Kategorija: Tehnologija

“Adam i Eva su bili Srbi. Ili Hrvati. Definitivno Albanci, Bugari ili Bošnjaci. Svuda prevladava verovanje da je baš taj jedan, vlastiti narod, najstariji narod južne Europe.”

Ovim rečima počinje tekst objavljen proteklog vikenda u listu Neue Zürcher Zeitung am Sonntag.

Piše ga Adelheid Wölfl iz Sarajeva, a skraćenu verziju je objavio DW.

“Stav da postoji zajednički etnički identitet, koji se ne zasniva samo na kulturi, jeziku i religiji već i na biološkom porijeklu, takođe je široko rasprostranjen. Ovaj etno- ili genetski nacionalizam bio je jedan od razloga za krvave devedesete i građanski rat u republikama bivše Jugoslavije.

Način razmišljanja je bio: Bili smo ovdje prvi, vrijedimo više od ostalih, mi smo potpuno drugačiji, zato možemo da dominiramo nad ostalima i protjeramo ih. Ovo razmišljanje je i danas rašireno.

Srpski novinar Ratko Dmitrović, koji je kasnije postao ministar za porodicu i demografiju, rekao je 2018. da su Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci svi istog porijekla: oni su svi Srbi. „Nije teško, priznati istinu. Ne boli“, tvitovao je.

Prema njegovim riječima, ostale etničke grupe su zapravo Srbi koji su jednostavno izdali svoje srpstvo.

Bivši hrvatski ministar obrazovanja Dragan Primorac, doktor i genetičar, smatra da su “više od tri četvrtine današnjih hrvatskih muškaraca potomci starih Evropljana koji su živjeli u posljednjem ledenom dobu prije 20.000 godina na području današnje Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine“.

Studija s Harvarda: Nema bitnih genetskih razlika

Te priče su naučna glupost, što dokazuje i nova studija s Harvarda.

“Kada biste mi dali DNK neke osobe i da vam moram reći da li je ta osoba Hrvat ili Srbin, bilo bi izuzetno teško. Hrvati, Srbi i drugi su kulturni termini, ali ne odražavaju vrlo staru diferencijaciju u njihovoj demografsko-genetskoj istoriji“, kaže arheogenetičar Injigo Olalde, jedan od autora studije Genetska istorija Balkana od rimske granice do migracije Slovena, koja je objavljena u decembru.

U studiji su analizirali DNK podatke 146 skeleta ljudi koji su živjeli u prvom milenijumu nove ere i iskopani su s 20 različitih lokacija na Balkanu – u Hrvatskoj, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Bugarskoj, Rumuniji, Grčkoj i Albaniji.

Rezultati otkrivaju sljedeće: prvo, genetski fond svih ovih pojedinaca je sličan, a drugo, gotovo je identičan genetskom fondu današnjih jugoistočnih Evropljana.

“Bez obzira na moderne nacionalne granice, stanovništvo u našem području istraživanja oblikovano je sličnim procesima migracije i promjena“, kaže Olalde. Ovo sugeriše da su se važni demografski događaji koji su doprinijeli formiranju današnjih grupa dogodili već oko 1000. godine nove ere.

Nije došlo do zamjene, nego do miješanja

Migracijski tokovi se takođe mogu pratiti analizom DNA. Između 250. i 550. godine nove ere ljudi iz srednje i sjeverne Evrope i Pontijsko-kaspijske stepe stigli su u jugoistočnu Evropu. Nakon završetka rimske vladavine, odnosno između 6. i 10. vijeka, sve veći broj migranata koji su govorili slovenski dolazi iz severoistočne Evrope.

Prema studiji, njihov DNA se danas može pronaći kod 30 do 60 posto stanovništva na Balkanu. Ovi migranti nisu zamijenili ljude koji su živjeli u toj regiji tokom bronzanog ili gvozdenog doba, već su se pomiješali s njima.

Genetski materijal ljudi iz bronzanog i gvozdenog doba može se naći u oko 22 posto današnje populacije, a genetski materijal predaka iz zapadne Anatolije u oko 23 posto, kaže Olalde u intervjuu za NZZ am Sonntag.

