Dragana Kokot: Položaj žena na tržištu rada

Kako biste opisali trenutni položaj žena na tržištu rada?

Stopa zaposlenosti žena u odnosu na ukupan broj radno sposobnog stanovništva u BiH iznosi 40%, dok je ova stopa u pogledu muške populacije 65%, što znači da je rodni jaz u BiH iznosi 25%. Prema podacima koje je na osnovu evidencije Agencije za posredničke, finansijske i informatičke usluge Republike Srpske, pripremila Privredna komora Republike Srpske, u Republici Srpskoj postoji 29% privrednih društava u vlasništvu žena u odnosu na ukupan broj registrovanih privrednih društava koji predaju finansijske izvještaje.

Kao što je ukazala Analiza „Polititike, akcije i privremene mjere za unaprjeđenje položaja žena u BiH“ koja je objavljena u okviru projekta „Forum žena za razvoj (WF4D)“, kojeg finansira i implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), dugotrajna nezaposlenost je također problem, jer žene čine značajan udio dugotrajno nezaposlenih osoba. Poboljšanjem pristupa obukama i programima prekvalifikacije bi se značajno pomoglo radno neaktivnim ženama da ponovo uđu na tržište rada. https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/2023-10/undp_wf4d_bhs_fin6.pdf

Statistike pokazuju da postoji određeni prostor za veći angažman žena u poslovnim aktivnostima bilo kroz osnovanje sopstvenih poslovnih subjekata, bilo kroz radni angažman u okviru postojećih, ali i da postoje brojni izazovi sa kojima se žene suočavaju na tržištu rada. Pored ličnih, subjektivnih ili porodičnih obaveza koje u većem dijelu na sebe preuzimaju žene, tu su i izazovi sticanja novih znanja u kontekstu brzih promjena koje se dešavaju u poslovnom svijetu, sa posebnim naglaskom na razvoj tehnologija, ali i finansijski izazovi u vezi sa obezbjeđenjem dovoljnih sredstava za održivo poslovanje.

Pored toga, veoma je bitno umrežavanje, koje predstavlja ključni faktor za jačanje žena u poduzetništvu i omogućava da žene budu svjesnije različitih mogućnosti djelovanja.

Savjet za preduzetništvo žena Privredne komore Republike Srpske, koji postoji više od 10 godina, 2019. godine, ocijenjen je  u studiji OECD (Small and Medium-Sized Enterprises Policy Index for WB and Turkey), kao jedini institucionalni primjer saradnje privatnog i javnog sektora u domenu preduzetništva žena.  Značajne su platforme UNDP-a kao što je Forum žena za razvoj i njena online Facebook zajednica Liderke za razvoj koje omogućavaju da se poduzetnice upoznaju i razmijene iskustva.

Za kreiranje povoljnijeg okruženja za veći angažman žena postoji i zakonski osnov propisan u Zakonu o ravnopravnosti polova BiH, kojim je definisano da se diskriminacijom ne smatra uvođenje, donošenje i provođenje privremenih posebnih mjera s ciljem otklanjanja postojeće neravnopravnosti, promovisanja jednakosti i zaštite ravnopravnosti polova. Ravnopravna zastupljenost polova postoji u slučaju kada je jedan od polova zastupljen najmanje u procentu 40% u organima javne uprave na svim nivoima odlučivanja, lokalnim samoupravama, javnim preduzećima i drugim subjektima javnog sektora.

Koje su glavne prepreke s kojima se žene suočavaju u postizanju ekonomske nezavisnosti?

Glavne prepreke u postizanju ekonomske nezavisnosti mogu se definisitai kroz nekoliko kategorija koje uključuju pristup kapitalu/finansijama, digitalne vještine i znanja, pristup tržištima i infrastrukturnu podršku za brigu o djeci.

