Kategorija: Tehnologija

Na jesen pretprošle godine Huawei je predstavio Huawei Mate 40 seriju pametnih telefona. Prošle godine nije stigla Huawei Mate 50 serija, a nagađa se da bi se to moglo desiti ove godine. Sada stiže izvještaj o procesoru koji bi mogao pokretati Huawei Mate 50 modele.

Huawei P50 isporučen je prošle godine sa Snapdragonom 888, dok je Pro inačica isporučena sa Kirin 9000 čipom. Najnoviji izvještaj koji stiže iz Kine navodi da će Huawei Mate 50 modeli isključivo biti isporučeni sa Snapdragon čipom. Znači li to da se Huawei odriče flagship Kirin čipova, bar na neko vrijeme?

Leaker Chrysanthemum Pictures Fans prenosi neke detalje o Mate 50 seriji, a najviše pažnje privukli su detalji oko čipa. Tako on navodi da će Huawei Mate 50 i Mate 50 Pro biti pogonjeni Snapdragon čipom, ali očekivano u 4G verziji. Oba će telefona biti isporučena sa HarmonyOS 3.0. Leaker prenosi i to da će kamere biti bolje u odnosu na one koje posjeduju P50 modeli.

Svi znamo s kakvim se problemima susreće Huawei već gotovo tri godine, a posljednja flagship serija koja je predstavljena sa Google servisima je Huawei P30 serija, 2019. godine. No, nije samo nedostatak Google servisa problema. Veći je problem nemogućnost korištenja američkih tenhologija i nemogućnost saradnje sa kompanijama koje koriste američku tehnologiju, što evo rezultira i odricanjem od Kirin flagship čipova.

Nije poznato kada će Huawei Mate 50 serija biti predstavljena, ali Derek Yu, predsjednik Huaweija za Srednju i Istočnu Evropu, Kanadu i Tursku, potvrdio je da će Huawei sljedeće godine predstaviti Huawei Mate 50 seriju za globalno tržište. Naravno, očekivati je da prije globalnog, serija debituje na domaćem, kineskom tržištu.

Objava Odriče li se Huawei Kirin čipova?! prenijeta sa portala Bajtbox.

– Bitcoin je potonuo na čak 36.370 dolara rano u utorak, što je najniži nivo u više od dvije sedmice.
– Analitičari su pad pripisali eskalaciji napetosti zbog rusko-ukrajinske krize.
– Digitalne valute pretrpjele su poraz jer su geopolitičke napetosti oko Ukrajine uzburkale globalna tržišta.

 

NJUJORK – Bitcoin je potonuo na čak 36.370 dolara u ranoj jutarnjoj trgovini, što je najniži nivo u više od dvije sedmice. Najveća svjetska kriptovaluta kasnije je smanjila svoje gubitke, posljednja je pala za tri odsto u 24 sata na cijenu od 37.495 dolara, objevio je CNBC.

Ostala digitalna imovina takođe je pala, Eter je pao za četiri odsto, a XRP za 10 odsto.

Analitičari su pad pripisali eskalaciji napetosti zbog rusko-ukrajinske krize. Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je u ponedjeljak da trupe uđu u dvije otcijepljene regije u istočnoj Ukrajini, nekoliko trenutaka nakon što ih je proglasio nezavisnim.

Taj je potez potaknuo strahove od potpune invazije, zbog čega su globalne akcije naglo pale jer apetit trgovaca za rizikom opada.

“Bitcoin, i uopšteno kripto, krenuli su u korak s azijskim berzanskim indeksima preko noći dok su rusko-ukrajinski naslovi doveli do kretanja cijena”, rekao je Chris Dick, kvantitativni trgovac u londonskom proizvođaču kriptovaluta B2C2, za CNBC.

“Prvo rasprodaja, jer je Putin najavio da naređuje ulazak vojnika u Ukrajinu, a zatim povratak, dok je tržište obrađivalo naslove.”

Njegovi zagovornici često proglašavaju Bitcoin kao sigurno utočište slično zlatu, što znači da bi trebao ponuditi zalihu vrijednosti u vremenima neizvjesnosti.

Međutim, slučaj s bitcoinom kao vrstom “digitalnog zlata” propao je jer je sve više institucionalnih ulagača počelo njime trgovati, a kriptovaluta postaje sve više usklađena s fluktuacijama na tradicionalnim tržištima poput akcija.

Bitcoin je sada znatno ispod najviših vrijednosti svih vremena (68.000 dolara), koje je dostigao u novembru 2021, a neki ulagači vjeruju da je to onoliko dobro koliko će biti za kriptovalutu još neko vrijeme.

Du Jun, suosnivač kripto berze Huobi, rekao je da je malo vjerovatno da će se sljedeće tržište bikova za bitcoine održati najranije 2024, kada bi se trebao održati sljedeći takozvani događaj “prepolovljenja”.

“Slijedeći ovaj ciklus, tek od kraja 2024. do početka 2025. možemo dočekati sljedeće bikovsko tržište bitcoina”, rekao je Du.

Prepolovljenje bitcoina smanjuje nagrade koje rudari kriptovalute dobijaju za provjeru transakcija, učinkovito sužavajući ponudu novih kovanica u izdanju.

