Ovo je prvi put da korisnici ovog operativnog sistema na ovakav način bivaju obaviješteni o potencijalnim opasnostima. Obavijest je stigla nekoliko sekundi prije jakog potresa i iznenadila mnoge korisnike.
Uz obavještenje da se nalaze u potencijalno opasnom području, dobili su i upute kako da se ponašaju tokom zemljotresa.
Između ostalog, navedeno je da izađu iz kuća, zatvore plin, izađu ispred i izbjegavaju oštećene zgrade.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija.
BANJALUKA – Nakon što je Okružni privredni sud u Banjaluci donio presudu u korist preduzeća “Bitminer Factory” iz Gradiške u sporu sa banjalučkom “Unicredit bankom” u visini od 256 miliona maraka, predmet se nalazi na drugostepenom odlučivanju kod Višeg privrednog suda u Banjaluci.
Foto: Agencije
Predstavnici preduzeća iz Gradiške sumnjaju da se vrši pritisak na pravosuđe.
Iz preduzeća “Bitminer Factory” kojem je prema presudi Okružnog suda, banjalučka “Unicredit banka” nezakonito ugasila poslovni račun i time dovela do propasti projekat vrijedan više stotina miliona marka, tvrde da se intezivno vrše pritisci na Viši privredni sud da poništi ili preinači prvostepenu presudu.
“Ono što mi znamo je da se vrše razni pritisci na različitim stranama, što na pravosuđe, što na nivou vlasti”, kazala je Nikolina Popadić iz ovog preduzeća.
Iz Višeg privrednog suda nisu odgovarali na pitanja BN-a da li je bilo pritisaka na rad suda niti kada će ovaj predmet doći na razmatranje.
Iz Ministarstva pravde nisu htjeli pred kameru BN televizije ali ističu kako su sudovi samostalni i nezavisni u okviru djelokruga svojih nadležnosti određenim zakonom.
“Svaki pritisak na rad suda je nezakonit i niko ne smije uticati na nezavisnost i nepristrasnost u odlučivanju u predmetima. Shodno tome uvjereni smo da će sud u skladu sa zakonom voditi ovaj postupak”, kazali su oni.
U nezavisnost pravosuđa vjeruju i u “Bitminer Factoriju”, kao i u ispravnost prvostepene presude koja je bila u njihovu korist. Najavljuju nastavak pravne bitke.
“Na nama je da vidimo šta možemo, ali ćemo iskoristiti sva pravna sredstva koja su u našim rukama da istrajemo do kraja jer apsolutno smo i dalje mišljenja, a i čvrstvo stojimo iza toga da je pravostepena presuda bila ispravna i da je sud donio ispravnu odluku i obrazložio je kako treba”, kazala je Popadićeva.
Zbog presude Okružnog privrednog suda i visine odštete od 250 miliona maraka, izvršni odbor Advokatske komore Republike Srpske je još u februaru ove godine donio odluku da iz predostrožnosti povuče sredstva koja su bila na računu “Unicredit banke”.
“Neka sudovi rade svoj posao ali mislim da Advokatska komora ima pravo da u potpunosti raspolaže svojim sredstvima, i to je učinjeno iz predostrožnosti. Ne namjeravamo na bilo koji način da diskreditujemo ni jednu ni drugu stranu, ali ni položaj Advokatske komore i mislim da je ovaj potez najviše napravljen kako bi se sredstva zaštitila”, kazao je Dalibor Mrša, predsjednik komore.
Unicredit banka je 2018. godine je jednostrano odlučila da zatvori račun “Bitminer Factory” iz Gradiške pod izgovorom da se preduzeće bavilo trgovinom kriptovalutama.
Uslijedila je tužba koja je rezultirala presudom Okružnog privrednog sudaod 30. decembra prošle godine teškom 256 miliona maraka na ime odštete zbog neposlovnog odnosa i nezakonitog zatvaranja poslovnog računa. BN
BANJALUKA – Kompanija Xiaomi u okviru svog globalnog tradicionalnog godišnjeg događaja koji nosi naziv MI Fan Fest, poziva sve ljubitelje ovog brenda da podijele svoja iskustva o Xiaomi-jevim proizvodima.
U sklopu MI Fan Fest-a pripremili su i različita iznenađenja i poklone za fanove i kupce Xiaomi proizvoda.
„Korisnici kompanije m:tel takođe mogu biti dio ovog globalnog događaja i podijeliti svoja iskustva, zamjerke ili pohvale, a oni koji se odluče na kupovinu Xiaomi Redmi Note 11 telefona do 30.04.2022.godine na poklon dobijaju pametnu narukvicu MI Band 6“, saopšteno je iz M:tel-a.
