U novembru prošle godine sindikati su upozoravali da je potrošačka korpa u tom mjeseci iznosila 2.190,30 KM što je za gotovo 90 KM više nego u odnosu na oktobar. U decembru taj iznos je bio veći za još 75, 37 KM, tako da je decembarska potrošačka korpa za četveročlanu porodicu iznosila čak 2.265,67 KM. Računica je jasna- za samo dva mjeseca toškovi života četveročlanoj porodicu BiH veći su za 165 KM! 

Podsjetimo da potrošačku korpu čine: prehrana – 45,3 posto, stanovanje i komunalne usluge – 13,7 posto, higijena i održavanje zdravlja – 6,6 posto, obrazovanje i kultura – 8,8 posto, odjeća i obuća – 14,1 posto, prevoz – 6,1 posto, održavanje domaćinstva – 5,3 posto.

Rast cijena – inflacija u decembru 2021. godine, u potpunosti je eskalirala tvrdi i ekonomista Faruk Hadžić.

Pokazali su to jasno podacima Agencije za statistiku BiH. Ukupno, na godišnjem nivou za BiH, u prosjeku je zabilježen rast nivoa cijena od 6,4%, što je sada već ozbiljan rast cijena. Interesantno, je ističe Hadžić i da podaci za FBiH pokazuju veći rast, što znači da je u RS-u rast cijena bio manji nego što je prosjek za BiH.

Iako je, inflacija uvezena u BiH i drži se nivoa kakav je iskazan u EU, ekonomisti Siniši Rakoviću je nejasno zašto se poteglo domaće poskupljenje električne energije, pogotovo zato što su “mogući” proizvodni gubici kompenzovani dobrim izvoznim cijenama električne energije, a obim izvoza nije mali.

“Mislim da je to pogrešna percepcija trenutnih performansi privrede i javnih finansija i da se vlast ne ponaša ništa bolje od ostalih protagonista tržišta, dakle kratkovidno. Svako podržavanje inflatornih kretanja na kraju dovodi do pada performansi, a primanja stanovništva debelo zaostaju za ovim trendovima, što će dodatno pogoršati krvnu sliku ekonomije. Treba pažljivo posmatrati šta će se dogoditi sa štednjom stanovništva i u koje sektore potrošnje će biti usmjerena”, zaključuje za BUKU Raković.
I pored inflatornih kretanja kojima svjedočimo već mjesecima nema nikakvih rješenja, čak ni najava, kako pomoći stanovništvu. A svima je jasno da će se mnogi privrednici prilagođavati ne samo trenutnoj, već i očekivanoj budućoj inflaciji, a time rast budućih cijena može biti samo još veći.

Povećanje plata i penzija kao mjera

Kako za BUKU pojašnjava Momčilo Komljenović direktor Sektora za makroekonomski sistem u VTK BiH pomoć u novcu ili  subvencionisanje porodicama sa nižim primanjima; smanjene doprinosa na plate i povaćanje istih; povećanje penzija, naročito onima sa niskim penzijama; subvencionisanje izvoza i domaće proizvodnju s ciljem njene konkurentnosti, zabrana uvoza proizvoda koje BiH ima ili uvođenje zaštitnih taksi; promocija važnosti kupovanja domaćih proizvoda.

Na pitanje da li su vlasti u vrijeme pandemije donijele neke odluke koje bi zaštitile građane od rasta cijena Komljenović kaže da jesu, ali da se iste ne provode.
„Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog Ministarstva trgovine donijela Odluku o izmjeni odluke o propisivanju mjera kontrole cijena utvrđivanja maksimalne visine marže za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode, tako da iste ne prelaze visinu marže u procentualnom iznosu na dan 31.12.2020.godine. Zatim je donijela odluku o propisivanju mjera kontrole cijena utvrđivanja maksimalne visine marže za naftne derivate- maksimalna marža u maloprodaji je 0,25KM/litar, a u veleprodaji 0,06KM/litar. Ova odluka je na snazi i primijenjuje se od 03.04.2020.godine. Slične odluke je donijela i Vlada Republike Srpske ali nažalost, ove odluke se ne sprovode“, ističe Komljenović.