Kategorija: Tehnologija

Naučnici su stvorili novu vrstu polimera sposobnih da ubiju bakterije bez izazivanja otpornosti na antibiotike – što je veliki korak u borbi protiv superbakterija poput Ešerihije koli i Meticilin rezistentnog stafilokokusa aureus (MRSA).

Bakterije otporne na antibiotike postale su brzo rastuća prijetnja javnom zdravlju. Svake godine prouzrokuju više od 2,8 milona infekcija, prema američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti. Bez novih antibiotika, čak i uobičajene ozljede i infekcije imaju potencijal da postanu smrtonosne.

Naučnici su sada korak bliže uklanjanju te prijetnje, zahvaljujući saradnji pod vođstvom Univerziteta Teksas A&M koja je razvila novu vrstu polimera sposobnih da se suprotstave bakterijama bez izazivanja otpornosti na antibiotike uništavanjem membrane tih mikroorganizama.

“Novi polimeri koje smo sintetizovali mogli bi pomoći u borbi protiv otpornosti na antibiotike u budućnosti pružajući antibakterijske molekule koje djeluju kroz mehanizam protiv kojeg se čini da bakterije ne razvijaju otpornost”, rekao je doktor Kventin Mihaudel, glavni istraživač I docent na Odsjeku za hemiju, prenosi Sajens Dejli

Radeći na interfejsu organske hemije i nauke o polimerima, Mihaudel je uspio sintetizovati novi polimer pažljivim dizajniranjem pozitivno naelektrisanog molekula koji se može mnogo puta “zašiti” kako bi se stvorio veliki molekul izrađen po istom ponavljajućem obrascu naelektrisanja pomoću pažljivo odabranog katalizatora nazvanog AkvaMet.

Prema Mihaudelovim riječima, taj katalizator pokazuje se ključnim, s obzirom da mora tolerisati visoku koncentraciju naelektrisanja i takođe biti rastvorljiv u vodi – što je karakteristika koju opisuje kao neuobičajenu za tu vrstu procesa.

Nakon postizanja uspjeha, Mihaudel je testirao svoje polimere protiv dvije glavne vrste bakterija otpornih na antibiotike – E. coli i Staphylococcus aureus (MRSA) – u saradnji s grupom doktorice Džesike Šifman na Univerzitetu Masačusets Amherst.

Dok su čekali te rezultate, istraživači su, takođe, testirali toksičnost svojih polimera protiv ljudskih crvenih krvnih zrnaca.

“Čest problem s antibakterijskim polimerima je nedostatak selektivnosti između bakterija i ljudskih ćelija pri ciljanju ćelijske membrane”, objasnio je Mihaudel.

“Ključ je uspostaviti pravu ravnotežu između efikasne inhibicije rasta bakterija i ubijanja nekoliko vrsta ćelija bez razlike.”

“Ovaj projekt trajao je nekoliko godina i ne bi bio moguć bez pomoći nekoliko ekipa, uz naše saradnike s Masačusetsa”, rekao je Mihaudel.

“U procesu smo sinteze različitih analoga s tim uzbudljivim ciljem na umu”, kazao je on, a prenosi RTCG.

“Kako bi vještačka inteligencija zaista iskoristila svoj potencijal, potrebna su vam stvarno dobra javna i privatna partnerstva”, izjavila je za “CNBC” Karolin Jap, direktorka globalnog poslovanja vještačke inteligencije i primjenjenog inženjeringa u Google Cloudu.

Jap je govorila na marginama Explore AI samita u januaru, sastanka koji su organizovali Google Cloud i singapurska vlada kako bi se priznala najbolja generativna AI rješenja organizacija koje su učestvovale u inicijativi “AI Trailblazers”.

Inicijativu su prvi put u julu najavili singapursko Ministarstvo komunikacija i informacija, Digital Industry Singapore, Smart Nation i Digital Government Office, te Google Cloud.

“Kada imate dobra javna i privatna partnerstva, stvarno možete početi ne samo poboljšavati slučajeve korištenja u javnom sektoru kao što su usluge građanima, već možete podsticati okruženje za inovacije”, rekla je Japova.