Tu je i jedan veoma bitan segment prepreka koji obuhvata društvenu percepiju žene u svijetu rada. Iako niz zakona, među kojima su najznačajniji i zakoni o radu, sprečava bilo kakav oblik diskriminacije ili nejednakog tretmana žene, u praksi se i dalje dešava da se žena percipira kao manje poželjna zbog njenih porodičnih obaveza, pa čak i zbog drugačijeg mentalnog pristupa poslu i odlučivanju. Ove prepreke onemogućavaju puno učešće žena u ekonomskom, privrednom životu.

Barijere se javljaju i kada je riječ o pristupu kapitalu, odnosno finansijama. U našem društvu još uvijek, tradicionalno, vlasništvo nad nekretninama pripada najčešće muškim članovima porodice, tako da je žena u nemogućnosti da svoje poslovanje obezbijedi kroz vlasništvo na nekretninama. Ovo je bitan segment kad je u pitanju pristup finansijama kroz usluge banaka, ali i kroz programe podrške koje nude npr. međunarodne organizacije kroz različite projekte.

Informatička pismenost i komunikacione tehnologije su bitan preduslov osnaživanja žena, a u današnjem vremenu upravo ove tehnologije značajno olakšavaju pristup različitim informacijama, znanjima, promociji sopstvenih proizvoda i usluga, istraživanju tržišta, povezivanju i komuniciranju, što sve može biti u službi započinjanja ili razvoja posla.

Imajući u vidu široku pokrivenost internetom, kao i široku upotrebu mobilnih uređaja za komunikaciju, otvara se prostor za razvoj znanja i preduzetništva kroz podizanje nivoa informatičke pismenosti, usvajanje novih vještina i znanja koja su povezana sa modernim tehnologijama. Ovde je uvijek izazov kako doprijeti do svih kategorija žena kojima bi nova znanja pomogla u razvoju sopstvenih ideja, posebno u mjestima izvan gradskih centara, ali i tu se može doći do rješenja kroz saradnju i angažman različitih pružalaca ovih usluga i lokalnih samouprava, posebno mjesnih zajednica koje bi organizovale edukacije i animirale žene.

Da bi žene, koje su majke maloljetne djece, a to su priridno mlade žene u godinama kada najviše mogu pružiti porodici, društvu i radnom angažmanu, bile prisutne u punom kapacitetu na poslu, one moraju imati kvalitetnu podršku za brigu o njihovoj djeci i tu se naravno najprije misli na dječije vrtiće, kao profesionalni servis za brigu o djeci. Kasnije naravno slijede obrazovne ustanove u okviru redovnog sistema obrazovanja, koje takođe moraju biti na zadovoljavajućem nivou prenosa znanja i rada sa djecom tako da taj dio obaveza u odgojnom procesu ne bude većim dijelom preusmjeren na roditelje.

Opšti privredni ambijent takođe je od velikog značaja za veći privredni angažman žena, a obuhvata razna opterećenja poslovanja kroz poreska i neporeska davanja. Naš poslovni i poreski okvir ne pruža skoro nikakve olakšice za početak poslovanja u smislu poreskih i neporeskih oslobađanja za prvu/prve godine poslovanja. Postoje određena oslobađanja na lokalnom nivou za neke takse ili naknade koje su prihod opština, ali izostaje sistemsko rješenje prema kojem bi svaki novoregistrovani subjekt bio oslobođen određenih obaveza u početnim fazama poslovanja, a posebno bi to bilo značajno za animiranje većeg broja žena u poslovni svijet. Ove olakšice mogu se npr. odnositi i na poslodavce koji zapošljavaju veći broj žena u okviru svoje djelatnosti.

Kako se obrazovanje/usmjeravanje žena odražava na njihovu ekonomsku perspektivu? Koje mjere bi trebalo preduzeti kako bi se osiguralo da žene imaju jednaku pristup obrazovanju i profesionalnim razvojnim mogućnostima?