Telefon već sada možete naručiti putem sajta kompanije M:tel.
Podsjećamo, prvi MI Fan Fest održan je 6. aprila 2012. u Kini kada je Xiaomi odlučio da pokrene događaj za proslavu dvogodišnjice svog osnivanja.
Znanstvenici iz Oxforda upozorili su kako bi plan NASA-e da lokaciju Zemlje prenesu porukom u svemir mogao izazvati napad izvanzemaljaca.
Ranije su znanstvenici u NASA-i stvorili emitiranu poruku pod nazivom ”Svjetionik u svemiru” kako bi stupili u kontakt s izvanzemaljcima. Već je ranije, 1974., emitirana i poruka Arecibo, a ova ažurirana verzija poruke sadržavala bi osnovne matematičke i fizičke koncepte kojima bi se uspostavio univerzalni jezik, kao i informacije o biokemijskoj kompoziciji života na Zemlji.
Poruka sadrži i lokaciju Zemlje, kao i podatke o Zemljinoj površini i ljudima.
Viši istraživač na Institutu za budućnost čovječanstva u Oxfordu Anders Sandberg upozorio je kako je dijeljenje takvih informacija veliki rizik, prenosi Telegraph.
Velik utjecaj – Iako postoji mala vjerojatnost da će takva poruka doprijeti do izvanzemaljaca, mogla biti imati veliki utjecaj koji se treba shvatiti ozbiljno – upozorio je.
Sveukupno, rizik i potencijalna korist su maleni, smatra Sandberg. Uzimajući u obzir sve prepreke s kojima bi se ta poruka susrela, i vrlo naprednoj civilizaciji ona bi vjerojatno samo zvučala kao razglednica na kojoj piše: ”Volio bih da si ovdje.” Već su ranije slane poruke u svemir, stoga Sandberg napominje kako je moguće da ”izvanzemaljci već sada dobivaju razne poruke koje su poslane iz cijelog niza razloga.” Osim Sandberga, postoji još istraživača koji dijele isto mišljenje, među kojima je bio i Stephen Hawking. Toby Ord s istog Instituta slične je argumente iznio i u knjizi objavljenoj 2020. godine, a u kojoj je istaknuo kako bi ova ideja prije realizacije trebala proći kroz javnu raspravu, smatrajući da bi i pasivne izvanzemaljske civilizacije mogle biti opasne te da bi nas poruka mogla izložiti opasnosti. – Ove opasnosti su malene, ali su slabo shvaćene i još se njima dobro ne upravlja – kazao je. Glavno pitanje Kako je napisao, ”glavno pitanje jest taj omjer između miroljubivih i neprijateljskih civilizacija”. “Imamo jako malo podataka s time u vezi, ne postoji ni konsenzus među znanstvenicima. S obzirom na sve potencijalne rizike, ovo mi ne zvuči kao situacija u kojoj bismo trebali poduzeti aktivne korake”, napisao je Ord. Ni Stephen Hawking nije podupirao ovu ideju još 2010. godine, smatrajući da komunikacija između dvaju civilizacija koje nisu na istoj razini tehnološkog napretka najčešće ne ispadne dobro za grupu koja je manje napredna. – Moramo pogledati sami sebe kako bismo uvidjeli da ”inteligentan život” nije nešto s čime se želimo sresti – kazao je, aludirajući na dolazak prvih Europljana u Ameriku. prneosi Vecernji
BANJALUKA – Sistem objedinjenog obračuna i naplate komunalnih proizvoda i usluga, koji je plaćen 1,5 miliona maraka iz Budžeta Srpske, ni dvije godine nakon uvođenja nije u potpunoj primjeni.
Foto: Pixabay
„Smart city platforma za sistem objedinjene naplate” u nadležnosti je Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske, koje je 2020. godine izradu tog sistema povjerilo kompanijama „Dwelt“ i „Sirius 2010“.
Sistem je plaćen 1.499.940 KM, a već godinu i po na pitanja CAPITAL-a da li je sistem uveden, koji gradovi i opštine su njime obuhvaćeni i koje su uštede ostvarene, iz Vlade RS ne žele da odgovore.
Međutim, iz izvještaja o provedenoj finansijskoj reviziji Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo za 2021. godinu vidljivo je da sistem nije operativan.
„Sistem objedinjenog obračuna i naplate komunalnih proizvoda i usluga nije još u potpunoj operativnoj primjeni kod svih pet pilot opština uključenih u projekat“, naveli su revizori.