CNBC

Objava Bitcoin i druge kriptovalute tonu zbog rastućih tenzija između Rusije i Ukrajine prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

NJUJORK – Ekolozi u Montani nazvali su je “mrtvom stražom”. Nakon godina finansijskih gubitaka, jedna od nekolicine preostalih elektrana na ugalj u državi je bila osuđena na propast i njena sudbina je predstavljala malu, ali značajnu, pobjedu u nastojanju da se izbjegnu katastrofalne klimatske promjene. Ali onda je kompanija za rudarenje bitkoina uskočila da je oživi, piše The Guardian.

Generatorska stanica Hardin, elektrana na ugalj od 115 megavata koja se nalazi šesnaestak kilometara od istorijskog mjesta čuvene bitke kod Malog Bighorna u južnoj Montani, bila je predviđena za zatvaranje 2018. i zbog nedostatka kupaca, da bi opstala, radila je samo 46 dana u 2020. „Samo smo čekali da ova stvar umre“, rekla je Anne Hedges, kodirektorka Informativnog centra za životnu sredinu Montane. “Borili su se za opstanak i bili su pred zatvranjem. Bili su na ivici. A onda se pojavila kompanija za kriptovalute.”

U ugovoru sklopljenom krajem 2020. godine, Marathon, kompanija za “rudarstvo” bitkoina, postala je jedini primalac električne energije iz elektrane. Osnovala je podružnicu data centara na 20 hektara zemlje pored objekta u kojem je više od 30.000 Antminer S19 jedinica, specijalizovanog računara koji rudari bitkoine. Takva žeđ za moći uobičajena je za kriptovalute – globalno rudarenje bitkoina troši više električne energije nego Norveška, zemlja od 5,3 miliona ljudi.

Kako su se rudari bitkoina uselili prošle godine, Hardin se vratio u život. Samo u prvih devet mjeseci 2021. godine kotlovi elektrane palili su se 236 dana. Emisije koje zagrijavaju planete iz sagorijevanja Hardinovog uglja su takođe porasle, sa 187.000 tona ugljičnog dioksida koje je ispušteno u drugom tromjesečju prošle godine, više od 5000% više nego što je izbačeno u istom periodu 2020. godine.

U trećem kvartalu emitovano je još 206.000 tona CO2, što je povećanje od 905% u odnosu na 2020. godinu, pokazuju podaci Agencije za zaštitu životne sredine (EPA). Hardin je radio “skoro punim kapacitetom”, rekao je Marathon u decembarskom ažuriranju, a centar podataka je 1. decembra proizvodio oko 34 bitkoina.

“Bio sam užasnut kada sam vidio da se sve to dogodilo, bio je to užasan preokret događaja”, rekao je Hedges, koji je posjetio fabriku i fotografisao novi data centar, a obožavatelji su sjedili na njegovom krovu kako bi rashladili hardver kompjutera koji bruji. “Ovo ne pomaže starim damama da se ne smrznu do smrti, već da se obogati nekoliko ljudi, a uništiti klima za sve nas. Ako ste zabrinuti zbog klimatskih promjena, ne biste trebali imati nikakve veze s kriptovalutama, to je katastrofa za klimu.”

Hardin je dio vala američkih “zombi” tvornica fosilnih goriva, koje su iz mrtvih vratile kompanije za kriptovalute, koje žele nahraniti nezasitne energetske potrebe svojih rudarskih operacija. Kina, koja je nekada bila epicentar industrije bitkoina, prošle godine je zapravo protjerala oko polovinu rudara svjetskih valuta, a rezultirajuća potraga za jeftinom strujom dovela je do toga da su kompanije bacile oko na američke elektrane.

Godine 2020, zatvorena tvornica uglja u sjevernoj državi New York prebacila je svoj način rada na plin i napaja veliku operaciju rudarenja bitkoina, potez za koji je vlasnik Greenidge Generation rekao da “donosi dio svjetske digitalne budućnosti” državi. Eric Adams, novi gradonačelnik New Yorka koji je rekao da će prihvatiti svoju prvu platu u bitkoinima, prošle sedmice je kritikovao uticaj rudarenja kriptovaluta na prirodnu sredinu.

U međuvremenu, u zapadnoj Pensilvaniji, hiljade kompjutera za rudarenje bitkoina spakovano je u transportne kontejnere pored fabrike Scrubgrass, koja sagorijeva otpadni ugalj i trebalo je da se zatvori prije nego što se okrene bitkoinu. A u Kentuckyju se gradi novo postrojenje za bitkoin pored Big Rivers Electric Corporation, koja posjeduje i upravlja sa četiri elektrane na ugalj.

Ova taktika, tvrde kripto firme, stvara lokalna radna mjesta – Kentucky je imao za cilj privući rudare valute donošenjem zakona koji ih oslobađa od poreza na promet električne energije – i koristi višak energije bez opterećivanja mreže za domaćinstva i kompanije. Ali kritičari ističu da ogromna potrošnja električne energije potrebna za održavanje virtuelne valute podstiče klimatsku krizu i sada prijeti djelomično oživljavanjem uglja u SAD-u.