Singapur je bio jedna od prvih zemalja s planom igre s vještačkom inteligencijom i u decembru je pokrenuo Nacionalnu strategiju vještačke inteligencije 2.0 – ažuriranu verziju svojih planova za proširenje upotrebe vještačke inteligencije.

Kao dio inicijative AI trailblazers, postavljena su dva sandboxa kako bi se čak 100 organizacija u gradu-državi omogućilo pristup Google Cloudovim grafičkim procesorskim jedinicama visokih performansi, Vertex AI platformi, unaprijed obučenim generativnim AI modelima i niskim – alati za razvoj koda. To omogućuje izgradnju i testiranje vlastitih generativnih AI rješenja u kontrolisanom i namjenskom okruženju temeljenom na oblaku.

Kroz zajedničko partnerstvo, 43 organizacije iz državnih i industrijskih sektora uspješno su izgradile vlastita generativna AI rješenja koristeći Googleov skup AI.

U isto vrijeme, koristi i Singapurcima u cjelini, “bilo kao potrošačima ovih tehnologija ili u ekonomiji koje raste za ove vrste inovacija”, rekla je Jap.

O tome jesu li druge vlade otvorene i sarađujuće poput Singapura, Jap je rekla za “CNBC”: “Neke jesu, neke nisu.” Nije pojasnila o kojim se zemljama radi.

“Na mnogo načina, Singapur već posjeduje prave temelje potrebne za procvat kao globalni centar vještačke inteligencije”, rekao je Kendrik Čan, viši politički analitičar na “Tony Blair Institute for Global Change”.

Dodao je:

“Vlada je pokrenula razne inicijative za vještačku inteligenciju, podržala lokalna istraživanja o vještačkoj inteligenciji i uključila tehnološke kompanije iz privatnog sektora u konzultativne dijaloge u svom procesu donošenja politika.”

Centar za sigurnost i nove tehnologije rekao je da singapurska zvijezda “i dalje raste kao centar vještačke inteligencije” predstavljajući značajne mogućnosti za međunarodnu saradnju.

“Inicijative kao što su ubrzano odobravanje patenata, podsticanje privatnih ulaganja i rješavanje nedostatka talenata čine zemlju brzo rastućim globalnim centrom vještačke inteligencije”, navodi CSET u izvještaju iz marta.

Kendrik je još izjavio:

“Takođe se na nacionalnom nivou razmišlja o pitanjima etike i upravljanja vještačkom inteligencijom. Sve ovo pomaže pozicionirati Singapur kao ključnog igrača u globalnom pejzažu vještačke inteligencije”, rekao je Čan.

Dodao je kako pred Singapurom stoje “neki izazovi”, kao što je oštra konkurencija za vrhunske AI talente iz drugih mjesta, prenosi “Blic“.

Til Bomer i Tomas Blokovic vodeći su autori nove studije “Reverzibilnost vremena tokom starenja materijala”, koja je objavljena u časopisu “Nature Physics”.

Istraživanje dva istraživača sa Tehničkog fakulteta u Darmštadu u Njemačkoj fokusira se na efikasno “miješanje” vremena u strukturi određenih materijala poput stakla.

Ispada da se vrijeme ne ponaša na potpuno linearan način. Studija je istraživala kako se sastav materijala mijenja tokom vremena. Staklo ima jednu od najfascinantnijih struktura od svih predmeta koje ljudi svakodnevno koriste, pišu nezavisne.

Umjesto da slijedi tradicionalne molekularne strukture, molekule stakla zapravo se stalno premještaju na nove pozicije. Zbog toga staklo stalno reverzira vrijeme na molekularnom niovu.

Kako bi testirali ovu ideju, strukture stakla bile su posmatrane pomoću raspršene laserske svjetlosti. Posmatrali su kako se uzorci stakla guraju i ponovno oblikuju u nove aranžmane.

“Minijaturne fluktuacije u molekulama morale su biti dokumentovane pomoću ultraosjetljive video kamere. Ne možete jednostavno posmatrati kako molekuli plešu okolo”, rekao je profesor Blokovic.

