[ad_1]
Globalne zalihe dizela se smanjuju jer se rafinerije bore da održe korak sa brzim oporavkom potražnje nakon pandemije, pogoršavajući akutnu globalnu nestašicu energije koja je već izazvala rast cijena plina, uglja i sirove nafte.
U vrijeme kada su globalne centralne banke zabrinute zbog stopa inflacije koje nisu viđene decenijama, nestašica dizela bi dodatno povećala troškove goriva i transporta, kao i pritisak na maloprodajne cijene.
Uvoz dizela iz SAD-a i Azije, na koji se Evropa oslanja, bio je ograničen posljednjih sedmica zbog veće domaće potrošnje za proizvodnju i gorivo za puteve, piše Reuters.
Zalihe benzina, koje uključuju dizel i lož ulje, koje se drže u nezavisnom skladištu u evropskom području prerade i skladištenja Amsterdam – Rotterdam – Antwerpen (ARA) pale su prošle sedmice za 2,5 posto, pokazali su podaci holandske konsultantske kuće Insights Global.
Regionalne zalihe bile su na najnižem nivou za ovo doba godine od 2008. godine, dok su singapurske zalihe srednjih destilata na kopnu također pale na višegodišnji minimum od 8,21 milion barela.
“Čini se da se potražnja za dizelom povećava u sjeverozapadnoj Evropi, ali niži kapaciteti prerade u poređenju sa periodom prije pandemije i nizak nivo uvoza drže tržište pod teškim pritiskom”, rekao je Lars van Wageningen iz Insights Globala.
Cijene dizela u sjeverozapadnoj Evropi dostigle su u ponedjeljak 114 dolara po barelu, što je najviše od septembra 2014. godine, dok su marže na naftu prošle sedmice dostigle dvogodišnji maksimum.
Analitičari Morgan Stanleya primjećuju da su cijene dizela dostigle oko 180 dolara po barelu 2008. godine, vođene “izuzetno skučenim” tržištem srednjih destilata, jer je nafta Brent porasla blizu 150 dolara po barelu.
[ad_2]