“Elektrane na ugalj i prirodni plin koje se koriste za rudarenje kriptovaluta, koje bi inače bile ugašene usljed dekarbonizacije, dodaju još više ugljika u atmosferu u eri kada bismo trebali smanjiti takve emisije,” rekao je Benjamin Jones, stručnjak za ekonomiju prirodnih resursa u Univerzitetu u Novom Meksiku. „Kontinuirana ili proširena upotreba električne energije iz fosilnih goriva nameće društvu značajne ekološke-ekonomske troškove.”

Jones je rekao da je “zabrinjavajuće” vidjeti da se ionako ogromna potrošnja energije od strane rudarenja bitkoina povećava i da većina toga dolazi od fosilnih goriva, uprkos nekim naporima rudarskih kompanija da povećaju količinu čiste energije koju koriste – Marathon, kompanija koja koristi energiju od Hardina, sklopila je poseban sporazum u Teksasu o preuzimanju energije iz vjetroelektrane.

Čak su se i oni, koji su se među prvima upustili u rudarenje bitkoina, povukli usljed upotrebe energije koju bitkoin zahtijeva, a Elon Musk je prošle godine zaustavio Teslinu upotrebu kriptovalute jer je, kako je rekao, kompanija za električna vozila „zabrinuta zbog brzog povećanja upotrebe fosilnih goriva za rudarenje i transakcije bitkoina, posebno uglja, koji ima najgore emisije od svih goriva”. Uber, usluga prevoza, rekla je da neće prihvatiti kripto plaćanja dok se klimatski uticaji ne smanje.

Prije nešto više od jedne decenije bilo je moguće rudariti bitkoine s jednim kompjuterom kod kuće, koristeći zanemarljivu količinu električne energije. Konačno snabdjevanje bitkoina bilo je ograničeno i novi bitkoini su dodijeljeni onima koji su mogli pomoći u validaciji transakcija – rudarima.

Proces validacije u suštini uključuje igranje ogromne igre pogađanja, koja postaje teža što više rudara učestvuje. Kako je interesovanje za bitkoin poraslo, brži, moćni kompjuteri, smješteni u skladišta, sada imaju veće šanse da pobede u igri pogađanja i da budu nagrađeni sa nekoliko bitkoina, koji trenutno (22.02.2022.) vrijede oko 37.000 dolara svaki.

Ova trka za bitkoin bogatstvom proždire ogromnu količinu električne energije – oko 0,5% ukupne globalne potrošnje. Energija koja se koristi za rudarenje bitkoina svakih 60 sekundi bila bi dovoljna za napajanje prosječnog američkog domaćinstva 17 godina, dok bi godišnja potrošnja električne energije za rudarenje mogla napajati sve kotlove koji se koriste za kuhanje vode za čaj u Velikoj Britaniji 28 godina.

Iako su klimatski aktivisti kritikovalii ovu upotrebu, rudari bitkoina tvrde da bi je trebalo staviti u drugačiji kontekst. Fred Thiel, izvršni direktor Marathona, rekao je da kretanje fizičke robe širom svijeta, pa čak i korištenje mašina za pranje rublja u SAD-u, koristi više energije nego bitkoin. “Razumijem želju da neki ljudi pokažu rudarenje bitkoina kao velikog lošeg dečka, ali u poređenju sa svakom drugom industrijom, to je beznačajno,” rekao je u intervjuu.

Thiel upoređuje rudarenje bitkoina s transakcijama koje u data centrima obrađuju kompanije kao što su Amazon i Google i tvrdi da se industrija brzo kreće ka obnovljivoj energiji – Marathon planira postepeno ukinuti korištenje uglja sljedeće godine – nakon što su im mogućnosti rudarenja ograničene usljed činjenice da su rudari morali naspustiti Kinu u kratkom roku.

„Vratite se u 2020, kompanije iz obnovljivih izvora nisu nudile energiju rudarima bitkoina“, rekao je Thiel. “Vrlo malo ljudi je htjelo uopšte imati posla s rudarima bitkoina u svijetu energije. I tako su rudari bitkoina provodili vrijeme tražeći imovinu koja nije bila korišćena u svom punom potencijlu. I tako je jedini način za nas bio da pronađemo neiskorišćenu energiju, što smo i učinili kada smo pronašli tvornicu Hardin.”

Ostaje da se vidi hoće li se bitkoin značajno distancirati od fosilnih goriva, ali će u međuvremenu vjerovatno biti pod sve većom kontrolom zbog svog apetita za strujom na fosilna goriva. “Jednostavno ne znamo kako će emisije iz rudarenja bitkoina izgledati za pet do 10 godina“, rekao je Jones, profesor Univerziteta u Novom Meksiku. “Međutim, čini se vjerojatnim da će i dalje biti glavni potrošač energije.”

Oliver Milman / theguardian.com

Objava Rudari bitkoina “oživjeli” mnoge elektrane prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Instagram je tiho uklonio ovu opciju i sada je najkraće vrijeme koje možete izabrati 30 minuta.

Prema pojedinim izvještajima, ljudi koji su do sada postavljali limite od 5, 10 ili 15 minuta dnevno, sada prijavljuju da ta opcija više ne postoji.