Zbog načina na koji se staklo ovako pomjera interno, naučnici ne mogu tvrditi jesu li promjene koje se događaju prema naprijed ili unazad. To je fascinantna ideja – i iako neće približiti ljude mogućnosti putovanja kroz vrijeme, sigurno će promijeniti način na koji svi mi razmišljamo o određenim materijalima koje koristimo svakodnevno.

Ovo dolazi nakon što su naučnici objavili novo istraživanje koje bi moglo promijeniti naše razumijevanje onoga što bi teorijski moguće moglo biti u vezi s putovanjem kroz vrijeme u 2023. godini.

U osnovi, istraživanje isključuje mogućnost da bilo ko ikada može putovati unazad u vremenu. Studija je utvrdila da vrijeme u svemiru može ići samo jednim smjerom – i sve to zahvaljujući novom istraživanju svjetlosti i njenog odnosa s drugim objektima, prenosi “Klik”.

Upravo ove je “vruća tema”, koja je postala dio svakodnevnih razgovora istraživača u Silicijumskoj dolini tokom posljednjih mjeseci, pišu nezavisne.

P(doom), odnosno “probability of doom” (u prevodu: vjerovatnoća propasti), je kvazi-empirijski način izražavanja vjerovatnoće da smatrate da će AI uništiti čovječanstvo.

Ovo omogućava drugim AI stručnjacima da znaju vaš stav o ovoj tehnologiji, bez dubljeg ulaženja u temu egzistencijalnog rizika.

Neko ko ima p(doom) od 50 procenata može se okarakterisati kao Q”doomer”, dok se neko sa pet procenata smatra tipičnim optimistom. Bez obzira na stav ljudi, ovo sada služi kao korisna tema za ćaskanje.

“Dio je gotovo svakog razgovora tokom večere”, ističe Aron Levi, izvršni direktor klaud platforme Box.

Ne treba da čudi što žargon kao što je p(doom) postoji. Strahovi od tehnologije, kako apokaliptične tako i svakodnevne, povećali su se sa porastom generativne vještačke inteligencije i velikih jezičkih modela kao što je OpenAI-jev ChatGPT. U mnogim slučajevima, lideri ove tehnologije, poput izvršnog direktora OpenAI-ja Sema Altmana, bili su više nego voljni da se poigraju sa tim strahovima ljudi.

Nije poznato gdje je nastao termin p(doom), ali se nagađa da je najvjerovatnije potekao sa filozofskog foruma LessWrong prije više od decenije.

U svakom slučaju, progres p(doom) teme ukazuje na to da postoji barem struja egzistencijalne samosvjesti među onima koji razvijaju tehnologiju – naravno, korisniku je prepušteno da odluči da li će to uticati na njegov lični p(doom), prenosi “b92“.

SAN FRANCISKO – Kompanija Google pristala je da isplati 350 miliona dolara dioničarima koji su je tužili zbog softverskog problema na društvenoj mreži Google+, koja je kasnije ugašena, saopštio je sud u San Francisku.

Softverski problem je ugrozio sigurnost podataka korisnika platforme i 2018. godine doveo do razotkrivanja njihovih ličnih podataka, prenosi Rojters.

Uprkos tome, Google je mjesecima krio da je došlo do sigurnosnog propusta, dok je javno isticao svoju posvećenost očuvanju sigurnosti podataka njegovih korisnika, navodi agencija.

Objava Google će dioničarima platiti 350 miliona dolara zbog sigurnosnog propusta  prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Prihod kompanije tokom ovog perioda porastao je za 7,7 odsto na 1,395 biliona jena, prenosi Si-En-Bi-Si.

Nintendo očekuje sa će u tekućoj fiskalnoj godini koja se završava 31. marta 2024. prodati 15,5 miliona svojih Svič konzola, što predstavlja povećanje u odnosu na prethodnu prognozu prodaje 15 miliona konzola.

Japanska firma je rekla da je video igra “Super Mario Bros. Wonder” koja je objavljena u oktobru imala “solidan početak” sa prodajom od 11,96 miliona.

