti. Probleme većinom stvara ponovna reaktivacija virusa. On za to često koristi fazu u kojoj se imunitet neke osobe već bori protiv nekih drugih uzročnika bolesti. To može biti prehlada, ali i jak fizički ili psihički napor. Posebno su pogođeni ljudi s HIV-om ili transplantiranim organima.

HHV-6A ulazi u genom ljudske ćelije i tamo ostaje u latentnoj fazi sve dok mu se ne ukaže dobra prilika za ponovni napad i razmnožavanje. Tada jedan određeni mikro RNK reaktivira virus.

“Skoro svi virusi herpesa stvaraju sopstvene mikro RNK koji su za viruse posebno važni. No ne postoji primjer virusa herpesa gdje je mikro RNK tako fundamentalan“, kaže virolog Delken. „Ako isključimo te virusne mikro RNK, onda je virus – pomalo pojednostavljeno rečeno – mrtav.”

Virusni mikro RNK kao pomagač

Mikro RNK, za razliku od recimo mRNK, nije zadužen za prenošenje plana za proizvodnju proteina. Ona se ubraja u nekoridajuće RNK. Umjesto toga, virusni mikro RNK zadire u metabolizam određenih ljudskih mikro RNK i koči njihov razvoj.

Posljedica toga je smetnja u proizvodnji tzv. interferona tipa I. To su prirodni proteini koji proizvode stanice imunološkog sistema kao odgovor na, recimo, pojavu virusa.

“No to sigurno nije jedini mehanizam koji je ometen”, kaže Delken i naglašava da su on i njegov tim u svojim istraživanjima tek na početku.

Virusni mikro RNK omogućava virusima herpesa izbjegavanje imunološkog sistema, tačnije rečeno B i T-ćelija koje eliminišu zaražene ljudske ćelije. Te ćelije prepoznaju strane proteine, recimo neki virus.

“No virusi herpesa uspijevaju da uz pomoć RNK reprogramiraju ćelije domaćina i upotrebe ih u sopstvenu korist, bez da naš imunološki sistem dobije šansu da prepozna te ćelije kao zaražene”, objašnjava njemački virusolog.

Od kovida 19 do herpesa i produženog kovida?

Otkriće jednog odlučujućeg virusnog mikro RNK, naučnicima nije samo omogućilo sprečavanje reaktiviranja virusa herpesa. Ta saznanja i dalja istraživanja bi takođe mogla da pomognu i u reaktiviranju latentnih ćelija u tijelu koje bi imunološki sistem onda mogao da prepozna i učiniti neškodljivim.

“Prije transplantacije organa bilo bi dobro kada bi mogle da se isključe ćelije zaražene virusima herpesa”, kaže Delken.

On i njegove kolege mogli bi svojim istraživanjima da doprinesu i u rješavanju jednog drugog problema: takozvanog produženog ili post-kovid sindroma. S obzirom na to da virusi herpesa često napadaju ionako oslabljeni imunološki sistem, naučnici sumnjaju da oni učestvuju i u različitim slikama bolesti kod pacijenata s produženim kovidom.

Ipak, iako još ima više pitanja nego odgovora, sada je bar poznato nekoliko glavnih “osumnjičenih”, među kojima je i HHV-6, pišu Nezavisne.

Glodavci poput štakora, miševa i voluharica također mogu u sebi imati viruse koji u nekim slučajevima prijeđu na čovjeka.

Znanstvenici su kod šumskih voluharica (Myodes glareolus), pronašli široko rasprostranjeni i uobičajeni koronavirus koji su nazvali virus Grimso, prema mjestu otkrića.

Za sada nije poznato je li novopronađeni virus na bilo koji način opasan za ljude. Ipak, ovo je dobar podsjetnik da je dobro pratiti viruse divljih životinja, posebno one koje prenose životinje koje žive u našoj neposrednoj blizini, piše Science Alert.