Nakon ažuriranja, najkraći limit, kažu, je 30 minuta, a društvena mreža sada ohrabruje korisnike da ažuriraju svoje aplikacije.

Kako je The Verge testirao trenutno dostupne opcije su 30 minuta, 45 minuta, jedan sat, dva sata i tri sata.

Instagram je uveo ovu opciju ograničavanja vremena provedenog u aplikaciji još 2018. godine, a predstavnici kompanije su tada rekli da su posvećeni korisnicima i da žele da vrijeme koje provedu u aplikaciji bude “dobro potrošeno vrijeme”.

Ove funkcije uvedene su kao odgovor na kritike koje su tehnološke kompanije dobijale zbog uticaja njihovih proizvoda na dobrobit korisnika.

Ova “posvećenost korisnicima” po svemu sudeći nije u skladu sa najnovijom odlukom da se uklone opcije kraćeg limita. prneose #Nezavisne“.

NJUJORK – Psihoterapeuti širom svijeta uočili su rast broja “kripto-zavisnika”, ali tržište je veoma brzo odgovorilo na ovaj problem – sve više stručnjaka za liječenje bolesti zavisnosti se specijalizuje za odvikavanje od trgovanja kriptovalutama, a u SAD je već nekoliko klinika otvorilo posebne ogranke namijenjene onima koji ne mogu da kontrolišu ovu svoju naviku.

U proteklih nekoliko godina zabilježen je veliki rast investicija na tržištu kriptovaluta, kao i osoba koje trguju njima.

Kriptovalute sada ne kupuju samo oni koji imaju viška novca, već i osobe sa prosečnim primanjima koje se nadaju da će kupovinom i preprodajom istih brzo zaraditi. Problem je međutim što to konstantno praćenje tržišta digitalnog novca može da pređe i u zavisnost.

Kako da znate da li ste zavisni?

Kripto-zavisnost je relativno nov fenomen. Ogleda se u patološkoj opsesiji koja traži konstantno praćenje kripto-tržišta i kompulsivnoj kupovini i prodaji digitalnih valuta.

Ova vrsta zavisnosti, kao i sve druge, može veoma negativno uticati na zdravlje zavisnika.

Oni su često ekstremno euforični kada bilježe dobre rezultate u trgovini ali mogu zapasti i u veliku uznemirenost kada im trgovanje “ne ide od ruke”.

Psiholozi kažu da kripto-zavisnici imaju najviše sličnosti sa kockarima, i upozoravaju da ovu zavisnost ne treba shvatati olako, jer se među kockarima bilježi najveći broj samoubistava iz grupe onih koji imaju bolesti zavisnosti, prenosi Bif.rs.

Neki od znakova kripto-zavisnosti su potreba za ulaganjem većih suma novca kako bi i potencijalni dobitak pratila intenzivnija euforija, kompulsivno provjeravanje kretanja na tržištu kriptovaluta u svako doba dana i noći, gubljenje interesovanja za druge aktivnosti, nemogućnost da se misli o drugim stvarima osim o kriptovalutama kao i nemogućnost da se pauzira sa trgovanjem i investiranjem, nesanica, nezadovoljstvo, bijes i druga negativna osjećanja ukoliko iz nekog razloga ne može da se ulaže na ovom tržištu, ugrožavanje sopstvene finansijske stabilnosti konstantnim investiranjem u kriptovalute, pozajmljivanje ili krađa novca kako bi se dalje ulagalo, i sl.

Stručnjaci kažu da se kod nekih kripto-zavisnika mogu javiti i napregnutost mišića, anksioznost i druge fizičke manifestacije bolesti zavisnosti.

Zbog sve većeg broja ljudi koji ne mogu da kontrolišu ovu svoju potrebu širom SAD klinike za liječenje bolesti zavisnosti uvrstile su i lečenje opsesije kriptovalutama u svoj program, a kreirana je i nova grana psihoterapije koja se bavi samo ovim problemom.    Bankar.me

Objava Novi posao za psihoterapeute – liječenje kripto zavisnosti prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Samsungov Galaxy S22 Ultra bi trebao biti pušten u prodaju tek kasnije ovog tjedna, ali kako smo saznali tijekom vikenda, neki sretni kupci su svoje telefone dobili ranije. Nema ništa bolje nego dobiti novi gadget poštom prije lansiranja, ali iskustvo se može brzo pogoršati ako se pojave neočekivane greške ili hardverski kvarovi. Nažalost, čini se da su neki vlasnici S22 Ultra bili upravo te sreće.

Nekoliko korisnika Galaxy S22 i S22 Ultra prijavilo je probleme s prikazom, s čudnim trakama koje se protežu duž cijele širine zaslona. Izgleda se da se ovaj problem javlja samo na Exynos modelima, a ne i na telefonima baziranim na Snapdragon 8 Gen 1 koji se isporučuju u SAD-u i drugim regijama. Također se čini da određene konfiguracije zaslona pokreću ove probleme, što sugerira da bi to mogao biti problem s novim AMD GPU-om, a ne samim zaslonom.

