Kategorija: Tehnologija

U nedavnoj studiji naučnici su otkrili vezu između niskog nivoa otkucaja srca u mirovanju kod žena i povećane vjerovatnosti nenasilnog zločina. Ta je studija na neki način i odjek prethodne slične studije o muškarcima iz 2015. godine, naglašavajući da rizično ponašanje ne poznaje rodne granice, piše avaz.

Niži otkucaji srca, manja nasilnost

Studija, koju su proveli naučnici iz SAD, Švedske i Finske, pratila je kriminalne dosjee 12.499 žena starijih od 40 godina. Otkrili su da su žene s nižim otkucajima srca u mirovanju nešto sklonije nenasilnim krivičnim osudama.

Iako ovi rezultati zahtijevaju ponavljanje, istraživanje pokazuje da smanjeno autonomno uzbuđenje, posebno indeksirano nižom brzinom otkucaja srca u mirovanju, može imati potencijal poslužiti kao prediktor krivičnog djela, ne samo kod muškaraca, kao što sugerira prethodna studija, već i kod žena, ističu autori novog istraživanja koje je objavljeno u časopisu PLOS ONE.

Naučnici su primijetili korelaciju između niske nivoe otkucaja srca i povećanih nenamjernih ozljeda, što sugerira da smanjena aktivnost autonomnog nervnog sistema može natjerati pojedince na rizično ponašanje.

Naše otkriće da je niži broj otkucaja srca u mirovanju bio povezan s povećanim rizikom od nenamjernih ozljeda među ženama je značajno, pišu autori studije.

Nova studija dovodi u pitanje konvencionalne pristupe prevenciji zločina, koji često zanemaruju biološke faktore poput regulacije otkucaja srca. Ispitivanjem otkucaja srca 12.499 Šveđanki koje su se pridružile vojsci s 18 godina, istraživači su željeli uočiti bilo kakvu vezu između fizioloških pokazatelja i ponašanja.

Rezultati su otkrili da žene s otkucajima srca u mirovanju ispod 69 otkucaja u minuti imaju 35 posto veću vjerovatnost krivičnih presuda, u poređenju s onima s otkucajima iznad 83 otkucaja u minuti. Štoviše, niži otkucaji srca povezani su s povećanim rizikom od nenamjernih ozljeda.

Niže autonomno uzbuđenje je dobro poznati korelat kriminalnih prijestupa i drugih rizičnih ponašanja kod muškaraca, ali malo je studija istraživalo tu povezanost i kod žena, kaže kriminologinja Sofi Oskarson (Oskarsson) s Univerziteta Orebro.

Biološki markeri

Studija priznaje svoja ograničenja, posebno zastupljenost opće populacije u uzorku. Uprkos tome, naglašava potencijal bioloških markera u predviđanju kriminalnog ponašanja.

Ako daljnje i opsežnije studije potvrde ove rezultate, to bi nam moglo pomoći u razumijevanju bioloških faktora koji utječu na ljude koji počine zločine kako bismo mogli razviti bolje taktike za zadovoljavanje njihovih potreba, zaključuju autori istraživanja, piše Zimo.

Iako podsjećaju na druge beskičmenjake, ova stvorenja, koja plivaju na izuzetno velikim dubinama i imaju čudan izgled, imaju impresivne dimenzije i mogu opstati na dubinama do skoro dva kilometra ispod površine okeana, pišu nezavisne.

Otkriveno je osam potpuno jedinstvenih vrsta na ovim ekspedicijama, uključujući četiri koje dosad nisu bile poznate naučnicima.

Jedna od ovih novootkrivenih vrsta nazvana je Promachocrinus fragarius ili antarktička pernata zvijezda jagode, nazvana zbog svog tijela koje podsjeća na jagodu i 20 krakova, piše “Unilad”.