Pitanje je hoće li studija naći put i u svijest šire javnosti na Balkanu. Jer ovde neki “naučnici“ doprinose nacionalističkoj i rasističkoj istoriografiji. U Hrvatskoj su to bile teorije Franje Račkog. Tvrdio je da su Hrvati tokom seobe stigli u “djelimično praznu kuću“, tako da se nisu miješali, te da sadašnje stanovništvo ima direktno porijeklo od doseljenika koji govore slovenski.

Direktor Centra za studije jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Gracu Florian Bieber kaže da kritički pogled na podjelu na etničke grupe nije raširen.

“Postoji mnogo više pročišćenih istorijskih narativa koji zanemaruju mješavine i povezanosti“, kaže on, pišu nezavisne.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) danas je pozvala vlade da uzmu u obzir spol pri razvoju politika o konzumaciji alkohola, upozoravajući da marketing te industrije sve više cilja na žene koje su pak suočene s većim zdravstvenim rizicima od muškaraca i od manje količine alkohola, piše avaz.

Prilagođavanje marketinga

Agencija UN-a sa sjedištem u Ženevi saopćila je da postoje dokazi da su muškarci, žene i manjinske skupine različito pogođeni štetama povezanima s alkoholom te da je industrija prilagodila svoj marketing tako da cilja na različite spolove.

Politike kontrole alkohola ostaju uglavnom rodno slijepe, kaže WHO te poziva vlade da uzmu u obzir spol pri osmišljavanju mjera kontrole.

Industrija se sve više koristi rodnim pristupima kako bi privukla potrošače, ističe WHO, dodajući da je od ključne važnosti držati korak s ovim promjenjivim marketinškim taktikama.

Nakon uspjeha u borbi protiv utjecaja drugih proizvoda, poput cigareta, na javno zdravlje, WHO sve više usmjerava pažnju na rješavanje pitanja štetnosti alkohola.

Svjetska zdravstvena organizacija ističe studije koje su otkrile da industrija sve više cilja na žene – od pakiranja do reklama koje naglašavaju aspekte feminizma ili ženska prijateljstva.

Muškarce se također cilja marketingom kojim se naglašavaju tradicionalne predodžbe o muškosti i izloženi su većem riziku od opijanja, razvoja problema s alkoholom i agresivnog ili rizičnog ponašanja, istaknuo je WHO.

No žene trpe veće štete pri nižim nivoima konzumacije alkohola.

LGBTQ+ zajednica

LGBTQ+ zajednica također se suočava s različitim štetama, često konzumira više alkohola i ima više problema s ovisnošću nego hetrose.sualne osobe, dok su naslijeđe kolonijalizma i ekonomska marginalizacija također doveli domorodačke narode u povećani rizik, rekli su iz WHO.

Ta organizacija ističe da je konzumacija alkohola uzročni faktor za više od 200 bolesti i povreda, uključivo i neke vrste raka, cirozu jetre i kardiovaskularne bolesti, piše Zimo.

Astronomi su posmatrali udaljenu planetu koja bi mogla biti prekrivena dubokim okeanima.

Opservacije, koje je načinio svemirski teleskop Džejms Veb (JWST), otkrile su vodenu paru i hemijski “potpis” metana i karbon-dioksida u atmosferi egzoplanete, koja je dva puta veća od Zemlje i nalazi se na oko 70 svjetlosnih godina udaljenosti, prenio je Guardian, piše B92.

Ovakva hemijska mješavina je u skladu s vodenim svijetom gdje bi okean pokrivao cijelu površinu i atmosferom bogatom vodikom, prema istraživačima s Univerziteta u Kembridžu.

– Okean bi mogao da bude topao 100 stepeni ili više. Na visokom atmosferskom pritisku ovako topao okean bi mogao da bude tečan, ali se ne zna da li bi mogao da bude naseljiv – rekao je profesor Niku Madhusudan, koji je bio na čelu analize.