Prema ovim izvješćima, čini se da se ove trake najčešće pojavljuju kada je zaslon postavljen na 1440p s prirodnim postavkama boja. Čini se da prelazak s prirodnih na živopisne postavke boja i u nekim slučajevima smanjenje rezolucije s QHD na FHD rješava problem.

Očito, s takvim vrhunskim hardverom i vrhunskom cijenom to nije trajno rješenje, ali bar će korisnicima omogućiti bezbolno korištenje dok se ovo ne ispravi.

My new s22ultra …. from S22Ultra

No još ne možemo otpisati da se radi o hardverskom problemu koji potencijalno zahtijeva isporuku zamjenskih uređaja pogođenim korisnicima. Morat ćemo pričekati daljnje komentare Samsunga u vezi s ovim nedostacima. Ovo predstavljanje nije prvi put da je tvrtka imala nedostatke na zaslonu pri lansiranju, iako je obično softverska zakrpa dovoljna da riješi ovakve probleme.

Kakvo je Vaše mišljenje o tome?

Objava Galaxy S22 serija se suočava s prvim pravim problemom prenijeta sa portala Bajtbox.

BANJALUKA – HTEC Group planira da do kraja ove godine udvostruči broj zaposlenih, a partnerstvom sa američkim Brighton Park Capital doprinosimo da region ne bude viđen kao lokacija za angažovanje jeftinije radne snage, već kao mjesto gdje vodeće svjetske kompanije dolaze kada su im potrebna rješenja za ozbiljne inženjerske izazove i inovacije, rekao je u intervjuu za portal CAPITAL glavni operativni direktor u HTEC Group David Schoch.

HTEC Group već dvije godine posluje u BiH i u Banjoj Luci okuplja više desetina inženjera, dizajnera i drugih stručnjaka, dok je prošle godine otvorio i razvojne centre u Sarajevu, Tuzli i Bijeljini. Od osnivanja 2008. godine HTEC je ostvarila nevjerovatne rezultate i godinama bilježi najbrži rast među IT kompanijama u regionu. U posljednje dvije godine narasla je četiri puta, sa 250 zaposlenih na preko 1.000 zaposlenih na 12 lokacija u sedam zemalja.

CAPITAL: Nakon što je HTEC Group sklopila partnerstvo sa američkom investitorskom grupom Brighton Park Capital najavljeno je ulaganje 140 miliona dolara. U šta će taj novac biti uložen?

SCHOCH: Kompanija će kao i do sada, samo u mnogo većem obimu, nastaviti da ulaže u širenje kapaciteta za produktni dizajn i inženjerstvo putem daljih strateških akvizicija, otvaranja novih kancelarija i zapošljavanja najboljih talenata u regionu. Uporedo, nastavljamo dobru praksu ulaganja u jedinstvene programe za karijerni i profesionalni razvoj inženjera, dizajnera, menadžera i drugih eksperata, koji im omogućavaju da kroz izazovne projekte, u saradnji sa najboljim svjetskim kompanijama, a radeći iz Bosne i Hercegovine i drugih zemalja u regionu, grade svoje karijere.

CAPITAL: Da li se može očekivati širenje HTEC grupe na prostoru Zapadnog Balkana, u kojim zemljama, područjima i u kojem obimu?

SCHOCH: Mi želimo da dovedemo najbolje globalne projekte u Jugoistočnu Evropu. Investicija nam omogućava da plan koji smo zacrtali i prije nego što smo ostvarili partnerstvo sa Brighton Park Capital, ostvarimo mnogo brže i efikasnije. Taj plan je svakako širenje na prostoru Zapadnog Balkana, sa posebnim fokusom na Bosnu i Hercegovinu, gdje ćemo nastaviti da zapošljavamo stručnjake raznih profila na četiri lokacije gdje smo već prisutni – u Banjoj Luci, Sarajevu, Tuzli i Bijeljini.

CAPITAL:  Koliko novih radnih mjesta planirate da otvorite i u kojim zemljama, gradovima?

SCHOCH: Planiramo da do kraja ove godine udvostručimo broj radnih mjesta, a kako sada već zapošljavamo više od 1.100 ljudi širom regiona, jasna vam je računica. HTEC je u prethodnih pola godine zapošljavao 70 ljudi mjesečno, a do kraja prvog kvartala taj broj će narasti do 100 novih kolega mjesečno. Zemlje u kojima zapošljavamo su Bosna i Hercegovina, Srbija, Sjeverna Makedonija, Mađarska, Slovenija, Rumunija i Bugarska. U ovim zemljama imamo 16 tehnološko-razvojnih centara, među kojima su i četiri pomenuta u Bosni i Hercegovini gdje već radi preko 130 stručnjaka.

CAPITAL: Kako ocjenjujete stručnost IT kadra koji dolazi iz zemalja Zapadnog Balkana, u odnosu na stručnost kadrova iz drugih zemalja?

