Goraždanka Ćamila Bešlija tradicionalnom načinu proizvodnje tjestenine podučava radnice u novom pogonu koji je u Goraždu pokrenut prošle godine, a u kojem se danas proizvodi 18 različitih vrsta tjestenine brenda “Drina”.
Makaroni, pilav, jufke, a uskoro i bosanski lokum pod imenom “Drina” uskoro bi se mogao naći i na švicarskom i austrijskom tržištu.
Prije 20 godina Ćamila je u potrazi za poslom pokrenula vlastitu proizvodnju tjestenine i kolača u prizemlju kuće u Goraždu. Danas je u penziji, a zanat “ispečen” na najboljim domaćim receptima odlučila je podijeliti u novom pogonu pokrenutom na Drini.
“Vrijeme pokazuje koliko smo kvalitetno radili. Naša tjestenina je bila tražena, a proizvodili smo i kolače, bosanski lokum do zadnjeg. Ovdje su ubacili tjesteninu sa paprikom i špinatom, a uskoro će početi proizvodnja bosanskog lokuma. Najvažnije je pripremiti tijesto. Recepti za tradicionalne proizvode su jednostavni, brašno, voda, friška jaja i iskustvo”, priča Ćamila.
Tjestenina se priprema upravo tako po tradicionalnim receptima.
“Zna se kako se pravi pilav, mijesi se tijesto za jufku, pa se natire, razvuče, reže, a sad to sve radi mašina. Najkomplikovanije su spiralne makarone jer treba tijesto pripremiti da se fino motaju i da budu kvalitetne kad se kuhaju. Sve ostalo je manje više, pilav, tarhana…Proces su savladale, ali je potrebna vještina i iskustvo, to je zanat, a zanat se uči”, kaže Ćamila.
Dodaje da je od ovog posla svojevremeno mogla solidno zaraditi.
“K’o od šale smo proizvodili i do 150 kilograma tjestenine, a pečena jufka je bila broj jedan. To je baš specijalitet. Jufka se natire, razvlači, suši, peče, pakuje i ovdje sada radimo pečenu jufku, a ja sam radila i tanku i slatku. Ako uložite trud i imate volju sve možete”, kaže Ćamila.
Najvažnije je da su svi proizvodi tradicionalni, domaći i bez vještačkih dodataka i primjesa.
“Zdravo i prirodno po tome smo i mi bili prepoznatljivi, a i ovo će”, kaže ova vrijedna domaćica.
Iako ima 70 godina vještinama proizvodnje tjestenine na tradicionalan način podučava i Elmiru Bajrami, magistricu prehrambenih tehnologija sarajevskog univerziteta koja je sretna zbog posla koji je dobila
“Za mene je fascinantno kako sam uspjela dobiti ovaj posao. Prezadovoljna sam i svaki proces koji sam naučila je zahvaljujući teti Ćamili, ona nas podučava i onim sitnicama i detaljima neophodnim da brže i kvalitetnije radimo”, kaže Elmira.
U pogonu se trenutno proizvodi 18 vrsta tjestenine, a cijeli proces počinje od provjere i čišćenja mašine preko pripreme tijesta, sušenja odnosno pečenja jufki i na kraju pakovanja.
“Najbitnije je provjeriti mašinu, da li je uredna i čista, slijedi priprema brašna i proizvodnja. Trenutno pravimo 50 kilograma smjese svih proizvoda osim jufki gdje pravimo 10 kilograma, dakle u zavisnosti koji proizvod želimo dobit razlika je u upotrebi brašna i njegove količine. Priprema se po 25 kilograma, koliki je i kapacitet mašine. Proces ide na sušenje i brašno se onda priprema za druge proizvode. Sama sušara je kapaciteta od 50 kilograma koliko se može osušiti u toku dana i na samom kraju imamo proces pakovanja. Proizvodimo obične, spiralne makarone, tjesteninu sa paprikom, jajima, špinatom i ječmenu. Imamo široke i uske, a sve je tradicionalno”, pojašnjava Elmira.
Dodaje da proces sušenja traje nekoliko sati nakon čega se pakuje oko 50 kg različitih proizvoda čemu prethodi i proces hlađenja jer se topla tjestenina ne može pakovati. Proizvodnja jufki je dugotrajniji proces, a dnevno se proizvede oko 10 kilograma.
“Čekamo da smjesa nadođe, ili “dođe sebi” , tu je važan i proces sušenja i hlađenja jer ih ne možemo pakovati tople. Sve ovo smo naučili od teta Ćamile, tako je ona nekad radila tjesteninu”, kaže Elmira.
Proizvodnja tjestenine u Goraždu je pokrenuta krajem prošle godine. U pogonu “Drina Goražde” ističu da im je cilj dostići dnevnu proizvodnju od 100 kg svih vrsta tjestenine koja se trenutno plasira na tržište u Sarajevu i Goraždu, a uzorci proizvoda poslani su i u Austriju i Švicarsku.
“Očekujemo vrlo brzo dogovore oko uslova plasmana naših tjestenine u te zemlje. Ako ostvarimo taj cilj da izvozimo naše proizvode, već za godinu dana bi uduplali proizvodnju i zaposlili dodatnu radnu snagu. Reakcije su pozitivne i svakodnevno se javljaju novi partneri koji žele nuditi naše proizvode”, kaže Hemo Jusović, direktor Agroideje koja je pokrenula ove pogone.
Na 11 hektara zemljišta u Ustikolini gdje je već uspostavljena biljna proizvodnja, odnosno povrće u plastenicima i na otvorenom, maline, jagode, zasadi višnje, trešnje i šljive u jesen prošle godine zasijano je i pet hektara pšenice pa će brašno koje proizvedu koristiti za proizvodnju tjestenina. U planu je i pokretanje organske proizvodnje jaja u Ustikolini koja će se također koristili u proizvodnji tjestenina.
(Klix/PRESS)
(Pressmedia)