Obrazovanje formalno i neformalno, cjeloživotno učenje, usvajanje novih znanja i podizanje nivoa vještina od esencijalnog su značaja za razvoj društva i privrede, razvoj inovacija i inovativnih pristupa rješavanju društveno-ekonomskih problema i izazova. Obrazovanje, odnosno razni vidovi usavršavanja i sticanja znanja postali su esencija postojanja modernog vremena i zahtjevaju konstantno ulaganje i modernizaciju u skladu sa razvojem tržišta rada, ali i promjenama u privrednim tokovima kojima svjedočimo poslednjih decenija. Shodno tome, jednak pristup obrazovanju i profesionalnim razvojnim mogućnostima je potreba i u Bosni i Hercegovini, s tim da pored redovnog sistema obrazovanja koje se mora modernizovati u smislu kreiranja novih nastavnih planova i programa i uvođenja novih zanimanja, naglasak treba staviti i na brojne vidove neformalnog obrazovanja i usavršavanja ili osposobljavanja za potrebe primjene novih tehnologija, na šta ukazuje i UNDP Analiza „Polititike, akcije i privremene mjere za unaprjeđenje položaja žena u BiH“.

Dio procesa učenja moraju postati preduzetničke vještine, ljudska prava i izgradnja društva jednakih kada je riječ o pristupu javnim uslugama, upravljanju prirodnim i društvenim resursima, kako bi se obezbijedila odgovornost svih u lancu privređivanja, učenja, donošenja odluka i saradnje. S tim u vezi vraćamo se na pitanje koalicija i umrežavanja i u navedenom kontekstu značajna je Koalicija za rod i klimu podržana od strane UNDP-a u saradnji sa Agencijom za ravnopravnost polova BiH i UN Women u okviru globalne inicijative Generacija za ravnopravnost koja pravi sinergije između pitanja roda i okoliša i kreira prostor za dijalog oko ključnih pitanja. Na ovaj način promovišemo kolektivni ženski potencijal i podržavamo međusobnu saradnju u različitim sferama, uključujući podršku ženama u oblastima koje tradicionalno nisu bili namijenjene ženama, kao što je ulaganje u održiv sektor energije i raspolaganje resursima.

Također, podrška događajima poput konferencija, treninga, sajmova, poslovnih susreta uveliko olakšava dostupnost neophodnih informacija, ali i povezivanje preduzetnica koje ima multiplicirajući efekat na svako pojedinačno poslovanje. Uloga medija ne treba biti zanemarena jer su mediji ti koji često utiču na kreiranje mišljenja javnog mnjenja, na donosioce odluka i najšire dotiču zainteresovanu javnost u pogledu značajnih tema.

Na koji način tehnološke promijene i digitalizacija utiču na ekonomsko osnaživanje žena i generalno učešće žena na tržištu rada? Kako možemo osigurati da žene imaju pristup digitalnim alatima i veštinama koje su neophodne za savremeno tržište rada?

Podizanje digitalne pismenosti olakšava pristup informacijama, novim znanjima, idejama i tržištima. Digitalizacija i tehnološke promjene dobijaju sve veći značaj i postaju neizostavan dio života i obavljanja poslovnih aktivnosti, a primjena tehnologija omogućava uključenost većeg broja stanovništva u sve procese.Da bi se ovo moglo ostvariti, društvo i obrazovne ustanove se moraju fokusirati na inoviranje programa učenja i na najmlađe uzraste kako bi osigurali da sutra imamo obrazovane, odgovorne i građane koji znaju i poštuju ljudska prava.

Organizacije za podršku privredi, kao što je to privredna komora, organi uprave, lokalne zajednice, nevladine organizacije, javna preduzeća i mnogi drugi odgovorni za kreiranje uslova života i poslovanja u našoj zemlji, svako u okviru svoje nadležnosti, može pružiti informacije i usluge edukacije sa ciljem uključivanja i osnaživanja žena i to po principu rada na terenu, kako bi se na najbolji mogući način prenijelo neophodno znanje i razvile vještine korištenja novih tehnologija u poslovne svrhe.