SCHOCH: Ovaj region ima istorijski fokus na matematici i prirodnim naukama, što se može vidjeti i po uspjehu mladih ljudi iz zemalja Zapadnog Balkana na međunarodnim olimpijadama znanja. Obrazovne ustanove u ovom dijelu svijeta grade kulturu inženjerskog razmišljanja i sjajno je imati priliku da jedinstvenu snagu ovog regiona povežemo sa globalno najinteresantnijim inženjerskim izazovima i tako im pružimo priliku da istovremeno grade sebe kao stručnjake, a da ostanu u svojim zemljama i gradovima. HTEC se trudi da, kroz programe saradnje sa fakultetima i drugim obrazovnim ustanovama, omogući mladim i telentovanim stručnjacima da prepoznaju svoje oblasti intresovanja te vrlo brzo rade na najzanimljivijim svjetskim projektima.

CAPITAL: Sjedište kompanije je u Americi, a HTEC posluje i u UK, Holandiji, Švedskoj, Sloveniji, BiH… Kako ocjenjujete poslovni ambijent u BiH u odnosu na druge zemlje, šta IT industriji nedostaje u BiH i šta bi trebalo uraditi da se to poboljša?

SCHOCH: Sve tranzicione ekonomije se međusobno takmiče za investicije i svaka za sebe mora da odluči gdje će se fokusirati. Kod nekih zemalja, fokus je na privlačenju globalnih kompanija, a da biste u tome uspjeli morate kreirati pravično i stabilno poslovno okruženje. Umjesto kratkoročnih rješenja, bolje je kreirati dugoročno održive modele koji donose boljitak svima u ekosistemu. Nama je važno da investiramo u tržišta koja imaju razvijene poreske modele i pravne okvire za zapošljavanje visokoobrazovanog kadra, kao što su vrhunski IT inženjeri, a vjerujemo i da je vrhunskim talentima važno da rade u okruženjima gdje im se, pored svjetski konkurentnih plata i prilika za karijerni razvoj, garantuju stabilnost i pravna zaštita.

CAPITAL: Da li kompanije iz BiH, Srbije i Hrvatske dovoljno prate svjetske trendove u IT industriji i ima li prostora da budu uspješnije i perspektivnije nego što jesu? Koje šanse propuštaju?

SCHOCH: Kompanije u našem regionu su imale tu nesreću da se pozicioniraju na svjetskom tržištu kao tzv. outsourcing kompanije, vrlo često po modelu naplaćivanja radnih sati inženjera i radeći na najmanje zanimljivim projektima koji bivaju odbačeni od strane internih timova klijenata. Ovakvi projekti uglavnom uključuju migracije zastarjelih sistema, integracije i slične poslove koji čine da inženjeri ne iskazuju svoj maksimalni potencijal i često zaostaju za najnovijim tehnologijama i izazovima sutrašnjice. Od samog početka, HTEC je insistirao na tome da radi na najizazovnijim projektima i na razvoju “core” tehnologija, rame uz rame sa klijentskim timovima, što omogućava našim timovima da se razvijaju u korak sa najvećim svjetskim IT kompanijama, a samim tim budu kompetitivni na svjetskom tržištu rada. Mi radimo sa klijentima na kreiranju digitalnih proizvoda, od konsultacije i idejnog rješenja do realizacije, a naši stručnjaci su ti koje klijenti konsultuju kada imaju najveće tehnološke izazove i čija se ekspertiza uvažava. Ovu reputaciju nije bilo lako izgraditi s obzirom na pomenutu percepciju regiona, ali mislimo da smo ovom investicijom dali dobar primjer drugim kompanija u ekosistemu kao i snažan doprinos promjeni percepcije koja će omogućiti da region ne bude viđen kao lokacija za angažovanje jeftinije radne snage, već kao mjesto gdje vodeće svjetske kompanije dolaze kada su im potrebna rješenja za ozbiljne inženjerske izazove i inovacije.

CAPITAL:  Iz HTEC-a je saopšteno da planirate akvizicije kako bi privukli najbolje kreativce i inženjere, možete li otkriti koje kompanije u regiji Zapadni Balkan namjeravate kupiti, za koje ste zainteresovani ili sa kojim pregovarate? 

SCHOCH: Strateške akvizicije koje pripremamo mogu se podijeliti u dva segmenta. Jedan je dodatno jačanje inženjerskog kapaciteta kroz akviziciju kompanija koje posluju u istom sektoru kao i HTEC, a drugi tip akvizicija koje pripremamo je u cilju daljeg građenja kapaciteta za dizajn digitalnih proizvoda, ili drugih usko specijalizovanih ekspertiza.

CAPITAL:  Bili ste osnivač više uspješnih kompanija, ali i Srpske asocijacije za privatni kapital, čime se bavi ta asocijacija, koji su joj rezultati rada i budući ciljevi?

SCHOCH: Srpska asocijacija privatnog kapitala zamišljena je kao platforma koja spaja investitore, kompanije i pojedince koji igraju važnu ulogu u ekosistemu privatnog kapitala u zemlji i koja im omogućava da kreiraju zajednički glas ka unapređenju regulatornog okvira i uslova za investicije u zemlji. Investicija Brighton Park Capital u HTEC daje veću vidljivost cijelom regionu i nadamo se da će drugim kompanijama olakšati pristup privatnom kapitalu, ali istovremeno je važno da cijeli ekosistem bude dovoljno zreo i zato su sve inicijative koje pomažu u razmjeni znanja, građenju kapaciteta i primjeni globalnih dobrih praksi jako važne. Zato nam je naročito drago što smo kao kompanija učestvovali i u prvom sastanku Mreže poslovnih anđela Bosne i Hercegovine, koji je nedavno održan u Sarajevu.

