Cijene nafte jučer su snažno pale nakon vijesti da administracija američkog predsjednika Joea Bidena razmatra najveće puštanje naftnih rezervi u pola stoljeća.
Kako prenose agencije, SAD bi u promet pustio do 180 milijuna barela nafte iz Strateških naftnih rezervi (SRP) tijekom nekoliko mjeseci, uslijed nastojanja Bijele kuće da snizi cijene goriva.
To bi bio treći put da su Sjedinjene Države iskoristile svoje strateške rezerve u posljednjih šest mjeseci, ali i najveće otpuštanje nafte u gotovo 50-godišnjoj povijesti SPR-a, piše Reuters, pozivajući se na tri američka izvora.
Do sada bez uspjeha
Dosadašnja puštanja u promet nafte nisu uspjela sniziti cijene jer je svjetska potražnja gotovo dosegla razinu prije pandemije, dok je globalno došlo do pooštrenih uvjeta na strani ponude.
Naime, cijene nafte su počele rasti krajem veljače s napadom Rusije na Ukrajinu, na što su Sjedinjene Države i zapadni saveznici odgovorili sankcijama Rusiji, koja je drugi najveći izvoznik sirove nafte u svijetu.
568,3
milijuna barela nafte pohranjeno je u američkim rezervama
Cijena referentne Brent nafte skočila je ranije ovog mjeseca na oko 139 dolara po barelu, najviše od 2008. godine, a bila je blizu 110 dolara po barelu u azijskom trgovanju u četvrtak.
Predsjednik Joe u četvrtak će predstaviti planove svoje administracije, priopćila je Bijela kuća, koja nije komentirala plan puštanja nafte. Strateške naftne rezerve (SRP) trenutno raspolažu s 568,3 milijuna barela nafte, što je najniža količina od svibnja 2002., piše Reuters pozivajući se na podatke američkog ministarstva energetike.
Nakon tih vijesti, jučer su na azijskim tržištima cijene nafte oštro pale. Cijena barela na londonskom tržištu oko 14 sati pala je 5,3 posto, na 107,3 dolara, a na američkom 5,2 posto, na 102,3 dolara.
Neophodna iranska nafta
Puštanje dijela američkih naftnih rezervi, ali i onih iz ostalih zapadnih država već je neko vrijeme tema rasprave.
Podsjetimo, prošloga je tjedna američka ministrica energetike Jennifer Granholm na konferenciji za novinare u sjedištu Međunarodne agencije za energiju (IEA) u Parizu izjavila kako, što se tiče zaliha za hitne slučajeve, “o tome se razgovara, definitivno se razmatraju svi ti alati”.
Unatoč tome, analičare brine što raspoloživu opskrbu potpiruje i spor napredak pregovora o oživljavanju sporazuma o iranskom nuklearnom programu, koji odgađa povratak iranskih barela na tržište.
“Ako se Iranu u kratkom roku ne dopusti povratak na tržište, teško ćemo izbjeći daljnji rast cijena, čak i iznad visokih razina kojima smo svjedočili u posljednje vrijeme”, rekao je naftni broker PVM Tamas Varga, prenosi poslovni.
(Haber.ba)