Klimatske promjene su se nepovoljno odrazile na veliki broj insekata, ali ne na sve. Nova studija Instituta Julius Kühn ispitivala je insekte u poljoprivrednim područjima i ustanovila da se povećala brojnost lisnih ušiju, piše agroklub.

Manje korisnih vrsta

Dugoročna studija opisuje drastičan pad biomase letećih insekata od oko 95 posto u periodu od 24 godine za Sjeverni Harz, njemačku regiju koja se intenzivno koristi za poljoprivredu. Ono što su otkrili je veoma zanimljivo. posebno za ratare.

Podaci ukazuju da područja sa intenzivnom poljoprivredom pružaju malo hrane, skloništa i zaštite za korisne insekte. Naučnici za pad u brojnosti krive dva faktora: intenzivnu poljoprivredu i klimatske promjene. No, ovakvo stanje su iskoristile lisne uši i cikade. Izgleda da su im ovakve promjene godile.

“Rezultati pokazuju da je lisnim ušima na velikim i strukturno siromašnim poljoprivrednim površinama u regionu, hrana poslužena na tacni, dok mnogim njihovim potencijalnim neprijateljima nedostaju mogućnosti za ishranu i razmnožavanje”, objašnjava entomolog i voditelj studije dr. Tim Ziesche. Naveo je da analiza podataka pokazuje da velike poljoprivredne površine sa tek nekoliko malih struktura kao što su živice, rubovi ili drveće pomjeraju odnos između biljnih štetočina i neprijatelja u korist štetočina, a istovremeno su praćeni gubitkom usluga ekosistema koji regulišu štetočine.

Bolje se prilagođavaju

Od 1996. godine temperatura tokom vegetacije na području istraživanja porasla je za dva stepena. To je omogućilo da štetni insekti ranije krenu u aktivnosti. Ipak, ovakvi uslovi ne gode svima. Utvrđen je značajan pad tripsa i psilida. Dr. Ziesche ističe da je ovo zatopljenje pogodovalo vrstama koje vole toplotu ili su tolerantne na temperaturne stresove. Cikade su veoma prilagodljive, a lisne uši imaju korist od rasta temperatura. Postoji strah da bi ovakvi uslovi mogli dovesti do prezimljavanja lisnih ušiju direktno na žitaricama, odnosno do izostajanja polaganja jaja na zimskim biljkama domaćinima.

Zaključak studije pokazuje da loše strukturiran poljoprivredni krajolik i klimatske promjene podstiču rast populacije štetnih insekata.

Što je zajednica insekta raznovrsnija, ona je korisnija za poljoprivrednike, a krajolik treba da sadrži brojne elemente koji će to omogućiti.