Jutarnji list piše da se u tim slučajevima obično radi o pranju novca ili kompjuterskim prevarama i drugim “klasičnim” kaznenim djelima, piše biznis.
Profunkcionisala je Hrvatska agencija za nadzor finansijskih usluga (Hanfa), policija se ekipirala i ima posebnu ustrojstvenu jedinicu koja se bavi kompjuterskim kriminalom, u zakonodavstvo su implementirani svi preduvjeti za otkrivanje i kažnjavanje malverzacija s kriptovalutama, a policija je registrovala svoj kriptonovčanik te može oduzeti kriptovalute stečene kriminalom i pohraniti ih do okončanja sudskog postupka.
Hanfa je u četvrtak podružnici londonske kriptomjenjačnice Wirex – društvu Wirex Digital iz Zagreba odbila upis u Registar pružatelja usluga virtualne imovine. Radi se o virtualnoj mjenjačnici koja ima šest miliona klijenata u svijetu, a za koju se sumnja da bogatim Rusima pomaže izvlačiti imovinu i izbjegavati sankcije.
Hanfa je nad društvom Wirex Digital već prije obavila neposredan nadzor, u oktobru im je izrekla osam nadzornih mjera koje su morali primijeniti do 12. decembra.
Kako to nisu učinili, odbijen im je upis. U Hanfinu Registru pružatelja usluga virtualne imovine upisano je samo pet društava, a zahtjeve za upis podnijelo je njih 16, što govori da se prije upisa za svako radi due diligence i primjenjuje Zakon o sprečavanju pranja novca.
Profesorica na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Sunčana Roksandić je sa sutkinjom OKrešimirom Mamićem provela istraživanje i objavila stručni članak o oduzimanju kriptovaluta stečenih kaznenimpćinskog suda u Velikoj Gorici Kornelijom Ivanušić i voditeljem Službe terorizma u MUP-u djelom.
Kaže da Hrvatska još prije nekoliko godina nije imala gotovo nikakve mehanizme za efikasni kazneni progon malverzacija kriptovalutama (tek su 2021. spomenute u Kaznenom zakonu), ali su sada bitni pomaci na normativnom i praktičnom planu, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.
(Haber.ba)