Oznaka: top

Ovo pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH, u kojima se navodi da je uvoz iznosio 467 miliona KM, što je za 8,8 odsto više nego u istom periodu, te da je pokrivenost uvoza izvozom 81,7 odsto, piše biznis.

Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su objavili da je BiH u prva dva mjeseca ostvarila ukupan obim razmjene od 6,9 milijardi KM, što je za 116,1 miliona KM ili dva odsto manje u odnosu na isti period prošle godine.

“Od toga ukupna vrijednost izvoza iznosi 2,6 milijardi KM, što je smanjenje izvoza za 373,2 miliona KM ili 12,65 odsto. Istovremeno je uvezeno robe u vrijednosti od 4,35 milijardi KM, što je više za 257,3 miliona KM ili 6% u odnosu na isti period prethodne godine. Prikazana kretanja spoljnotrgovinske razmjene utiču na vrijednosti neto izvoza, a posljedično i na rast bruto domaćeg proizvoda. Karakteristično je da sve zemlje zapadnog Balkana imaju slična kretanja (pad izvoza i povećanje uvoza) u prva dva mjeseca ove godine. Ovo nam govori o smanjenoj potražnji glavnih trgovinskih partnera, prije svega EU, gdje se plasira oko 70% proizvoda. Karakteristično je da padu izvoza BiH od 373,2 miliona sa oko 80% doprinose samo dva proizvoda, tj. tarife. Pad električne energije u referentnom periodu iznosio je oko 140 miliona KM, dok je pad tarife željezo i čelik iznosio oko 160 miliona KM.

Razloge ovakvih kretanja treba tražiti u promjenama cijene električne energije na berzama, odnosno stabilizacijom tržišta energenata i visokim troškovima proizvodnje i padom potražnje za čelikom i željezom u svijetu”, objasnili su iz STK BiH.

Dodali su da je u pojedinim industrijskim granama u BiH primjetna neodgovarajuća koncentracija ponude, s malim brojem privrednih subjekata.

“Promjenama na nivou jednog ili izrazito malog broja preduzeća značajno se utiče na ukupnu industrijsku granu i spoljnotrgovinsku razmjenu, što se i desilo u prva dva mjeseca ove godine. Kada je riječ o ključnim tržištima, primjetan je pad izvoza. Najveći obim razmjene već dugi niz godina imamo sa sljedećim zemljama: Hrvatska, Njemačka, Srbija, Slovenija, Austrija i Italija. Po ukupnom obimu razmjene najznačajniji partner iz EU je Hrvatska, s kojom je u analiziranom periodu ostvaren ukupan obim razmjene od 1,2 milijarde KM. U Hrvatsku smo izvezli robe u ukupnoj vrijednosti od 375,5 miliona KM, što je manje za 60,8 miliona KM ili 14%, dok smo iz Hrvatske istovremeno uvezli robe u ukupnoj vrijednosti od 849,8 miliona KM, što je povećanje od 70,8 miliona KM ili 9%.

Od zemalja CEFTA najznačajniji partner je Srbija, s kojom smo ostvarili 823,9 miliona ukupne robne razmjene. U Srbiju je izvezeno robe u vrijednosti od 250,9 miliona KM, što predstavlja smanjenje za 114,3 miliona KM ili 31%, a istovremeno je uvezeno robe u vrijednosti od 572,9 miliona KM, što je povećanje od 34,7 miliona KM ili 6%”, istakli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Ekonomista Igor Gavran rekao je za “Nezavisne novine” da ovi podaci jesu zabrinjavajući jer mi, nažalost, nemamo mnogo tržišta gdje ostvarujemo veći izvoz.

“EU je najvažnije, regija poslije toga (za neke profite obratno), a sve ostalo je manje važno (opet uz izuzetke). Nažalost, naš izvoz uglavnom se odnosi na sirovine, repromaterijale i energiju, a tu se cijene određuju na nivou svjetskog tržišta ili bar regionalnog i onda mi možemo jedino prilagođavati naše cijene tržištu. Jedina alternativa je traženje novih tržišta jer čekanje na oporavak tržišta je neizvjesno”, naglasio je Gavran.

BANJALUKA – Nova banka i Atos banka udružile su mreže bankomata i time svojim korisnicima omogućile besplatno podizanje gotovine debitnim karticama obje banke.

To znači da korisnici platnih kartica jedne banke mogu da podižu novac na bankomatu druge banke bez naknade.

Zajednička mreža od preko 150 bankomata omogućava lakši i povoljniji pristup sredstvima na tekućem računu. Dostupnost i rasprostranjenost bankomata imaju ključnu ulogu u poboljšanju bankarskog iskustva korisnika, jer omogućavaju upravljanje finansijama na efikasan način, bez potrebe za čekanjem u redovima ili za usklađivanjem sa radnim vremenom poslovnica.

Kvalitetna mreža bankomata predstavlja osnovu bankarske usluge koja odgovara potrebama savremenog društva. Smanjenje troškova i povećana dostupnost odraz su posvećenosti intuitivnim rješenjima za lakši i brži pristup novcu, što je u skladu sa vizijom pružanja najboljeg iskustva korisnicima usluga Nove banke i Atos bank.

P. R.

Objava Nova banka i Atos banka udružile mrežu bankomata prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Također, Ministarstvo trgovine Federacije Bosne i Hercegovine pokrenulo je proceduru donošenja potpuno novog zakona o zaštiti potrošača u FBiH koji bi trebao zamijeniti postojeći Zakon koji je donesen 2006. godine, piše Biznis.ba.

O toj tematici razgovarali smo sa Gordanom Bulić, predsjednicom Kluba potrošača Tuzlanskog kantona.

