[ad_1]
- U redovnom izvještaju Svjetske banke navodi se da je zbog aktuelne situacije u svijetu došlo povećanja inflacije i pooštravanja monetarne politike
Države Zapadnog Balkana nastavile su se 2022. godini oporavljati od recesije koju je prouzrokovala pandemija izazvana koronavirusom, ali je zbog aktuelne situacije u svijetu došlo povećanja stopa inflacije i pooštravanja monetarne politike, navodi se redovnom izvještaju Svjetske banke, javlja Anadolu Agency (AA).
Izvještaj u Sarajevu predstavio je šef Kancelarije Svjetske banke u BiH i Crnoj Gori Christopher Sheldon koji je kazao da su se ekonomije zemalja Zapadnog Balkana u 2022. godine nastavile suočavati s turbulentnim vanjskim okruženjem nakon izlaska iz pandemije koronavirusa.
- Region Zapadnog Balkana sada se suočava sa kombinacijom novih izazova: ratom u Ukrajini, rezultatom naglog rasta cijena energenata, usporavanjem globalnog rasta i ekonomskog koji se odražava na ekonomski rast svih šest zemalja u regionu – rekao je Sheldon.
U redovnom izvještaju Svjetske banke ističe se kako se ekonomije Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova te Albanije oporavljaju uprkos izazovima.
Oporavak ekonomije doveo je i do povećanja zaposlenosti, rekao je Sheldon, istakavši da je stopa nezaposlenosti na Zapadnom Balkanu u prvoj polovini 2022. iznosila 13,5 posto.
Dodao je da se region sada suočava s povećanjem stope inflacije, nezabilježenom posljednjih godina.
Pored inflacije dolazi i do monetarnog zaoštravanja. Najavljeno je da će kreditna sredstva koja će biti dostupna biti skuplja, uz očekivani porast kamatne stope.
- Sam izgled za rast je nešto usporeniji u odnosu na ono što možemo posmatrati na samom početku tekuće godine – navodi se u izvještaju Svjetske banke.
U izvještaju Svjetske banke navodi se da na trgovinskom i finansijskom polju u svim zemljama dolazi do produbljenja deficita što su analitičari okarakterisali zabrinjavajućim.
Sandra Hlivnjak, viši ekonomista Svjetske banke u BiH predstavila je izvještaj o BiH, ističući da je i u toj zemlji u ovoj godini došlo do ekonomskog rasta.
- U 2021. godini taj rast nas je sve iznenadio i dosegao je 7,5 procenata. Rast se nastavio u prvom i u drugom kvartalu tekuće godine. U prvom kvartalu ove godine , prema podacima bh. Agencije za statistiku, je iznosio 5,8 posto, dok je u drugom kvartalu 5,9 posto. Taj trend se nastavlja. Ono što determiniše sam rast jeste povećanje kategorije potrošnje i investicija – rekla je Hlivnjak.
Dodala je trenutna situacija po pitanju potrošnje u BiH, izazvana situacijom u svijetu, nije održiv model za tu zemlju.
- Samo povećanje potrošnje ne kreira dodatnu vrijednost i ne može jednostavno stvoriti nova radna mjesta – rekla je Hlivnjak.
Kako je kazala, zabrinjavajući je nastavak rasta inflacije, koja je u BiH uglavnom uvoznog karaktera.
- Jako puno uvozimo robe izvana koje se koriste kao hrana, a osim toga tu su i energenti. Ako pogledamo podatke visoke frekventnosti, do usporavanja je počelo dolaziti pooštravanjem monetarne politike vani. BiH je svakako svoju monetarnu politiku vezala za konvertibilnu marku (KM) i fiksiran je kurs prema euru – rekla je Hlivnjak.
Dodala je da je KM stabilna valuta i da zahvaljujući “dobro obavljenom” poslu Centralne banke BiH nema bojazni da će se situacija promijeniti.
Istakla je da se trgovinski deficit BiH produbljuje zbog povećanog uvoza koji dominira u odnosu na izvoz.
- Zasad u BiH taj deficit se finansira iz stranih direktnih investicija ili kapitalnih, ne iz finansijskih rezervi što je dobro. U ovom slučaju BiH je neto dužnik a ne neto kreditor. Još uvijek postoji povjerenje, volja i želja da se investira u BiH – rekla je Hlivnjak.
Iz Svjetske banke predviđaju kako će rast regionalnog BDP-a za 2022., usljed usporavajućeg faktora rasta, biti oko 4,0 posto, što je, ocijenila je Hlivnjak dobro, ali nedovoljno da bi se značajnije pokrenule strukturne reforme.