Dodaju da je Ministarstvo nematerijalnu proizvedenu imovinu iskazalo u iznosu od 5.312.413 KM bruto vrijednosti, te da se to u cijelosti odnosi na vrijednost računarskih programa, od kojih su najznačajniji „Smart city platforma za sistem objedinjene naplate” (bruto vrijednosti 1.499.940 KM i neto vrijednosti 1.124.955 KM), sistem zadetekciju anomalija na mreži (bruto vrijednosti i neto vrijednosti 599.872 KM) i sistem za određivanje Jedinstvenog matičnog broja za novorođenčad „e-beba” (bruto vrijednosti 800.000 KM, ispravke vrijednosti 233.333 KM i neto vrijednosti 566.667 KM).
„Sistem za detekciju anomalija na mreži je operativan odnosno u funkciji od decembra 2021. godine, a sistem za određivanje Jedinstvenog matičnog broja za novorođenčad je implementiran u 13 porodilišta u Republici Srpskoj“, istakli su revizori.
Revizori su Ministarstvu, kojim rukovodi Srđan Rajčević, dali mišljenje sa rezervom, a kao jedan od razloga za to bilo je i zapošljavanje mimo Zakona o državnim službenicima.
Podsjećamo, cilj uvođenja „Smart city platformeza sistem objedinjene naplate” trebao je da bude objedinjavanje svih kumunalnih računa na jedan račun kako bi se povećala njihova naplata, uštedilo na potošnom materijalu i softverskoj i hardverskoj opremi, te smanjio broj službenika za obradu podataka…
Sistem je trebalo da obračunava najmanje 5.000 korisnika komunalnih usluga u minuti.
Kada pogledamo u noćno nebo, šta vidimo? Zvijezde, Mesec, po neku planetu ali najveći dio je potpuno mračan. Ako se zamislimo, ne bi trebalo da je tako. U našoj galaksiji ima oko 200 do 400 milijardi zvezda, a u vidljivom svemiru 200 milijardi galaksija.Zar ne bi trebalo da noćno nebo da sija?
Prvo šta nam pada da su zvijezde i galaksije daleko i da svjetlost koja stiže do nas nije dovoljno jaka da je vidimo. Ali matematika pokazuje da – ako su galaksije ravnomjerno raspoređene – što su dalje od nas ima više i svojim brojem nadoknađuju slabljenje svjetlosti koje stiže do Zemlje. Tako da bi i udaljene galaksije, u zbiru, trebalo da nam donesu isto svijetla kao i bliže, tako da bi noćno nebo trebalo da bude sveijtlo. Ali zašto je crno? To se zove Paradoks noćnog neba, ili Olbersov paradoks i nauci je bilo potrebno 500 godina da ga riješi, prenosi National geographic.
Kepler (1571–1630) je prvi razmišljao o tom problemu i, predložio je da svemir nije beskonačan i homogen, tj. da u njemu nema dovoljno svijetlećih objekata da bi nam noćno nebo bilo svijetlo.
Olbers (1758–1840), po kome je paradoks dobio ime, tragao je za rješenjem u kome je svemir beskonačan i predložio je da u svemiru ima gasa i prašine koja blokira dolazak svijetla do nas. Ali ako je svemir beskonačan, tada bi se taj gas pod dejstvom zračenja zvijezdi na kraju ugrejao i on sam bi zračio svetlošću.
Vratimo se na Keplerov model, ograničenog svemira. U tom slučaju, gravitacija bi takav ograničen svemir poslije dovoljno vremena urušila u jednu tačku, zbog privlačenja tijela. Znači, ako je svemir beskonačan, noćno nebo bi bilo svijetlo, ako je konačan, urušio bi se u sebe. A ne vidimo ni jedno od toga dva.
Habl (1889–1953) je koristeći veliki teleskop utvrdo da su nebule, magline, zapravo udaljene galaksije. I da se one udaljavaju od nas. Zapravo, što su dalje od nas, njihova brzina udaljavanja je veća! Znači svemir nije statičan a ni ne urušava se sam u sebe, nego se širi.
Pošto se svemir širi nameće se ideja da je u prošlosti sve bilo bliže jedno drugo, zvijezde, galaksije. Ovde se nameće interesantno pitanje. Ako je svemir krenuo iz velike eksplozije, tzv. Velikog praska, tada su hipotetički posmatrači u njemu, u jednom periodu imali kompletno svijetlo noćno nebo. Kada se desilo da se galaksije dovoljno udalje da su počeli da se pojavljuju tamni dijelovi na noćnom nebu?
Smatra se da se Veliki prasak desio prije 14 milijardi godina, i da je tako nastao svemir.
Ali i dalje ostaje pitanje zašto je noćno nebo tamo? Prvo da se podsjetimo Doplerovog efekta.