Na prodaju je pozitivno uticao i film “Super Mario Bros. Movie” i glavna video igra “The Legend of Zelda:Tears of the Kingdom”, pišu nezavisne.

Iako voda u prirodi može provoditi struju, to je zbog nečistoća koje sadrži, a koje se otapaju u slobodne ione koji omogućuju električnu provodljivost. Čista voda postaje “metalna”, odnosno elektronički vodljiva, samo pri ekstremno visokim pritiscima, koji trenutno nadilaze naše mogućnosti reprodukcije u laboratoriji.

Međutim, istraživači su 2021. godine pokazali da visoki pritisci nisu jedini koji mogu indukovati ovu metalnost u čistoj vodi. Kada se čista voda dovede u kontakt s alkalijskim metalom koji dijeli elektrone, poput legure natrijuma i kalijuma, dodaju se slobodno pokretne nabijene čestice koje vodu pretvaraju u metalnu, prenosi “Science Alert”.

Rezultirajuća provodljivost traje samo nekoliko sekundi, ali to je značajan korak prema razumijevanju ove faze vode direktno.

Ova otkrića ne samo da nam omogućuju bolje razumijevanje tih ekstremnih uslova, već i potencijalno otvaraju vrata za istraživanje unutrašnjosti velikih planeta poput Neptuna i Urana.

U tim planetama, gdje se pretpostavlja postojanje tekućeg metalnog vodonika, ovi procesi mogu imati dubok uticaj na njihovo ponašanje i evoluciju. Ova istraživanja, objavljena u časopisu “Nature”, svijetu nude uvid u fascinantan svijet vode i njene nevjerovatne sposobnosti pod ekstremnim uslovima, prenosi “Klik”.

Atlas je najnapredniji dvonožni robot na svijetu. Platforma koju je razvio Boston Dynamics služi samo za istraživačke svrhe, ali inžinjeri i naučnici ga stalno unapređuju za izvođenje novih zadaća.

Nakon što smo agilnog Atlasa mogli vidjeti kako trči, hoda po gradilištu, premeće se, radi parkour i izvodi svakakve akrobacije, Boston Dynamics ga je opremio rukama koje mu omogućuju izvođenje složenih radnji u pogonu za sastavljanje automobila.

Za razliku od industrijskih robota koji u automobilskoj industriji statički rade samo pojedine zadaće, Atlas u pogonu hoda naokolo, uzima dijelove, nosi ih, umeće i učvršćuje, čime djeluje svestrano poput ljudskog radnika.

Ovo pokazuje kolike su mu mogućnosti i kako bi jednog dana trebali izgledati roboti radnici opće namjene.

Usudili bismo se reći da Maskov, odnosno Teslin Optimus, pokraj Atlasa još djeluje poput bebe koja tek uči hodati, dok je Atlas od njega napredniji za barem deset generacija.

Ako Boston Dynamics jednog dana proizvede komercijalnu inačicu Atlasa, sigurno će izgledati drugačije, jer se ovdje radi o platformi u koju su uloženi milioni dolara u razvoj i proizvodnju, ali mislimo da je ovo put kojim bi se trebale kretati sve robotske kompanije koje žele prodavati dvonožne robote opće namjene, koji bi jednog dana mogli zamijeniti ljude na brojnim poslovima, piše Vidi.hr.

SARAJEVO – HTEC, kompanija za consulting, softversko inženjerstvo i razvoj digitalnih proizvoda, sa sjedištem u San Francisku, akvizirala je srbijansku kompaniju SYRMIA iz Beograda, koja jednu od kancelarija ima i u Banjaluci.

Ovom akvizicijom HTEC proširuje svoj tim u i Bosni i Hercegovini i kapacitete u oblasti vještačke inteligencije, mašinskog učenja i embedded softverskog inženjerstva, stvarajući dodatnu vrijednost i nove mogućnosti za klijente i zaposlene obe kompanije.

Timu HTEC-a pridružiće se 250 vrhunskih inženjera, od kojih je više od 50 u BiH, sa iskustvom u različitim oblastima, sa fokusom na embedded softvere, mašinsko učenje i razvijanje naprednih tehnologija u automobilskoj industriji i multimediji.

