[ad_1]
Low cost kompanije sve su manje prisutne u Bosni i Hercegovini, iako naša zemlja bilježi sve veći broj turista!?
Primjerice, jedna od najvećih evropskih avioprevozničkih firmi Wizz Air, koja je ranijih godina otvorila mogućnost putovanja na brojne evropske destinacije po povoljnijim cijenama – dramatično je smanjila prisustvo na aerodromima u BiH.
Wizz Air je iz Banje Luke otkazao tri svoje linije. U julu ove godine firma je potvrdila da planira ukinuti bazu u Tuzli te da će svoja dva aviona prebaciti na druge baze unutar mreže, mada je zvanično saopćeno da je broj turista u našoj zemlji porastao za više od 20 posto. Također, niskotarifna kompanija Ryanair više nema u prodaji letove iz Banje Luke u njemački Berlin. Posljednji let planiran je za novembar ove godine.
Dok su bh. građani, a posebno dijaspora zabrinuti, nameće se pitanje zašto se dešava?
O ovim potezima niskoprofitnih kompanija za portal Radiosarajevo.ba govori Faruk Hadžić, ekonomski analitičar i predavač na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Techology (SSST).
- Razmatrajući pitanje aerodroma u Bosni i Hercegovini, posebno s obzirom na otkazivanje low cost letova i njihov uticaj na finansijsku situaciju te zemlje, važno je naglasiti da je upravljanje aerodromima u BiH izazovno i neefikasno u većem dijelu, što zahtijeva temeljne promjene i investicije kako bi se osigurala održivost i daljnji razvoj ovog strateški bitnog segmenta za našu državu – govori Hadžić.
Otkazivanje low cost letova, dodaje on, ima potencijal da nanese znatne finansijske štete, ne samo aerodromima, već i bh. ekonomiji u cjelini.
- Ovi letovi često privlače veliki broj putnika, uključujući naše bh. državljane koji žive van zemlje i koji koriste ove jeftine letove kako bi posjetili svoju domovinu ili obavljali druge poslovne obaveze. Gubitak ovih letova može dovesti do smanjenja prihoda i radnih mjesta na aerodromima, ali i do smanjenja turističkog prometa i gubitka poslovnih prilika u drugim sektorima – kazao je Hadžić.
Međutim, kako bi se riješio ovaj problem i osigurala održivost aerodroma, važno je da se razmisli o širem kontekstu.
- Razvoj aerodroma ne bi trebao biti samo usmjeren na low cost letove pojedinih kompanija za određene destinacije, već bi trebao biti dio šire strategije za jačanje putne infrastrukture u zemlji. To uključuje poboljšanje infrastrukture, posebno željeznica i autocesta, što će povezati Bosnu i Hercegovinu s drugim državama u regionu i olakšati putovanja i trgovinu. Kao primjer se može posebno navesti Aerodrom Tuzla, koji ima poseban geostrateški položaj i koji može biti ključan za jačanje ekonomskih veza u regionu. Osim što može privući više komercijalnih linija, aerodrom Tuzla može postati trgovinski i logistički centar koji olakšava promet roba između različitih država – istakao je Hadžić.
Prema njegovim riječima, ovo bi moglo potaknuti ekonomski rast i stvaranje radnih mjesta u regiji, a u konačnici dovesti i bolje veze sa našom dijasporom, koja je u velikom broju i vezana za širu tuzlansku regiju.
- U konačnici, upravljanje aerodromima u BiH treba biti detaljno preispitano kako bi se osigurala njihova održivost i doprinijelo ekonomskom razvoju zemlje, što uključuje razmišljanja o široj putnoj infrastrukturi i geostrateškim prednostima koje BiH može iskoristiti. Osim toga, važno je da se svi relevantni akteri, uključujući vlasti, aerodrome i privatne kompanije, angažuju u konstruktivnom dijalogu kako bi se postigao zajednički cilj – jačanje avioindustrije u BiH i doprinos ekonomskom napretku zemlje – zaključuje Hadžić.