Stvorenje, koje izgledom podsjeća na nešto iz filma “Osmi putnik”, pokazuje varijacije u boji i izgledu krakova. Naučnici su ga identifikovali kao novu vrstu na temelju oblika tijela i analize DNK.

Ovo otkriće je izazvalo značajan interes na društvenim mrežama, gdje su mnogi izrazili svoje iznenađenje i fascinaciju ovim morskim čudom. Mnogi su se šalili na račun izgleda ovog neobičnog stvorenja, upoređujući ga s vanzemaljcima i neobičnim jagodama.

“Molim vas ne dirajte to, ostavite ga gdje je”, “Izgleda kao Alien iz filmova”, “Nemojte ništa raditi s njim molim vas, nemojte da nam se osveti”, neki su od komentara na ovo neobično biće, prenosi “Klik”.

PEKING – Kina je kritikovala pooštravanje američkih pravila o izvozu poluprovodnika, navodeći da stvaraju veće prepreke u trgovini i više neizvijesnosti u industriji čipova.

Administracija američkog predsjednika Džoa Bajdena revidirala je prošle nedelje pravila koja otežavaju Kini pristup američkim čipovima za vještačku inteligenciju i alatima za proizvodnju čipova, što je deo šireg napora da se oslabi kineska industrija zbog zabrinutosti za nacionalnu bezbjednost, prenosi Reuters.

“SAD su proširile koncept nacionalne bezbjednosti, arbitrarno revidirale pravila i pooštrile mjere kontrole. To nije samo postavilo više prepreka i nametnulo teži teret za usklađivanje kineskim i američkim kompanijama koje žele da normalno sarađuju ekonomski i u trgovini, već je stvorilo ogromnu neizvjesnost za globalnu industriju poluprovodnika”, saopštilo je Ministarstvo trgovine Kine.

SAD su prošlog oktobra uvele pravila kojima se zabranjuje izvoz naprednih čipova, a to je pogodilo kompanije poput Nvidia i AMD.

Kina je spremna da sarađuje sa svim stranama kako bi ojačala obostranu korist i promovisala bezbjednost i stabilnost globalne industrije poluprovodnika i lanca snabdevanja, navodi kinesko ministarstvo.

SAD od 2019. godine ograničavaju Kini pristup tehnologiji poluprovodnika, kada je administracija tadašnjeg predsjednika Donalda Trampa zabranila kineskoj kompaniji Huawei da kupuje vitalnu američku tehnologiju i zabranila da se njena oprema koristi u američkim telekomunikacionim mrežama. B92

Objava Kina: SAD stvaraju neizvjesnost u industriji čipova prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Ovo istraživanje nije samo još jedan napredak u tehnologiji, već je i značajan korak ka održivijoj budućnosti. AIT, poznat po svojim istraživanjima i inovacijama, sada se bavi izradom baterija od recikliranih materijala. Na ovom ambicioznom projektu radi 35 stručnjaka u bečkom Floridsdorfu.

Cilj je jasan – stvoriti baterije koje neće zahtijevati upotrebu problematičnih sirovina poput litija, nikla i kobalta. Stare baterije, koje se trenutno recikliraju samo 40 posto, koristiti će se zajedno s alternativnim sirovinama, poput otpada iz rudnika i silicija iz solarnih panela.

Naravno, cilj nije samo proizvodnja, već i stvaranje održive proizvodnje. Marcus Jahn, voditelj istraživačke jedinice za baterije u AIT-u, istakao je važnost smanjenja upotrebe resursa poput vode, struje i gasa u proizvodnom procesu. Osim toga, istražuju se različite vrste baterija koje bi mogle naći primjenu u različitim područjima, poput vozila i električnih skutera.

Za sada, konkretni ishodi istraživanja i razvoja još su nejasni, ali jedno je sigurno – AIT i njegovi partneri nas usmjeravaju prema svijetu “zelenih baterija”. Ovo je samo početak puta ka održivoj budućnosti, gdje tehnologija služi kao pokretač promjena ka boljem sutra, piše klix.