Doplerov efekat – SHUTTERSTOCK
S obzirom da je svijetlost talasne prirode, udaljavanje galaksija čini da se menja talasna dužina vidljive svijetlosti, da se pomjera ka dužim, crvenim talasnim dužinama. To se zove crveni pomak (eng. red shif). Ako su galaksije dovoljno udaljene, njihova brzina udaljavanja vidljivu svjetlost pomjera u infracrvenu, za ljudsko oko nevidljivu svijetlost. Zbog toga će sledeći svemirski teleskop James Web prikuplja infracrvenu, nama nevidljivu svijetlost. I time će moći da vidi dalje od Habl teleskopa. Ovim smo došli do jednog razloga zašto noćno nebo nije svijetlo. Zato što svijetlost stiže u infracrvenom spektru koje ljudsko oko ne može vidjeti.
Da vidimo drugi razlog. Znamo da je najveća brzina u kosmosu, brzina svijetlosti (300.000.000 km/s) i da je to velika brzina, po našim ljudskim mjerilima. Ali to je mala brzina kada je u pitanju veličina svemira. Kada bismo imali brod koji se kreće brzinom svijetlost, milijarde godina bi nam trebale da stignemo svuda gde bismo željeli.
Glaksija Andromeda: Nama najbliža galaksija Andromeda je daleko je 2,5 miliona svetlosnih godina od Zemlje. I da imamo svemirski brod koji ide brzinom svetlosti, opet je loša situacija. Na Zemlji bi prošlo 2,5 miliona godina. Brzina svetlosti i nije baš tako velika brzina. – SHUTTERSTOCK
Ništa ne može da se kreće brže od brzine svijetlosti. Obratite pažnju, to dovodi do zaključka da jedino ništa može da se kreće brže od svijetlosti. A šta je ništa? Prostor! Tačnije prostor i vrijeme! Obe veličine mjerimo metrima i sekundama, poimamo ih kao koncept, kao nešto što imao smisao ali nam istinski izmiče. Prostor-vrijeme se širi brzinom većom od brzine svijetlosti, šireći vasionu od Velikog praska do danas.
Sve ovo nas vodi do zaključka da zbog konačne brzine svijetlosti, veka svemira od 14 milijardi godina, svetlost mnogih galaksija nije stigla do nas. Stvar se dodatno komplikuje sa udaljenim dijelovim univerzuma koji se šire brzinom većom od brzine svijetlosti, svijetlost iz tih dijelova nikada neće stići do nas.
Zbog širenja prostor-vremena na dovoljno velikoj daljini od nas, svijetlost van kruga, nikada neće stići do nas. U odnosu na nas tamo je širenje prostora brzinom većom od brzine svijetlosti, tako da iako je svijetlost galaksija van kruga krenula u našem smjeru, udaljava se od nas i nikada neće zasvijetliti na našem noćnom nebu. Dok će svijetlost unutar kruga na kraju stići do nas.
Zbog širenja prostor-vremena na dovoljno velikoj daljini od nas, svetlost van kruga, nikada neće stići do nas. U odnosu na nas tamo je širenje prostora brzinom većom od brzine svetlosti, tako da iako je svetlost galaksija van kruga krenula u našem smeru, udaljava se od nas i nikada neće zasvetleti na našem noćnom nebu. Dok će svetlost unutar kruga na kraju stići do nas. -SHUTTERSTOCK
Naše noćno nebo koje vidimo je samo sićušan dio cijele vasione. Taj deo zovemo vidljiva vasiona. Nevidljiva ostaje zauvijek nevidljiva i ona raste jer periferni rubovi vidljive vasione prelaze u nevidljivu vasionu, piše Astronomski Magazin.
Prošle je godine Huawei pod svojim podbrendom AITO predstavio svoj prvi električni automobil naziva AITO M5. Kompanija je zabilježila pristojne rezultate prodaje ovog automobila, čije su isporuke krenule nedavno, a čini se da Huawei snažno nastavlja s razvojem električnih automobila na tržištu. Sada je potvrđen plan kineske kompanije za predstavljanjem nasljednika AITO M5 automobila.
IT Home prenosi da je na kineskoj MIIT bazi podataka Huaweijev AITO M7 dobio certifikat, što znači da je automobil u velikoj mjeri završen. Na samom certifikatu ne stoji da se automobil zaista zove AITO M7, no jedan zamućen tekst na fotografiji sugeriše na to da se radi o nazivu automobila AITO M7.
