VAŠINGTON – Međunarodni monetarni fond (MMF) snizio je prognoze rasta SAD, Kine i svjetske ekonomije u cjelini, upozorivši i na rizike koje donose neizvjestan tok pandemije, inflacija, poremećaji u snabdijevanju i zaoštravanje monetarne politike u SAD.
Foto: EPA
“Globalni rast ove godine prognoziramo u visini 4,4 odsto, 0,5 procentnih bodova slabiji nego što se prognoziralo u prethodnim projekcijama, uglavnom zbog snižavanja procjena rasta za američku i kinesku ekonomiju”, napisala je na blogu Gita Gopinat, zamjenica izvršne direktorice MMF-a.
Zbog brzog širenja varijante omikron mnoge su zemlje ponovo ograničile kretanje i zaoštren je problem nestašice radne snage, a poremećaji u snabijevanju podstakli su inflaciju, utvrdio je MMF u ažuriranim prognozama za svjetsku ekonomiju.
U MMF-u očekuju da će omikron uticati na ekonomsku aktivnost u prvom tromjesečju, ali da će nakon toga njegov uticaj popustiti budući da je povezan s manje teškim oblicima bolesti, navodi se u izvještaju.
U 2023. globalni rast trebalo bi da uspori na 3,8 odsto i da bude nešto snažniji nego što se dosad očekivalo, ističu u MMFu, napominjući ipak da je podignuta prognoza uglavnom mehaničke naravi i da će pritisak na rast popustiti u drugoj polovini godine.
Ukupno gledano, predviđa se da će pandemija rezultirati kumulativnom ekonomskom štetom od 13.800 milijardi dolara do 2024. godine, nasuprot prethodno projektovanih 12.500 milijardi dolara, napisala je Gopinatova.
MMF je smanjio prognozu ovogodišnjeg rasta američke ekonomije za 1,2 procentna boda, ističući neuspjelo usvajanje izdašnog paketa socijalne i klimatske potrošnje koji je zagovarao američki predsjednik Džo Bajden. Ukazuju i na ranije zaoštravanje američke monetarne politike nego što se očekivalo i na kontinuiran nedostatak snabdijevanja. Američka ekonomija, kako sada predviđaju u MMF-u, porašće za četiri odsto u 2022. godini, nakon 5,6% rasta u 2021. godini. U 2022. aktivnosti će usporiti na 2,6%, pokazuju najnovije prognoze.
Osjetno je snižena i oktobarska prognoza rasta kineske ekonomije za 2022. godinu, za 0,8 procentnih bodova, na 4,8%, nakon procijenjenog 8,1procentnog rasta u 2021. godini. Rast bi trebalo ponovo da se ubrza u 2023. godine, na 5,2%.
Prognoze su snižene zbog poremećaja koje je izazvala kineska politika nulte tolerancije na kovid19 i zbog dugotrajnih finansijskih pritisaka u sektoru razvoja nekretnina, tumače u MMF-u.
MMF je takođe smanjio prognozu rasta za evrozonu u ovoj godini za 0,4%, na 3,9%, uz procjenu da će u 2023. usporiti na 2,5%.
Njemačka i italijanska ekonomija porašće po njihovim procjenama 3,8 odsto u ovoj godini, što je za 0,8 odnosno za 0,4% slabije nego što su prognozirali u oktobru prošle godine.
U 2023. njemačka ekonomija trebalo bi po njihovim najnovijim prognozama da poraste 2,5, a italijanska 2,2 odsto.
Najsnažnije bi među vodećim ekonomijama evrozone trebalo da raste Španija, za 5,8 odsto u ovoj te za 3,8% u idućoj godini.
MMF je upozorio da bi pojava novih varijanti korona virusa mogla prolongirati pandemiju i izazvati nove ekonomske poremećaje, a dodatni su rizik problemi u lancima snabdijevanja, nestabilnost cijena energije i lokalni pritisci na plate.
Prognoze inflacije u ovoj godini podignute su i za razvijene i za ekonomije u razvoju, uz upozorenje da će pojačani cjenovni pritisci vjerovatno potrajati duže nego što se očekivalo s obzirom na aktuelne poremećaje u lancu snabdijevanja i visoke cijene energije.
Inflacija bi ove godine u prosjeku trebalo da iznosi 3,9% u razvijenim ekonomijama i 5,9% u ekonomijama u nastajanju i u razvoju i oslabiti u 2023. godine, zakočena blažim rastom cijena goriva i hrane.
U fokusu pažnje biće američka centralna banka koja je najavila podizanje ključnih kamatnih stopa već u ovoj godini, ranije nego što se očekivalo, što će rezultirati višim troškovima zaduživanja u cijelom svijetu i pojačati pritisak na državne finansije, ističu u MMF-u.
Iako se ekonomije i dalje oporavljaju od pandemijskog šoka, tempo oporavka uveliko se razlikuje između bogatih i siromašnijih zemalja, ističu u MMF-u.
Razvijene ekonomije trebala bi se ove godine vratiti pretpandemijskom trendu dok se nekoliko ekonomija u nastajanju i onih u razvoju suočava s velikim gubicima BDPa. Nakon pandemije je dodatnih sedamdeset miliona ljudi zapalo u ekstremno siromaštvo. Bankar.me
Objava MMF: Svijet pred ekonomskom olujom prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.