[ad_1]
Posljedice energetske krize su se odrazile na cijenu života svih građana u Evropi, a kako bi se stalo u kraj onima koji profitiraju na osnovu poskupljenja energenata, Evropska komisija je preporučila uvođenje poreza na ekstraprofit.
Vlada Republike Hrvatske je odlučila da prihvati preporuku Evropske komisije te je tako postala prva zemlja u regionu koja je uvela ovakav vid oporezivanja.
Riječ je o jednokratnom porezu koje je ponajprije rezervisan za energetski sektor koji je profitirao na rastu cijena, struje, plina i goriva no državama je ostavljena mogućnost da to prošire i na druge sektore.
Oporezuju se one kompanije koje su ostvarile 20 posto veću dobit u odnosu na profite koje su ostvarile u protekle četiri godine. Ovakav vid oporezivanja je naišao na otpor velikih kompanija u Hrvatskoj koje smatraju da se na ovaj način kažnjavaju oni koji su najbolji.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da bi uvođenje ovakvog vida oporezivanja bila dobra stvar za ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini.
“Postoji određene tržišne okolnosti u kojima neki zloupotrebljavaju tržišnu situaciju kako bi ostvarili ekstraprofit. To se mora oporezivati mimo redovnog poreza. Ako je neko prodavao, recimo gorivo, dok nije marža definisana, po značajno većoj cijeni onda je taj prihod koji je po toj osnovi ostvaren ekstra profit. Ekstraprofit se može definisati na bazi onoga što je uobičajeno u nekoj branši. Bila to prodaja vode, goriva, televizora ili hrane”, ističe Pavlović.
Dodaje kako se u okolnostima inflacije, trgovci vrlo često pokušavaju da nađu način kako da zarade više, ali da se to može ustvrditi na osnovu robe koja se pušta u prodaju.
“Sjetimo se slučaja sa puterom, trgovci su pravili ekstraprofit na koji nisu plaćali poreze. Sasvim je lako i ekonomski izvodivo napraviti podzakonski akt koji će definisati da li je profit u skladu s nečim što je uobičajeno za tu branšu. Ako se radi o tome da je neko ostvario enormnu zaradu to se smatra ekstraprofitom i kao tako mora biti ekstra oporezovano”, navodi Pavlović.
Kada je riječ o tome gdje bi se sredstva od poreza trebala usmjeriti, Palvović smatra da bi bilo “najpoštenije” da se ona namjene za poslovne projekte i kompanije koje su u teškoćama zbog trenutne tržišne situacije.
“Kod nas niko od resornih ministarstava u vladama entiteta ne razmišlja o tome kako sačuvati radna mjesta. Mi smo u situaciji da gubimo radno sposobno stanovništvo jer nemaju zaposlenja, a i oni koji imaju zaposlenje plata im je suviše mala da bi ovdje ostali. To je čitav niz ekonomsko povezanih problema koji se moraju rješavati ako želimo da učinimo nešto dobro za našu djecu”, zaključuje Pavlović.
Šta je ekstraprofit?
Ekstraprofit ili ekstradobit je višak dobiti iznad normalne, dio ostvarene dobiti na osnovi nižih individualnih troškova proizvodnje od prosječnih troškova ili zbog postignute više cijene nego što je prosječna tržišna cijena za danu vrstu proizvoda. Ekstraprofit ostvaruju kompanije koje bolje posluju, koja imaju suvremeniju tehnologiju ili organizaciju proizvodnje i veće uštede, ili imaju monopolnu prednost na tržištu pa mogu ostvarivati višu prodajnu cijenu. Ostvarivanje ekstraprofita snažni je motiv unapređivanja proizvodnje i štedljiva korištenja proizvodnih faktora. (Klix.ba)
[ad_2]