NASA je izabrala prva tri naučna eksperimenta koje će astronauti obaviti na lunarnoj površini tokom misije Artemis III planirane za 2026. godinu. Među njima je i eksperiment LEAF (Lunar Effects on Agricultural Flora), koji će proučavati kako će se “svemirske kulture nositi u egzotičnom lunarnom okruženju”.

“LEAF će biti prvi eksperiment za posmatranje fotosinteze, rasta i sistemskih odgovora na stres koji predstavljaju svemirsko zračenje i djelimična gravitacija. Podaci o rastu i razvoju biljaka, zajedno s parametrima zaštite okoline, pomoći će naučnicima da razumiju upotrebu biljaka uzgojenih na Mjesecu u svrhu prehrane ljudi i podrške života na Mjesecu i dalje“, saopštila je NASA.

Preostala dva izabrana eksperimenta su LEMS (Lunar Environment Monitoring Station) i LDA (Lunar Dielectric Analyzer.

Garancija da će tri eksperimenta završiti na Mjesecu nema, ali je plan zasad takav.

Tokom misije Artemis II će četiri astronauta preći put oko Mjeseca i vratiti se na Zemlju krajem 2025. godine..

Jednomjesečna misija Artemis I, koja nije imala posadu, uspješno je lansirana u orbitu i nazad u novembru 2022. godine, prenosi RTCG.

Ukrajinske vlasti bi mogle da razmotre zabranu korištenja TikToka u zemlji ako Sjedinjene Države nastave za zabranom društvene mreže, rekao je u ponedjeljak Jaroslav Jurčišin ispred ukrajinskog Komiteta vrhovne rade za slobodu govora.

– Ako takve sankcije budu uvedene u zemlji koja je naš partner, uvest ćemo ih i mi. Sve je veoma komplikovano, ali ovo bi mogao da bude još jedan element za pregovore, ne samo s TikTokom već i s Telegramom ako Sjedinjene Države poduzmu tako drastičan korak – istakao je Jurčišin, piše B92.

U martu je Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio prijedlog zakona o zabrani TikToka ukoliko kompanija ne promijeni vlasnika, kinesku kompaniju ByteDance Ltd.

Studija, objavljena u žurnalu Current Biology, sugeriše da je car preminuo u 36. godini vjerovatno zbog moždanog udara.

Osim toga, ovo istraživanje bacilo je novo svjetlo na porijeklo i migracije nomadskog carstva koje je svojevremeno dominiralo u sjeveroistočnoj Aziji, prenosi Phys.org.

Car Vu bio je vladar Sjeverne Žou dinastije u drevnoj Kini. Tokom njegove vlasti od 560. do 578. on je ujedinio sjeverne dijelove Kine, stvorio jaku vojsku i porazio Sjevernu Ći dinastiju.

Vu je etnički bio pripadnik naroda Sjanbej, antičke nomadske grupe koja je naseljavala današnju Mongoliju i sjevernu Kinu.

“Neki istraživači su tvrdili da su Sjanbej imali egzotični izgled – gustu bradu, visok nos i žutu kosu. Naša analiza pokazuje da je car Vu imao tipične crte lica za stanovnike istočne i sjeveroistočne Azije”, rekao je Šaoćing Ven, jedan od autora studije i istraživača Univerziteta Fudan u Šangaju.

Arheolozi su 1996. pronašli grobnicu cara Vua u sjeverozapadnoj Kini, gdje su pronašli njegove kosti i skoro kompletnu lobanju.

Sa razvojem načina ispitivanja drevnog DNK posljednjih godina, Ven i njegov tim su uspjeli da izvuku više od milion jednonuklearnih polimorfizama u njegovom DNK, od kojih su neke imale informacije o boji kože i kose cara Vua. U kombinaciji sa lobanjom, tim je rekonstruisao lice u 3D.