“Još uvijek ne znamo kakvu bi prijetnju virus Grimso mogao predstavljati javnom zdravlju”
“Još uvijek ne znamo kakve bi potencijalne prijetnje virus Grimso mogao predstavljati javnom zdravlju. Međutim, na temelju naših opažanja i prethodnih koronavirusa identificiranih među voluharicama, smatramo da postoje dobri razlozi za daljnje praćenje koronavirusa među glodavcima u divljini”, rekao je virolog Åke Lundkvist sa Sveučilišta Uppsala u Švedskoj.

Voluharice su jedni od najčešćih glodavaca u Europi. Često na njih nailazimo u divljini, a poznato je da znaju imati virus Puumala koji kod ljudi uzrokuje takozvanu mišju, odnosno hemoragijsku groznicu. Hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom, poznata i kao “mišja groznica”, akutna je virusna bolest koja se manifestira vrućicom, krvarenjima i oštećenjem rada bubrega.

Voluharice se za vrijeme nevremena znaju skrivati u zgradama, što pak povećava rizik od pojave zaraze u našim kućanstvima.

Pronašli novi betakoronavirus

Čak i prije nego što je počela pandemija covida-19, Lundkvist i njegovi kolege pratili su pojave bolesti među voluharicama, kako bi mogli bolje predvidjeli na koji način i kada se virus koje nose može prenijeti na ljude. S obzirom na neumoljiv tempo klimatskih promjena i uništavanja staništa, sve je veća vjerojatnost da ćemo u budućnosti imati više interakcija s voluharicama.

Švedski znanstvenici su između 2015. i 2017. promatrali 450 divljih voluharica koje prebivaju zapadno od Stockholma u mjestu koje se zove Grimso. Testirali su ih na na razna oboljenja i kod 3.4 posto uzorka otkrili novi betakoronavirus.

Betakoronavirusi se obično nalaze među šišmišima i glodavcima, a kada prijeđu na ljude, mogu izazvati prehlade i respiratorne viruse poput SARS-CoV-2.

Za sada virus pronađen kod voluharica nije prešao na ljude, no pandemija covida nas je naučila da je potreban pojačan nadzor bolesti divljih životinja kako bismo spriječili daljnje širenje. Tijekom tri godine istraživanja, znanstvenici u Švedskoj otkrili su nekoliko različitih virusnih sojeva virusa Grimso koji kruže među populacijama voluharica.

Štoviše, drugi blisko srodni koronavirusi široko su rasprostranjeni među voluharicama u drugim dijelovima Europe, poput Francuske, Njemačke i Poljske, što sugerira da su ta stvorenja prirodni nosioci ove vrste zaraze. Loš znak je vrlo divergentna priroda virusa Grimso, što ukazuje da se virus lako prilagođava novim domaćinima i staništima.

Klimatske promjene i uništavanje okoliša

Različiti sojevi koji se nalaze u optjecaju mogu su izvorno potjecati od voluharica ili su mogli na njih prijeći s neke druge vrste.

“S obzirom na to da su voluharice jedna od najčešćih vrsta glodavaca u Švedskoj i Europi, naši rezultati pokazuju da bi virus Grimso mogao naširoko cirkulirati među voluharicama. To dodatno ukazuju na važnost nadzora koronavirusa kod sisavaca u divljini, posebno glodavaca”, navode znanstvenici u istraživanju.

No, nisu samo glodavci ti koji su podložni prenošenju koronavirusa. Zabilježeno je da je 40% divljih jelena na sjeveroistoku Sjedinjenih Država, koji su također u bliskom kontaktu s ljudskom civilizacijom, bilo je izloženo SARS-CoV-2.

Virus se proširio i među uzgajanim kunama, zbog čega je u jednom trenutku u Danskoj usmrćeno njih 11.000.

Ako u budućnosti dođe do pogoršanja klimatskih promjena i sve većeg uništavanja staništa divljih životinja, povećava se vjerojatnost pojave novih vrsta koronavirusa među ljudima.

Istraživanje naziva Discovery of a Novel Coronavirus in Swedish Bank Voles (Myodes glareolus) objavljeno je u časopisu Viruses, prenosi Index.