Novo istraživanje, objavljeno u časopisu British Journal of Ophthalmology, utire put razvoju brzih i jeftinih kardiovaskularnih pregleda, naravno, ako se rezultati potvrde u budućim kliničkim ispitivanjima. Ti bi pregledi omogućili pojedincima da znaju koliki je rizik od moždanog i srčanog udara bez potrebe za krvnim pretragama ili čak mjerenjem krvnog tlaka, piše The Verge.
‘Ovaj AI alat mogao bi nekome u roku od 60 sekundi ili manje dati do znanja o njihovoj razini rizika za moždani ili srčani udar’, rekla je glavna autorica studije Alicja Rudnicka za The Guardian. Studija je pokazala da su predviđanja bila jednako točna kao i ona proizvedena trenutnim testovima.
Softver radi tako što analizira mrežu krvnih žila unutar mrežnice oka. Mjeri ukupnu površinu koju pokrivaju te arterije i vene, kao i njihovu širinu i ‘zavojitost’ (koliko su savijene). Na sve ove čimbenike utječe zdravlje srca pojedinca, a što pak softveru omogućuje predviđanje rizika od bolesti srca kod ispitanika samo gledajući neinvazivnu snimku oka.
‘Studija pridonosi sve većem broju znanja da se oko može koristiti kao prozor prema ostatku tijela’, rekao je za The Verge Pearse Keane, istraživač u oftalmologiji i AI analizi, no koji nije povezan sa studijom.
Korištenje umjetne inteligencije za dijagnosticiranje bolesti na temelju snimki oka pokazalo se jednim od područja medicine strojnog učenja koje se najbrže razvija. Prvi ikada AI dijagnostički uređaj koji je odobrila FDA korišten je za provjeru očnih bolesti, a istraživanje sugerira da AI može otkriti niz bolesti na ovaj način, od dijabetičke retinopatije do Alzheimerove bolesti (Keaneovo vlastito područje istraživanja). Alati koji primjenjuju ova otkrića u različitim su fazama razvoja, ali ostaju pitanja o pouzdanosti i univerzalnosti njihovih dijagnoza.
Istraživači su usporedili rezultate svog softvera, nazvanog QUARTZ (inventivna kratica izvedena iz izraza ‘Kvantitativna analiza topologije i veličine žila mrežnice’) s 10-godišnjim predviđanjima rizika proizvedenim standardnim Framinghamovim testom ocjene rizika (FRS). Otkrili su da dvije metode imaju ‘usporedivu učinkovitost’, prenosi tportal
Haber.ba