Njihov rad pokazuje daje car Vu imao braon oči, crnu kosu, tamniju kožu i karakteristike lica slične današnjim stanovnicima sjeverne i istočne Azije.

“Naš rad je oživio istorijsku figuru. Ranije su ljudi morali da zavise od istorijskih opisa i murala da naslikaju kako je neko izgledao. Mi smo sada uspjeli da otkrijemo izgled naroda Sjanbej”, rekao je Pjanpijan Vej, koautor studije sa Univerziteta Fudan.

Car je umro mlad, kao i njegov sin. Mnogi su mislili da je bio otrovan, ali je analiza DNK pokazala da je imao povećan rizik od moždanog udara, što je moglo da dovede do smrti.

Genetske analize pokazuju da se narod Sjanbej miješao sa Han narodom kada je migrirao ka jugu, prenosi Telegraf.

Novootkrivena vrsta slatkovodne kornjače nazvana Peltocephalus maturin smatra se jednom od najvećih na svijetu. Tokom kasnog pleistocena, oklopljeni gmizavac je postojao u periodu prije 40.000 do 9.000 godina.

Maturin je dobio ime po izmišljenom liku kojeg je kreirao slavni romanopisac Stephen King.

“Novu vrstu smo nazvali po ogromnoj kornjači Maturinu, glavnom protagonisti multiverzuma Stephena Kinga”, izjavio je Gabriel S. Ferrerira s Univerziteta u Tübingenu. Fosilizirani ostaci se sastoje o donje čeljusti kornjače. Kako se navodi u saopćenju, primjerak su pronašli rudari u rudniku zlata u kamenolomu Taquaras u brazilskom Porto Velhu.

Zanimljivo je da fosilni ostaci ukazuju na to da se ovo izumrlo stvorenje moglo pohvaliti oklopom dugim 180 centimetara.

“U prošlosti nam je bilo poznato samo nekoliko kornjača koje su živjele u slatkim vodama, a koje su imale dužinu oklopa veću od 150 centimetara. Tako velike životinje su poznate prvenstveno iz miocena, perioda prije 23 do pet miliona godina”. rekao je Ferreira.

U poređenju s današnjim najvećim slatkovodnim kornjačama, Peltocephalus maturin je za njih div te predstavlja rijetki uvid u prošlost. Trenutno postoje dvije vrste velikih slatkovodnih kornjača. Azijska uskoglava meka kornjača Chitra Chitra ima maksimalnu dužinu oklopa od 140 centimetara, dok južnoamerička riječna kornjača Podocnemis expansa posjeduje oklop dug 110 centimetara.

Na osnovu otkrivenih uzoraka, novootrkivena vrsta se može povezati sa savremenom velikoglavom amazonskom kornjačom Peltocephalus dumerilianus, a bila je svaštojed. Tim naučnika je bio iznenađen njenim dugim oklopom, jer su slatkovodne kornjače rijetko toliko velike kao njihovi kopneni i morski srodnici. Pored toga, najmlađi divovski fosili otkriveni do danas potiču iz miocenskih sedimenata. Naučnici sugeriraju da je nedavno otkrivena vrsta “najmlađa poznata pojava” velikih slatkovodnih kornjača.

Nalazi pokazuju da je Peltocephalus maturin koegzistirao s ranim ljudskim stanovnicima amazonske regije.

“Ljudi su naselili amazonsku regiju prije oko 12.600 godina. Znamo i da su velike kornjače bile na ishrani hominina još od paleolita. Da li su slatkovodne kornjače, koje je mnogo teže uhvatiti zbog njihove agilnosti, jeli i rani ljudi i da li je Peltocephalus maturin zajedno s južnoameričkom megafaunom postao žrtva ljudske ekspanzije, još uvijek nije jasno”, naveo je Ferreira.

Tim planira prikupiti još podataka iz naslaga kasnog pleistocena i ranog holocena Amazonskog basena kako bi saznao više informacija, piše klix.