HTEC je osnovan 2008. godine, kao start-up, u tehnološkom inkubatoru Univerziteta u Beogradu. Danas HTEC privlači najveće inženjerske talente širom Jugoistočne Evrope i prisutan je na 23 lokacije širom svijeta. Razvojni centri nalaze se u našem regionu-u Sarajevu, Banjaluci, Tuzli, Mostaru, Beogradu, Novom Sadu, Segedinu, Budimpešti, Temišvaru, Bukureštu…

Sjedište kompanije je u Silicijumskoj dolini, u SAD, a poslovna predstavništva i timovi koji se bave dizajnom digitalnih proizvoda su u Londonu, Njujorku, Amsterdamu, Štokholmu, Geteborgu i
Miniapolisu. HTEC sarađuje sa nekim od najinovativnijih i najuspješnijih kompanija na svijetu i pruža im najsloženija inženjerska rješenja i razvoj digitalnih proizvoda, od strategije i konceptualizacije, do finalnog rješenja.

SYRMIA je osnovana u Novom Sadu, 2018. godine, a razvojne centre ima u Beogradu, Nišu, Novom Sadu i Banjaluci. Posjeduje visok stepen ekspertize u domenu mašinskog učenja i razvoju embedded softvera, s fokusom na sistem softvere u različitim oblastima i industrijama.

“Veoma smo zadovoljni što smo ovim strateškim partnerstvom udružili snage sa HTEC-om. Ova akvizicija predstavlja značajan korak na našem razvojnom putu, jača našu ekspertizu i osnažuje nas da razvijamo još inovativnija i tehnološki naprednija rješenja za svoje klijente. Saradnja naše dvije kompanije nosi ogroman potencijal, kako za naše klijente, tako i za zaposlene. Ostajemo vjerni svojim osnovnim vrijednostima i sa velikim entuzijazmom pravimo zajedničke planove za budućnost. Sa nestrpljenjem očekujem predstojeći dinamičan period koji ova transformacija donosi i uspjehe koji će proisteći iz ove saradnje“, rekao je Đorđe Simić, direktor operacija kompanije SYRMIA.

Globalni uspjeh obje kompanije rezultat je njihove sposobnosti da privuku izuzetne talente i profesionalce, kao i da osiguraju vrhunske usluge svojim klijentima, od start-upa do Fortune 500 kompanija. HTEC i SYRMIA dijele istu viziju – žele da postanu najbolja platforma za profesionalno napredovanje i razvoj karijere svojih zaposlenih.

„Raduje me što je SYRMIA postala integralni dio HTEC tima. Ovo partnerstvo je dio šire strategije ekspanzije i ulaganja u jačanje kapaciteta u umjetnoj inteligenciji i mašinskom učenju. Zajednički ćemo širiti kapacitete u osnovnim inženjerskim tehnologijama kao što su razvoj embedded softvera i mašinsko učenje. Ovo će nam omogućiti da klijentima isporučujemo još naprednija rješenja, posebno u multimediji i automobilskoj industriji. Kao tim ostajemo posvećeni tome da, s jedne strane, osiguramo uslove za profesionalni razvoj vrhunskih talenata koje zapošljavamo širom svijeta, a s druge, da našim klijentima i dalje omogućavamo da, koristeći najnovije tehnologije, brzo unaprijede svoje poslovanje u vrlo dinamičnom okruženju“, izjavio je Aleksandar Čabrilo, koosnivač i generalni direktor kompanije HTEC.

HTEC i SYRMIA bave se razvojem sofisticiranih digitalnih proizvoda i pružaju usluge razvoja hardvera i softvera najpoznatijim svjetskim high-tech kompanijama, perspektivnim start-upima i globalnim preduzećima u najrazličitijim industrijama i dijelovima svijeta, rješavajući neke od najtežih inženjerskim problema i kreirajući digitalne proizvode buduće generacije. PR

Objava HTEC akvizirao SYRMIA-u: Jačanje tima u BiH za razvoj visoko-tehnoloških rješenja prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.