Oznaka: top

BANJALUKA – Vlada Republike Srpske dokapitalizovaće Olimpijski centar „Jahorina“ kojem je veći dio računa danima blokiran.

Prijedlog odluke o šestoj emisiji redovnih akcija javnom ponudom naći će na na Skupštini akcionara Olimpijskog centra zakazanoj za 7. maj, a OC „Jahorina“ planira da emituje akcije u iznosu od 29 miliona KM.

Ciljevi emisije su povećanje osnovnog kapitala i stvaranje uslova za restrukturiranje obaveza i solventnost emitenta.

„Prikupljena sredstva će biti korištena za otplatu finansijskih obaveza emitenta – kreditnih obaveza i obaveza po emitovanim hartijama od vrijednosti“, navedeno je u prijedlogu odluke o šestoj emisiji redovnih akcija.

Predsjednik Nadzornog odbora OC „Jahorina“ Nedeljko Elek kaže za CAPITAL da imaju uvjeravanja da će Vlada, posredstvom IRB-a, kupiti barem dio akcija i zadržati postojeći nivo vlasništva.

„Šesta emisija akcija javnom ponudom vrši se sa ciljem povećanja osnovnog kapitala i stvaranja uslova za restrukturiranje obaveza i solventnost emitenta, a ista je upućena postojećim akcionarima koji mogu iskoristiti pravo preče kupovine i emitovane akcije kupiti srazmjerno svom procentualnom učešću, dok se preostale akcije iz emisije prodaju na Banjalučkoj berzi čime se i javnosti omogućava da kupovinom akcija od strane bilo kog domaćeg ili stranog, fizičkog ili pravnog lica ove emisije postane jedan od partnera Olimpijskog centra “Jahorina” Pale“, kaže Elek.

Istakao je da će akcije će biti ponuđene putem Banjalučke berze, a da je uprava Olimpijskog centra spremna „transparentno i otvoreno sarađivati sa svim akcionarima u cilju postizanja što boljeg položaja društva i Jahorine u cjelini“.

„Imamo uvjeravanja da će Vlada RS posredstvom Investiciono – razvojne banke (IRB) RS, odnosno fondova kojim IRB upravlja, korišćenjem prava preče kupovine najmanje zadržati postojeće vlasništvo u našem društvu“, rekao je Elek za CAPITAL.

Elek je rekao i da je u medijima navedena odluka pogrešno okarakterisana kao zaduženje OC “Jahorina”, a da ona to zapravo nije jer akcije predstavljaju vlasničke hartije od vrijednosti za razliku od obveznica (dužničkih hartija od vrijednosti) s kojima su ih novinari u svojoj interpretaciji teksta odluke zamijenili.

Ovu nenamjernu grešku napravio je CAPITAL u juče objavljenom tekstu.

CAPITAL: M. Lj.

Objava Vlada RS daje milione da dokapitalizuje OC „Jahorina“ prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BEOGRAD – Javni dug Srbije na kraju februara ove godine iznosio je oko 36,42 milijarde evra, što je 47,8 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija.

Na kraju januara javni dug je bio 36,20 milijardi evra, odnosno 47,5 odsto BDP. Za mjesec dana dug se povećao oko 220 miliona evra, ali je njegov udio prema aktuelnom bruto domaćem proizvodu smanjen.

Poređenja radi, na kraju 2023. godine javni dug je bio 35,15 milijardi evra, odnosno 52 odsto BDP-a. Javni dug Srbije je na kraju 2022. bio 33,33 milijarde evra, ili 55,1 odsto BDP-a.

Kako je Biznis.rs ranije pisao, u strukturi domaćeg duga najveći udeo imaju evroobveznice i državne dinarske dugoročne hartije od vrednosti. Biznis.rs

Objava Javni dug Srbije 47,8 odsto BDP-a prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Istina je da je ekonomski rast neočekivano visok, ali sve više na račun alarmantne zaduženosti, piše biznis.

Nezavisno nadzorno tijelo američkog Kongresa čak upozorava da SAD riskira sličnu krizu na tržištu obaveznica s kojom se Velika Britanija suočila prije godinu i pol, kada je tadašnja premijerka Liz Truss nepromišljeno najavila smanjenje poreza, a britanske obaveznice oštro pale kao posljedica, prenosi SEEbiz.

Američki dug već sada iznosi 35 triliona, što je gotovo 130 posto BDP-a (u historiji su takva zaduženja uglavnom završavala bankrotom), a samo za kamate SAD bi 2026. godine trebao platiti bilion (hiljadu milijardi) dolara. Dođe li Trump u Bijelu kuću u novembru, nastavit će politiku smanjenja poreza, očekuje se da će smanjiti porez na dobit s 21 na 15 posto.

– U planu emisija akcija od 29 miliona KM

BANJALUKA – Olimpijski centar „Jahorina” planira da se novom emisijom akcija zaduži 29 miliona KM, iako ni postojeće obaveze ne može da izmiruje na vrijeme, zbog čega su mu blokirani računi.

Odluku o emisiji akcija trebalo bi da razmatra Skupština akcionara Olimpijskog centra na sjednici zakazanoj za 7. maj.