CAPITAL: Svjetlana Šurlan

Objava HTEC Group traži više od 1.000 IT stručnjaka u regionu prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Stigla je i Samsung Galaxy S22 serija te prvi testovi već pokazuju da baterije nisu na razini prošlogodišnje postave. Slična stvar je i s punjačima jer se Samsung pohvalio povratkom Ultre na 45W brzo punjenje, a razlika između njihovih 25W i 45W zaista ne pije vodu. Svejedno, Samsung nije taj koji je lansirao najmoćniji Android telefon na svijetu, nego je to Nubia.

Red Magic 7 Pro ima tako nabrijane specifikacije da smo sigurni da računala mnogih naših čitatelja nemaju toliko RAM-a, toliko procesora i toliko memorije. Očekivano, riječ je o gamerskom telefonu koji navodno stiže i u Europu, a koliko je nabrijan, vidjet ćete u videu.

Procurile su i glasine o cijenama Xiaomi 12 serije na našim prostorima te su cijene očekivano visoke, ali ništa više od konkurencije. Kad smo već kod Xiaomija, ovog tjedna je procurila i lista svih Xiaomi, Redmi i Poco telefona koji bi trebali eventualno dobiti Android 13 nadogradnju. Iako je riječ o neslužbenoj listi, ista prati dosadašnju Xiaomijevu politiku pa može poslužiti kao jako dobar pokazatelj.

Poco X3 Pro dobiva nasljednika te ako je vjerovati glasinama, bome izgleda poprilično lijepo (definitivno ljepše od Poco X3 Pro telefona). Ipak, glasine o njegovim specifikacijama ukazuju na to da bi mogao biti znatno sporiji od X3 Pro telefona pa je X4 Pro možda i nasljednik X3 NFC-a, samo je onda način imenovanja itekako zbunjujući.

Od ostatka događaja, tu ima i Kanye Westa i Tidala, OnePlusovog telefona s kodnim imenom „Ivan“ te igra tjedna kao i vaše fotografije koje nam iz dana u dan šaljete.

Objava Najmoćniji Android telefon na svijetu! (VIDEO) – Newsbox #11 prenijeta sa portala Bajtbox.

Naučnici su otkrili da se sijede kose možemo osloboditi prirodnim putem. Pojedinačni slučajevi ovakve transformacije su bili poznati i ranije. Ali, sudeći po najnovijim istraživanjima, gotovo svaka osoba koja rano osijedi je sposobna na to. Sada stručnjaci pokušavaju da shvate mehanizam ovog procesa.

Svi imaju sijede

Obično ljudi počinju da sijede poslije 35 godina, ali mnogo toga zavisi od genetskih predispozicija i pola. Dakle, žene postaju sijede kasnije nego muškarci, a Evropljani se sa prvim sijedim vlasima mogu suočiti skoro 20 godina ranije nego imigranti iz Afrike i Azije. Ipak, između 45 i 65 godina, sijeda kosa je primijetna gotovo kod svih ljudi. Prema podacima istraživača, kod 74 odsto ljudi do tog uzrasta, sijeda kosa zauzima skoro trećinu glave.

Najčešće objašnjenje je starenje. Smatra se da s godinama kosa gubi boju uslijed iscrpljivanja folikula dlake, tačnije smrti melanocita koji se nalaze u njima. Odnosno, to su ćelije, koje proizvode dva oblika pigmenta melanina: eumelanin i feomelanin. Upravo od njih zavisi da li će osoba biti plavokosa, smeđa, crnokosa ili crvenokosa.

Ponekad je sijeda kosa povezana sa zdravstvenim stanjem ili preživljenim stresom. Dakle, dokazano je da nedostatak vitamina B12, vitiligo (poremećaj pigmentacije na određenim dijelovima kože) i bolesti štitne žlijezde doprinose stvaranju sijedih pramenova. Pored toga, urođeni poremećaji imuniteta mogu ubrzati proces.

Još 1980-ih godina, biolozi su objasnili da ako se miševi u materici zaraze virusom mišje leukemije, oni će poslije rođenja vrlo brzo osjediti. To znači da su problemi sa pigmentacijom u korelaciji sa urođenim imunitetom, ali nije bilo jasno kako.

Tek 2018. godine, američki istraživači su otkrili da je jedan od proteina, MITF, koji reguliše proizvodnju melanina u melanocitima, takođe povezan sa genima koji kontrolišu urođeni imuni sistem. U eksperimentima na miševima, u čijim melanocitima ovaj protein nije prisutan, sintetizovano je previše interferona. Ove supstance izazivaju odgovor imuniteta kada virus uđe u ćeliju. Njihov višak je ometao proizvodnju samih melanocita, zbog čega su se kod miševa pojavile sijede dlačice.

Pod stresom

Uprkos skepticizmu nekih stručnjaka, naučnici su opisali nekoliko slučajeva gdje je kosa bukvalno postala sijeda preko noći. Po mišljenju istraživača sa univerziteta Harvard, najvjerovatnije, stres doprinosi gubitku matičnih, unipotentnih ćelija melanocita, koje se nalaze u folikulima kose. Kao rezultat toga, prestaje proizvodnja pigmenta, a kosa gubi boju.