Ovakav zaključak je objavljen u žurnalu “Astronomy and astrophysics letters”, ali ga je osporio kanadski tim, koji je napravio dodatne opservacije iste egzoplanete, poznate kao TOI-270d.

Oni su utvrdili da postoje iste atmosferske hemikalije, ali sumnjaju da je planeta isuviše topla za tečnu vodu, jer kažu da je temperatura oko 4.000 stepeni.

Epidemija je prvi put zabilježena 2023. godine, a nastavila se do početka ove godine. Zabilježena je smrt pet osoba.

Papagajsku groznicu uzrokuju bakterije iz obitelji Chlamydia, a moguće ih je pronaći u raznim divljim životinjama i kućnim ljubimcima pticama i peradi. Zaražene ptice ne izgledaju uvijek bolesno, no izbacuju bakterije dok dišu ili stolicom.

Ljudi se obično zaraze papagajskom groznicom udisanjem iz izlučevina zaražene ptice. Mogu se razboljeti i ako ih ptica ugrize ili kontaktom kljuna na usta. Bolest se ne prenosi konzumiranjem mesa zaraženih životinja.

Studije su pokazale da je prijenos s čovjeka na čovjeka moguć, ali rijedak. U većini nedavnih slučajeva bolesnih ljudi, oni su bili izloženi domaćim ili divljim pticama koje su bile zaražene, javlja WHO.

Većina ljudi koji dobiju papagajsku bolest imaju blage simptome koji započnu pet do 14 dana nakon kontakta s bolesnom pticom. Simptomi mogu biti glavobolja, bolovi u mišićima, suhi kašalj, groznica i zimica. Infekcija se liječi antibioticima i za ljude je rijetko kad kobna.

Austrija obično bilježi dva slučaja ovakve bolesti svake godine, u 2023. je prijavila 14 potvrđenih slučajeva, te još četiri ove godine. Ti slučajevi nisu povezani, a nitko od bolesnih nije putovao u inozemstvo ili bio u kontaktu s divljim pticama.

U Danskoj se svake godine obično bilježi 15-30 slučajeva kod ljudi, a većina proizlazi iz izloženosti pticama kućnim ljubimcima. Ove godine su Danskoj potvrđena 23 slučaja, no službenici javnog zdravstva sumnjaju da je broj zapravo puno veći. Od ta 23 slučaja, 17 je osoba hospitalizirano. 15 ih je imalo upalu pluća, a četiri su osobe umrle, javlja CNN.

Najmanje jedna osoba u Danskoj je dobila papagajsku groznicu od ptice koja je bila kućni ljubimac Od 15 drugih slučajeva s dostupnim informacijama o izloženosti, 12 ih je reklo da su bili u kontaktu s divljim pticama putem hranilica za ptice. U tri slučaja pacijenti nisu zabilježili kontakt s pticama bilo kakve vrste.

Njemačka je u prošloj godini imala 14 potvrđenih slučajeva ove bolesti te još pet ove godine. Gotovo sve osobe su imale upalu pluća, a 16 ih je hospitalizirano. Od 19 slučajeva u Njemačkoj, pet ih je prijavilo izloženost bolesnim kućnim ljubimcima.

Švedska bilježi porast broja slučajeva papagajske groznice od 2017.

Izvijestili su o neobično velikom broju slučajeva krajem novembra i početkom decembra. Ove je godine bilo 13 slučajeva, a to je manje od broja prijavljenih slučajeva u istom razdoblju u proteklih pet godina.

Porast ove bolesti zabilježila je i Nizozemska, s dvostruko više slučajeva nego u istom periodu prethodnih godina. Sada ih je 21, a obično ih bude oko devet godišnje.

Svi oboljeli u Nizozemskoj su bili hospitalizirani, a jedna je osoba umrla. Osam ih je prijavilo da nisu bili u kontaktu s pticama, a ostali jesu.