Novim zaduženjem OC planira da plati dugove po osnovu kredita i ranije emitovanih hartija od vrijednosti koje ne može da izmiri.

„Ciljevi emisije su povećanje osnovnog kapitala i stvaranje uslova za restrukturiranje obaveza i solventnost emitenta. Prikupljena sredstva će biti korištena za otplatu finansijskih obaveza emitenta – kreditnih obaveza i obaveza po emitovanim hartijama od vrijednosti“, navedeno je u prijedlogu odluke o šestoj emisiji redovnih akcija.

Osnovni kapital OC „Jahorina“, na čijem se čelu nalazi Dejan Ljevnaić, trenutno iznosi 32,5 miliona KM, a nakon ove emisije, ukoliko uspije, on će iznositi 61,5 miliona.

„Smatra se da je emisija uspjela ukoliko se u predviđenom roku upiše i uplati minimalno 60 odsto od ukupnog broja emitovanih akcija“, piše u prijedlogu odluke.

OC “Jahorina” je na kraju prošle godine po emitovanim obveznicama dugovao 27,8 miliona maraka, a procjenjuje se da je od banaka do sada uzeo oko 200 miliona maraka.

Zbog neizmirenih obaveza Olimpijskom centru „Jahorina“ proteklih dana ponovo su blokirani računi, ali predsjednika Nadzornog odbora OC „Jahorina“ Nedeljka Eleka to nije zabrinulo jer je, kako je rekao, Vlada RS izmirila njihove obaveze.

„Računi će za par sati biti odblokirani jer je Vlada RS izmirila obaveze Olimpijskog centra po dospjelim kreditima“, rekao je Elek juče za CAPITAL.

CAPITAL: M. Ljubojević

Objava Elek i Ljevnaić guraju OC “Jahorina” u spiralu prezaduženosti prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BRISEL – Godišnje inflacija u evrozoni u martu opala je na 2,4 procenta, što je niže od predviđanja i podstiče očekivanja da će Evropska centralna banka do ljeta početi da smanjuje kamatne stope, saopštio je Eurostat.

Rast troškova hrane je ublažen, a ukupni rast cijena krenuo je prema dole u dvije najveće evropske ekonomije, Njemačkoj i Francuskoj. Prognoze stručnjaka bile su da će inflacija u martu iznositi 2,5 odsto, prenosi AP.

Inflacija cijena hrane opala je na 2,7 odsto sa 3,9 procenata, a cijene energenata opale su za 1,8 odsto. Bazna inflacija, koja isključuje nestabilne troškove hrane i energije opala je na 2,9 sa 3,1 odsto u februaru. Cijene usluga, koje uključuju sve od bioskopskih ulaznica do medicinske njege ostale su visoke.

Inflacija u evrozoni porasla je na rekordnih 10,6 procenata u oktobru 2022. godine nakon što je Rusija prekinula većinu isporuka prirodnog gasa za Evropu zbog rata u Ukrajini, što je dovelo do naglog rasta cijena energije i izazvalo krizu troškova života.

ECB će naredni sastanak održati 11. aprila, ali ne očekuje se da će promijeniti trenutni nivo kamatnih stopa od 4,5 procenata. Prvo smanjenje troškova pozajmljivanja očekuje se u junu.Biznis.rs

Objava Inflacija u evrozoni u martu niža od očekivane prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

NEW YORK – Bitcoin (BTC) je zadržao gubitke tokom azijskog trgovanja u utorak, trgujući na oko 66.000 dolara, dok su trgovci analizirali ponovno rastuće prinose na državne obveznice i mogućnost da bi Fed mogao odgoditi smanjenje stopa do kraja ove godine.

U vrijeme pisanja, ether (ETH) je bio iznad 3.300 USD, dok je CoinDesk 20 (CD20) pao za 0,6 odsto na 2.532.

Prinos na 10-godišnje trezorske zapise dosegao je najviši nivo u preotekle dvije sedmice od 4,40 odsto preko noći zbog stalne inflacije i neočekivano jake proizvodne aktivnosti. Porast takozvane nerizične stope obično potiče odljev novca iz rizične imovine i ulaganja bez prinosa poput zlata. Žuti metal, međutim, ostao je otporan usred slabog tona bitcoina i Wall Streetovog tehnološki bogatog indeksa, Nasdaqa.

“Bitcoin se vratio na 65.000 dolara, što se uglavnom pripisuje nedavnim makro izgledima za kamatne stope i rastućim prinosima na trezorske obveznice”, rekao je za CoinDesk Semir Gabeljić, direktor formiranja kapitala u Pythagoras Investments, u intervjuu e-poštom. “Okruženja s višim kamatnim stopama obično smanjuju sklonost ulagača riziku.”

Podaci Coinglassa pokazuju da je više od 245 miliona dolara u dugim pozicijama likvidirano u posljednja 24 sata, pri čemu je 60 miliona dolara u BTC pozicijama dobilo rekt.