Odlični primjeri podrške su ustanove za obrazovanje odraslih koje kandidate osposbljavaju za nova znanja, koja su im javno priznata, kao i programi podrške osposobljavanju, prekvalifikaciji i dokvalifikaciji. Ono što je nužno jeste da ovi programi podrške imaju sistemski pristup, obezbijeđena sredstva u budžetu i da su dostupna u kontinuitetu.

Bitno je istaći i da je Bosna i Hercegovina na začelju ljestvice u Evropi kada je riječ o korištenju informaciono-komunikacionih tehnologija i u digitalnim vještinama, zbog čega ulaganje u ove oblasti, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru treba biti jedan od prioriteta.

Koje politike ili inicijative bi vlade i organizacije trebalo da implementiraju kako bi se podstaklo ekonomsko osnaživanje žena? Kako se te politike mogu prilagoditi različitim socioekonomskim kontekstima?

Vlade kroz regulisanje uslova poslovanja, strateške dokumente, propise i planove stvaraju okvir za privredni rast i angažman svog stanovništva i njegov doprinos rastu i razvoju društva i privrede.

Strategija podrške preduzetništvu žena je krovni dokument koji treba da prati akcioni plan, a mjere i aktivnosti moraju imati svoju refleksiju u javnim budžetima, kako bi svaka od tih mjera mogla biti i realizovana. Jednako je značajno kontinuirano praćenje realizacije strateških dokumenata i planova, evaluacija efekata realizovanih mjera i njihovo stalno unapređenje kako bi polučile najbolje rezultate.

Preduslov za izradu sveobuhvatnog dokumenta čiji je cilj podrška razvoju preduzetništva žena, podrazumijeva preciznu statistiku u pogledu broja žena koje imaju svoje poslovne subjekte, djelatnosti u kojima su najzastupljenije, broju žena na rukovodećim i upravljačkim pozicijama u poslovnim subjektima, prihodima i proizvodima i uslugama koje stvaraju, izvozu, stepenu razvijenosti poslovanja i potrebama u pogledu daljeg razvoja posebno u oblasti digitalizacije, održivog poslovanja i uključivanja u međunarodne lance snabdijevanja.

Posmatrano iz ugla aktera na privrednoj sceni, odgovornost za unapređenje jednakosti u pogledu uslova rada, leži i na samim poslovnim subjektima koji unutar svojih organizacija stvaraju okruženje povoljno za angažman žena. Postoje različiti načini da se osigura ravnopravan pristup tržištu rada i zaposlenju, počev od poštovanja zakona do primjene npr. UN principa osnaživanja žena koji su dio UN ciljeva održivog razvoja.

Navedeno je i u vezi sa UNDP BiH Gender strategijom i akcionim planom 2021-2025. koji pružaju lokaliziranu mapu puta za postizanje ciljeva postavljenih u globalnoj Strategiji za ravnopravnosti spolova UNDP-a 2022-2025. Imajući u vidu širi globalni kontekst Agende za održivi razvoj 2030. i strateške ciljeve UNDP-a kada je u pitanju saradnja sa organizacijama civilnog društva, ova strategija podupire ciljeve koji su artikulisani u UNDP BiH Programskom dokumentu (CPD), među kojima se ističu pitanja visokog nivoa nezaposlenosti žena i učešća žena na tržištu rada.

U svjetlu svjetskog i evropskog usmjerenja na stvaranje održivosti u svim aspektima poslovnog i društvenog života, koje postaje dio nacionalnih i EU propisa, navedeni principi postaju sve značajniji, a njihova primjena obligatorna, dok prakse poslovnih subjekata podliježu novim vidovima odgovornosti i analize u pogledu učešća u međunarodnim poslovnim partnerstvima.

(Analiziraj.ba)