WHO će nastaviti pratiti epidemiju u saradnji s pogođenim zemljama. Organizacija poručuje doktorima da budu na oprezu, a upozorava vlasnike ptica kućnih ljubimaca i radnike koji su u čestom kontaktu s pticama na važnost dobre higijene ruku, prenosi Jutarnji.

U potrazi za suzbijanjem potencijalnih katastrofalnih posljedica urušavanja ledenjaka, geoinženjeri istražuju inovativne tehnologije. Džon Mur (John Moore), glaciolog i naučnik geoinženjeringa na Univerzitetu u Laponiji, predlaže jedinstveno rješenje koje uključuje ogromne podvodne zavjese koje se protežu dužinom 100 kilometara, piše avaz.

Spriječiti toplu morsku vodu

Te zavjese trebale bi spriječiti toplu morsku vodu da dopre do ledenjaka i otapa ga, a Mur je zamislio njihovo usidrenje na Amundsenovo morsko dno, kako bi spriječili protok toplih struja do ledenjaka poput Thwaitesa.

Ideja je postupno povećavati prototipove sve dok dokazi ne pokažu da je tehnologija dovoljno stabilna za instaliranje na Antarktiku, objašnjava Mur, naglašavajući potrebu za oprezom i prilagodljivošću u provedbi takvih mjera, prenosi avaz.

Ledenjak Thwaites, poznat i kao ”ledenjak Sudnjeg dana”, trenutno je odgovoran za 4 posto globalnog porasta nivoa mora, jer je izgubio više od 1.000 milijardi tona leda od 2000. godine. Potencijalni kolaps Thwaitesa mogao bi dovesti do kaskadnog učinka, podižući nivo mora za 3 metra i dovodeći u opasnost 97 miliona ljudi diljem svijeta.

Murova ideja za podvodne zavjese uključuje sigurniju alternativu masivnom zidu, uz fleksibilnost uklanjanja ili redizajniranja ako je potrebno. Svaka intervencija trebala bi biti nešto što možete vratiti u prvobitno stanje ako se predomislite, tvrdi on, naglašavajući važnost prilagodljivosti.

Dok je tehnologija još u fazi testiranja, Mur ističe stalne napore na Univerzitetu Cambridge, gdje naučnici razvijaju i testiraju prototipove u manjem obimu. Procjenjuje da će početni eksperimenti koštati 10.000 dolara, s predviđenim zahtjevima od 10 miliona dolara za daljnji razvoj.

Želimo znati odgovor na pitanje šta bi moglo poći po zlu? A ako za to nema rješenja, onda na kraju jednostavno morate odustati, navodi Mur, naglašavajući predanost temeljitom testiranju.

Podvodne zavjese

Za postavljanje podvodnih zavjesa u Amundsenovo more bilo bi potrebno vrtoglavih 50 milijardi dolara. Uprkos značajnom finansijskom ulaganju, Mur naglašava aspekt socijalne pravde, predstavljajući ga kao pravedniji pristup u poređenju s rastućim troškovima globalne obalne odbrane od porasta mora.

Očekuje se da će troškovi zaštite nivoa mora diljem svijeta, samo obalne odbrane, iznositi oko 50 milijardi dolara godišnje po metru porasta nivoa mora, ističe Mur, naglašavajući ekonomske izazove s kojima se suočavaju mnogi obalni gradovi u prilagođavanju porastu nivoa mora, piše Zimo.

Svaki put kad posjetite internet, negdje ostane zapisano sve što se kliknuli, pročitali ili uradili. Da li ste ikada poželjeli da saznate šta sve Google zna o vama?

Vaše podatke tehnološki giganti u današnje vrijeme tretiraju kao robu – sve što je besplatno, uglavnom platite upravo informacijama o sebi. Najveći od najvećih, Google, ima idealnu platformu za prikupljanje podataka o onima koji ga koriste, a evo kako da otkrijete šta sve znaju o vama, piše B92.

Prvo da vidimo šta sve Google sakuplja o svojim korisnicima. Tu spadaju: podaci o pretraživanju, lokaciji, uređaju, korišzenju, kolačići, podaci o nalozima, mailovima, glasovnoj pretrazi, YouTube historija, i, na kraju, podaci o interakciji sa oglasima.