“Vječne stope finansiranja budućih ugovora za većinu kripto imovine vratile su se na 1bps, a otvorene kamate na globalne terminske ugovore smanjile su se za 10 posto preko noći, što ukazuje na to da su neke duge pozicije s polugom zatvorene”, dodao je Jun-Young Heo, trgovac derivatima u Prestu iz Singapura. SEEbiz

Objava Bitcoin se spustio na 66.000 dolara prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Obavljeno je 945 aviooperacija (941 u martu 2023.), a, također, registrirane su 247,3 tone carga (260,4 tone u martu 2023).

U prva tri mjeseca ove godine Međunarodni aerodrom Sarajevo je imao ukupno 235.492 putnika, ostvarena je 2.691 avioooperacija te 714,1 tona carga.

Sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo ovog ljeta moći će se putovati na više od 30 destinacija u Evropi i svijetu, redovnim i čarter aviokompanijama.

Direktor Turističke zajednice KS Haris Fazlagić jučer je na pres-konferenciji održanoj na Međunarodnom aerodromu Sarajevu najavio da se trenutno radi na raspisivanju međunarodnog javnog poziva za nove aviolinije koji će obuhvatiti 2025. i 2026. godinu, te istaknuo da će, u saradnji sa Kantonom Sarajevo, uraditi sve da pored Ryanara dođu i druge aviokompanije koje bi povećale broj destinacija, piše FENA.

BANJALUKA, DOBOJ, PRIJEDOR – Uredbama o ograničenju marži u Srpskoj potrebno je dodati širok spektar proizvoda, onih koje građani najviše koriste, od mesa, preko voća i povrća, pelena, sredstava za higijenu kao što su pasta za zube i deterdžent za veš itd.

To su, kako prenose Nezavisne novine,  neki od prijedloga koji stižu iz udruženja za zaštitu potrošača u Srpskoj, uoči donošenja dopunjenih uredbi o određivanju marže prehrambenih proizvoda i naftnih derivata, koje bi uskoro trebalo da se nađu pred Vladom Srpske.

Snežana Šešlija, izvršna direktorica Udruženja građana “ToPeeR” Doboj, kaže da je potrebno govoriti i o kvalitetu proizvoda, jer se često ispostavi da je ono što je jeftinije zapravo lošijeg kvaliteta.

Potom je navela i proizvode kojima bi cijene trebalo da budu snižene, odnosno marža ograničena, kako bi građani od toga imali koristi.

“To su šamponi za kosu za djecu i odrasle, dječji sapun, pelene za djecu i odrasle, toalet-papir, deterdžent za veš, higijenski ulošci, deterdžent za suđe i pasta za zube. To su, dakle, sredstva za održavanje higijene. Što se tiče hrane, tu su, uz artikle kojima je već ograničena marža, još i krompir, pasulj, riža, potom paštete, hrenovke, cijelo pile. Sezonsko povrće je tu takođe, jer cijena od šest maraka, recimo, za paprike, nije adekvatna”, navodi Šešlija za “Nezavisne novine”.

Nedeljka Neška Ilijić, izvršna direktorica Udruženja građana “Oaza” Trebinje, takođe je predložila širok spektar proizvoda.

“Treba uzeti u obzir osnovne životne namirnice kao što su meso i prerađevine od mesa. Takođe, voće i povrće su strašno skupi, a to je jedna od najosnovnijih potreba potrošača. Tu su još i hrana za bebe i pelene. Zatim, kada je riječ o higijeni, tu su šamponi i sredstva za čišćenje. Gdje je kafa? Gdje su jaja? To je sve ono što jedna porodica kod nas neizostavno troši”, rekla je Ilijićeva u izjavi za “Nezavisne novine”

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, napominje da će za određeni broj proizvoda biti ograničena marža, ali i pita šta je sa onim proizvodima kojim je smanjena gramaža.

Marićeva kaže da se uvijek priča o onome što se dešava u trgovini, a malo je priče o tome koliko lokalne zajednice mogu da učestvuju u zaštiti životnog standarda građana, jer su povećane cijene u komunalnim djelatnostima, gdje spadaju računi za grijanje, vodu itd.

Ističe da je potrebna dugoročna politika, jer ni ova akcija, koja se odnosi na ograničenje marži neće puno toga donijeti, jer treba razgovarati i sa proizvođačima i dobavljačima. Ona donosi još nekoliko prijedloga.

“Ako govorimo o prašku za veš, mora se raditi o svim artiklima, a ne samo o jednom proizvodu iz te palete. Nije rješenje da se pravi katalog pojedinih proizvoda. Isto tako, kada pričamo o mesu – sve pileće ili juneće meso itd. Tako da se i svi dobavljači moraju uključiti u to”, pojasnila je Marićeva.

Denis Šulić, ministar trgovine i turizma Republike Srpske, rekao je da su spremne uredbe o određivanju marže prehrambenih proizvoda i naftnih derivata.

“Ukoliko dobijemo povratne informacije od svih ministarstava, ove uredbe će biti na sljedećoj sjednici Vlade Republike Srpske”, najavio je Šulić te rekao da će marže pojedinih životnih namirnica biti ograničene do osam odsto. Nezavisne novine

Objava Hoće li marže biti ograničene na mesu, voću, povrću, sredstvima za higijenu? prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.