Stres najvjerovatnije doprinosi gubitku matičnih, unipotentnih ćelija melanocita, koje se nalaze u folikulima kose. Kao rezultat toga, prestaje proizvodnja pigmenta, a kosa gubi boju.

Biolozi su ubrizgavali crnim laboratorijskim miševima toksin, koji je kod njih uzrokovao jak fiziološki stres. Nakon injekcija, nivo kortikosterona kod glodara se povećao trostruko, a noradrenalina desetostruko. Oba ova hormona se intenzivno proizvode upravo u stresnoj situaciji.

I isto vrijeme, miševi koji su primali toksin zajedno sa analgeticima, imali su istu količinu kortikosterona i noradrenalina kao i životinje iz kontrolne grupe, kojima nije ubrizgavan toksin.

Nakon injekcija, glodare su brijali kako bi ubrzali rast kose. Nakon par nedjelja pojavila se nova dlaka, ali skoro 30 odsto je bila sijeda. Dalji eksperimenti su pokazali da su pod stresnim uslovima unipotentne ćelije melanocita nestale iz folikula, što je izazvalo brzo sijedenje. U ulozi posrednika bio je noradrenalin.

Autori rada pretpostavljaju da se u stresnoj situaciji u organizmu oslobađa noradrenalin, koji primorava matične ćelije koje se moraju pretvoriti u melanocite, da se dijele i migriraju. Obično se ove ćelije rijetko razmnožavaju, ali kada se proces ubrza, njihovi resursi se brzo troše. Osim toga, matične ćelije mogu u potpunosti napustiti folikul ili mogu da ne budu u stanju da nadoknade snabdjevanje melanocitima. Očigledno, ovo dovodi do gubitka pigmentacije i pojave sijede kose.

Bez konzervansa i vještačkih boja

Međutim, upravo ovakva „stresna sijeda kosa“ je reverzibilna, sigurni su naučnici sa Univerziteta Kolumbija (SAD). Poučavali su 397 pojedinačnih dlaka, koje su uzete od 14 zdravih dobrovoljca različitog uzrasta i porekla. Neki uzorci su bili potpuno sijedi, a drugi samo djelimično.

Pokazalo se da u relativno mladom uzrastu, sijeda kosa se često pojavljuje zbog stresa. I čim se situacija vrati u normalu, kosa dobija svoju prvobitnu boju.

Istraživači su se orijentisali na srednju brzinu rasta dlake (oko centimetar mjesečno), uporedili su boju pojedinih dijelova sa određenim periodima života njihovih vlasnika i događajima koji su se dogodili.

Pokazalo se da se u relativno mladom uzrastu seda kosa često pojavljuje zbog stresa. I čim se situacija vrati u normalu, kosa dobija svoju prvobitnu boju. To se dogodilo sa trideset petogodišnjim Evropljaninom čiju kosu su proučavali.

Pored toga, stručnjaci su pronašli sličnu vezu prilikom analize dvobojne kose tridesetogodišnje žene azijatskog porijekla. Formiranje sijede oblasti duge dva centimetra se podudaralo sa vremenom nesklada u njenoj porodici, razvodom i prisilnim preseljenjem. Nakon povratka u normalan život, boja kose se vratila u potpunosti.

Ukupno je prebrojano više od deset slučajeva takvog reverzibilnog sijedenja kod ljudi od 9 do 39 godina. U prosjeku je za oporavak bilo potrebno isto onoliko vremena, koliko i za gubitak boje: oko tri mjeseca. I to ne samo na glavi, nego i na ostatku tijela.

Po mišljenju autora rada, ovo omogućava da se pretpostavi da su i drugi mehanizmi starenja ljudi možda djelimično reverzibilni. Ali da bi se to saznalo, potrebno je prvo shvatiti kako i zašto se kosi vraća prvobitna boja. Time će se istraživači baviti u narednim godinama, piše Srbija danas.

NJUJORK – Kapitalizacija tržišta kriptovaluta je u proteklih 24 sata izgubilo 5,5 odsto svoje vrijednosti i prema podacima sajta koingeko, ona trenutno iznosi 1,81 bilion dolara.

Bitkoin je u istom vremenskom periodu izgubio čak 4,3 odsto svoje vrijednosti i njim se trenutno trguje po cijeni od 38.277 dolara.

Itirijum bilježi i veći pad, od 5,9 odsto i na berzama i mjenjačnicama se cijeni oko 2.621 dolar.

Američki berzanski broker Piter Šif tvrdi da bitkoin nema vrijednost i da je digitalni token na ivici novog pada.

On je na Tviteru napisao da je najbolja kriptovaluta na putu da padne na 10.000 dolara ili čak niže.

„Pad na 10.000 dolara bi izgledao kao zakucavanje, ali nema razloga da vjerujemo da će se taj nivo održati kao trajni patos. Ako se ovaj dupli vrh završi, pravi patos je nula“, napisao je on. Blic

Objava Bitkoin daleko ispod 40.000 dolara prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.