Kako biste otkrili šta sve Google ima od vaših podataka, odnosno šta sve zna o vama i vašim navikama, pratite sljedeće korake: Prijavite se na Gmail ili Google, zatim idite gore desno, pa odaberite “Apps” -> “Account”.

Odatle, nađite “Privacy & Personalization”, pa potom “Manage your data & privacy”. Tu nađite “Ad Settings” i zatim “Ad personalization”. Ovdje ćete vidjeti sve što je Google povezao s vašim pretragama, Gmail podacima i YouTube ihstorijom.

Na sličan način možete da vidite i da li je uključeno praćenje historije lokacije (“Account” -> “Manage your data & privacy” -> “Location History”), kao i da isključite praćenje vaših aktivnosti online (“Account” -> “Manage your data & privacy” -> “Web & App Activity”).

Samsung je ostao vjeran brendu Galaxy svojih poznatih gadgeta poslavši pametni telefon S24 Ultra u svemir, na visinu ispod niske Zemljine orbite, posebno u stratosferu, piše avaz.

Ima jednu misiju u svemiru – snimiti zadivljujuće slike Zemlje svojim fotoaparatima i podijeliti te slike sa svijetom. Ovaj novi trik iz Samsunga demonstrira snagu Galaxy S24 Ultra.

Samsung je najavio svoju avanturu na X-u (Twitter), nakon slanja Galaxy S24 Ultra u stratosferu, područje ispod niske Zemljine orbite (LEO), poznato i kao dom komercijalnih satelita, takozvanu mezosferu. Kompanija je pričvrstila svoj najnoviji pametni telefon na balon koji može doseći ovu regiju, a popeo se na visinu od 36 kilometara iznad tla.

Kako prenosi PetaPixel, Samsung je lansirao četiri balona iz Los Anđelesa, Las Vegasa, planina Sijera Nevada i Grand Kanjona kako bi “uhvatio raznolikost krajolika”.

Uz pomoć glavne kamere pametnog telefona od 200 megapiksela i drugih leća bilo je moguće snimiti do 150 fotografija visoke reuolucije uz različite vrste snimanja.

A kako doći do kopije svemirskih fotografija Galaxy S24 Ultra? Prema Samsungu, sve što korisnici trebaju učiniti je lajkati glavnu objavu i oni će poslati odabrane slike korisnicima direktno na račun X.

Samsung već dugi niz godina promiče mogućnosti kamere svojih pametnih telefona, posebno u seriji Galaxy S, koja pruža impresivan kvalitet i rezoluciju svojih slika.

Južnokorejski tehnološki div tvrdi da njegovi pametni telefoni mogu snimati sa zumom od 100x i davati rezultate u HD-u.

U ovom najnovijem vrhunskom pametnom telefonu najveći fokus kompanije bio je na tehnologiji umjetne inteligencije, ali to ne znači da je zaboravio na svoje kamere.

Samsung stavlja naglasak na njih, a u ovom najnovijem modelu demonstrira intergalaktičke mogućnosti pametnog telefona: Galaxy S24 Ultra podnosi surove uvjete stratosfere i svima pruža ekskluzivne fotografije sa Zemlje!

Generativni AI alati – od robota za ćaskanje do izuzetno realistične muzike i generatora glasa, pa do kreatora slika i videozapisa i još mnogo toga – nastavljaju da zadivljuju javnost, dok napredak vještačke inteligencije i mašinskog učenja sve više nalazi primjenu u oblastima kao što su zdravstvo i otkrivanje lijekova.

Crna kutija

Međutim, tu postoji jedan problem: čak ni ljudi koji kreiraju svu ovu vještačku inteligenciju ne razumiju u potpunosti kako ona zaista funkcionira, piše B92.

– Očigledno je da nismo potpune neznalice – rekao je kompjuterski naučnik sa Univerziteta Kalifornije u San Dijegu Mihail Belkin za MIT Technology Review, te nastavio:

– Ali naša teorijska analiza je toliko daleko od onoga što ovi modeli stvarno mogu da urade.