Certifikat otkriva da je AITO M7 hibridni električni SUV sa 6 sjedišta srednje veličine, ali ipak nešto veći od prethodnika. Sudeći po vanjskom izgledu, AITO M7 ima sličan dizajn kao i njegov prethodnik. Posjeduje ogromnu rešetku za ventilaciju zraka na prednjem braniku, uglađenu i ravnu liniju krova, aerodinamična prozirna prednja svjetla itd.
Automobil, za razliku od prethodnika, nema logotip „Huawei Zhixuan“, koji se nalazi na njegovu prethodniku. Međutim, kako fotografije ne otkrivaju automobil iz svih uglova, moguće je da je Huawei odlučio premjestiti logotip na neko drugo mjesto na automobilu.
Huawei AITO M7 težak je 2340 kg i njegove dimenzije su 5020 mm x 1945 mm x 1775 m. Električni hibridni automobil koristit će 1,5 T kombinaciju za proširenje raspona + motor. Na MIIT-u stoji da je potrošnja goriva 1,05L/100 km.
Kako se AITO M5 počeo isporučivati kupcima tek prošlog mjeseca, očekuje se da će njegov nasljednik biti predstavljen krajem ove godine.
Kako se vama sviđa nadolazeći Huaweijev električni automobil?
NJUJORK – Saudijski princ Alvalid bin Talal odbacio je ponudu Ilona Maska za preuzimanje Twittera.
Foto: Flickr
Kako je rekao Talal, koji je jedan od najvećih investitora Twittera, vrijednost te kompanije je mnogo veća.
“Ne verujem da je predložena ponuda Ilona Maska (54,20 dolara po akciji) blizu suštinskoj vrijednosti Twittera s obzirom na njegove izglede za rast”, rekao je princ u objavi na Twitteru.
Mask je u četvrtak objelodanio da je ponudio 43 milijarde za tu kompaniju, a izvršni direktor Tesle je rekao da gigant društvenih medija treba da bude privatna kompanija. Agencije
NJUJORK – Direktor “Amazona” Endi Džesi izjavio je da ovaj gigant elektronske trgovine u skorije vrijeme neće dodati kriptovalute kao opciju za plaćanje u maloprodaji.
FOTO: Agencije
Džesi je u intervjuu stanici SNBC rekao da bi bilo moguće prodavati kripto NFT imovinu na “Amazonovoj” platformi i očekuje rast trgovine ovom digitalnom formom.
NFT je vrsta digitalne imovine koja postoji u blokčejnu, a postala je popularna 2021. godine. NFT umjetnička djela dostižu cijene od više miliona dolara.
Džesi je rekao da će kriptovalute postati značajnije gledano dugoročno, ali je dodao da lično ne posjeduje nijedan bitkoin.
Sve više kompanija počinju da primaju virtuelne valute kao sredstvo plaćanja i uvode u uobičajenu upotrebu digitalne valute koje još nemaju podršku velikih finansijskih institucija. Bankar.me
Otkrivene kosti pripadaju pterosaurima, utvrdili su naučnici, letećim stvorenjima koja su živjela uz dinosauruse i imala veliki raspon krila. Hranili su se filtriranjem vode kroz duge tanke zube, slično kao flamingo.
Ovo ima globalnu važnost
Tim naučnika predvođen Džonatanamo Alarkonom, godinama je tragao za pterosaurusima, ali ovo otkriće nadmašilo je sve njihove nade. “Ovo ima globalnu važnost jer su ovakvi nalazi relativno rijetki”, rekao je Alarkon. “Gotovo svuda u svijetu pronađeni ostaci pterosaurusa su pojedinačni.”
Otkriće ovog rijetkog groblja omogući će naučnicima da proučavaju navike pterosaurusa, a ne samo njegovu anatomiju, rekao je.
“Mogli bismo utvrditi kako su izgledale zajednice tih životinja, jesu li odgajale svoj mladunce ili ne”, dodao je.
Pronašli smo sačuvane kosti
Još jedno neočekivano iznenađenje bilo je koliko su dobro očuvane kosti koje su otkrili naučnici.
“Većina pronađenih kostiju pterosaurusa je spljoštena, slomljena”, rekao je David Rubilar, kustos paleontolog u čileanskom Muzeju nacionalne istorije. “Uprkos tome, uspjeli smo na ovom lokalitetu pronaći sačuvane trodimenzionalne kosti”.
To će pomoći naučnicima da bolje razumiju anatomiju pterosaurusa.
Lokalitet s otkrićima smešten je 65 km od drugog mjesta gdje su pronađeni ostali ostaci pterosaurusa. Ovo otkriće potvrđuje hipotezu naučnika da su pterosaurusi nekad bili široko rasprostranjeni u sjevernom Čileu, prenosi National geographic.