Kako objašnjava MIT Tech, mnogi modeli vještačke inteligencije su takozvane crne kutije, što znači da, iako algoritam može da proizvede koristan rezultat, istraživačima je nejasno kako je tamo dospio. Ovo je slučaj već godinama, a sistemi vještačke inteligencije često prkose teoretskim modelima zasnovanim na statistici. Bez obzira na to, industrija vještačke inteligencije napreduje, potaknuta milijardama dolara investicija i gotovo fanatičnog praćenja.

Nedostatak razumijevanja

Drugim riječima, AI se već nalazi svuda. Ali kako se sve više integrira u ljudski život, naučnici koji kreiraju tehnologiju i dalje pokušavaju da u potpunosti razumiju kako ona uči i funkcionira.

Neki stručnjaci nedostatak razumijevanja pripisuju tržištu koje je još u razvoju, tvrdeći da nastanak vještačke inteligencije znači da će ponekad istraživači morati da rade unazad, počevši od eksperimentalnih rezultata i rješenja.

Naravno, eksperimentiranje i neizvjesnost su prirodni u naučnom procesu. Ali AI modeli više nisu ograničeni na metaforičke epruvete iz Silicijske doline; industrija vještačke inteligencije je i unosan finansijski posao i, kao što je slučaj s drugim tehnologijama, kreira izazove na putu.

Na Konferenciji o tehnologiji, medijima i telekomunikacijama Morgan Stanleyja Ilon Mask (Elon Musk) je otkrio da njegova platforma X razmišlja o uklanjanju javne vidljivosti broja lajkova i prenošenja objava korisnika, piše avaz.

Brojčana metrika angažmana

Ta predložena promjena trebala bi ukloniti vidljive brojčane metrike angažmana korisnika i zadržati te informacije samo za kreatore objava.

Mask je, također, otkrio da je platforma X na putu da osigura odobrenje za licencu za prijenos novca u Njujorku, što je prekretnica koja ukazuje na širenje te platforme i na finansijske usluge.

Nakon što je kupio Twitter, sada preimenovan u X, Mask ga želi pozicionirati kao sveobuhvatnu aplikaciju, koja obuhvata ne samo razmjenu poruka već i bankarstvo te kupovinu.

Mjerni podaci o angažmanu, poput lajkova i dijeljenih objava, bili su izvor kontroverzi za Maska otkad je postao vlasnik platforme X. Izvještaji sugeriraju da je Mask pritiskao inžinjere da manipuliraju algoritmima, povećavajući vidljivost njegovih objava na vremenskim crtama korisnika.

Taj problem je eskalirao u februaru 2023. godine, kada je Mask navodno izbrisao objavu, označivši je “promašajem” u poređenju s objavom predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) na Super Bowlu, prijeteći da će otpustiti inženjerski tim ako taj problem potraje.

U junu se Mask suočio s optužbama za kršenje slobode govora otkazivanjem emitiranja filma koji je financirao Daily Wire, a kasnije je to odbacio kao “grešku” njegovog tima. U pokušaju da oživi prihode od oglašavanja u julu, najavio je 50-postotno smanjenje cijena oglasa na platformi X.

Zabrinutost pretplatnika

Diskretno ažuriranje pravila o privatnosti platforme u avgustu dalo je X-u dozvolu za prikupljanje korisničkih otisaka prstiju, skeniranja mrežnice, prepoznavanja glasa i lica i drugog.

Uprkos Maskovoj ranijoj namjeri da ukloni mogućnost ”blokiranja” korisnika, isključujući privatne poruke, ta se promjena nikada nije ostvarila, što je izazvalo zabrinutost pretplatnika, posebno onih koji su uključeni u usluge ”X Premium” od 8 dolara mjesečno, a koji su ”blokiranje” uporedili sa ”samoobranom” i pozivali se na svoja prava prema 2. amandmanu američkog Ustava, piše Zimo.