Ona podsjeća da je akcija zaključavanja cijena krenula od 15. decembra na incijativu federalnog ministra trgovine.

“On se zaista potrudio da obiđe sve veće trgovinske sisteme i da sa njima dogovori prihvatanje akcije. Nakon toga, akcija je počela i ona je uključivala 40 proizvoda, a cijene su zaključane na nivo na kojem su zatečene 15. decembra. Nisu birani ni najlošiji ni najjeftiniji proizvodi, nego oni koji su imali najveći promet, odnosno oni koje potrošači najčešće biraju. Trgovinski sistemi su obećali da će se pridržavati te akcije, bez obzira na rast cijene troškova, što su i učinili. Ta je kampanja završena 15. marta, nažalost, mi kao Udruženje nismo imali kapacitet da to značajnije izanaliziramo. Ali smatramo da se trebala veća medijska pažnja posvetiti tome jer nam se mnogi potrošači žale da nikada nisu čuli za pomenutu akciju”, kaže Bulić za Biznis.ba.

Dodaje da je u međuvremenu ministarstvo otvorilo javni poziv za sve ostale trgovce koji žele da se priključe toj akciji kako bi se povećala konkurentnost.

“Taj javni poziv je još uvijek otvoren, a u međuvremenu su priključili i neki manji i srednji trgovci. Tako da je sada broj proizvoda povećan na preko 60. Mi sada radimo ankete sa potrošačima po maloprodajnim objektima, pa ćemo vidjeti kakvi će biti rezultati. No, sami trgovački centri imaju svoje statistike i oni su nam kazali da su “zaključani proizvodi” imali značajno veći promet, čak i po 200-300 posto što govori da su potrošači ipak prepoznali akciju. Mi iz ekonomske struke znamo da to nije primjerena akcija jer mi imamo slobodno tržište, ali u svakom slučaju podržavamo ovu akciju, jer ona, kao i niz drugih, su usmjerene prije svega na smanjenje rasta inflacije i na povećanje konkurentnosti među trgovcima. Jer neko ko nije u toj akciji i ko nije ponudio neki svoj proizvod naravno da će se bojati za svoju tržišnu poziciju. Nama nije bitno je li on uključen u samu akciju zaključavanja cijena, ali bitno nam je da on sam, samoincijativno, snizi cijenu proizvoda koja je zaključana kod nekog drugog trgovca. Nažalost, neke druge institucije su se trebale uključiti u sve ovo, kao npr. Konkurencijsko vijeće, radne grupe za socijalnu sigurnost i podršku građanima, ministarstva poljoprivrede itd. Svi bi oni trebali biti podrška ovakvim akcijama”, kaže Bulić.

U toku su razgovori o novom Zakonu o zaštiti potrošača, a Bulić podsjeća da je u našoj zemlji donesen Zakon o zaštiti potrošača u BiH i on je dio projekta jedinstvenog ekonomskog prostora BiH, međutim, zbog raznih opstrukcija i političkog neslaganja uglavnom na relaciji Federacija – Republika Srpska, imali smo malo poteškoća oko primjene tog zakon, kao i problema sa primjenom tog zakona.

“U okviru predpristupnog procesa BiH ka Evropskoj uniji nije se toliko obraćala pažnja na ovaj segment, kao o nekim drugim kao što je sigurnost, ali vjerujemo da će se to promjeniti otvaranjem pregovora. Jer i to je ono što mi moramo da ispunimo da bismo sustigli evropskog zakonodavstvo. Jedan od načina je donošenje zakona na federalnom nivou, ali mislim da je BiH ipak jedinstveno tržište i puno nam je bolje da imamo dobru državnu regulativu. Nije logično da imamo dva zakona o zaštiti potrošača, a pritom imate proizvođače i trgovce koji normalnu rade u oba entiteta. Ja se ipak nadam da će otvaranjem pregovaračkog procesa sama EU više pažnje posvetiti ovom problemu i da ćemo stvoriti zakonski okviri koji je puno bolji od onog koji je usvojen 2006. godine”, kaže Bulić.

Najavljen je moderan zakon koji uvodi savremene tehnologije, ali ostavlja mogućnost i za tradicionalne načine trgovine.

“Zakonom nisu nikada isključeni tradicionalni načini trgovine i nisu isključeni dobri trgovinski običaji. Mi imamo tehnološki vrlo inovativne načine kupovanja. Mi do pojave pandemije nismo imali značajniji broj kupovanja na daljinu, odnosno elektronski – preko interneta. Naročito to nismo imali od strane starijih osoba, odnosno onih koji nemaju informatičko obrazovanje. No pojavom covida odnosno lockdowna, mnogi su počeli kupovati preko interneta čime je došlo do širenja lepeze proizvoda. Svi vidimo svakodnevno ljude koji rade dostavu hrane po gradovima. To su već veliki sistemi koji posluju po BiH. Također, svjedoci smo da jako brzo rastu tzv. ekspresne odnosno brze dostave. U našoj zemlji još uvijek nije donesen Zakon o elektronskoj trgovini, a Zakon o zaštiti potrošača to samo djelimično dodiruje. Nadamo se da će u novom Zakonu to biti detaljno obrađeno, jer je internet tržište u ovom momentu dobro tlo za prevarante i kriminalce”, navodi Bulić.

Pregovori o novom zakonu vode se uz prisustvo svih zainteresiranih strana, od potrošača, preko ministarstva do trgovaca.

“Ovo je tek početak. Radna grupa tek stvara nacrt Zakona o zaštiti potrošača i, kao što je uobičajeno, koristimo Zakone iz drugih susjednih zemalja odnosno sličnih tržišta. Također, uključeni su svi oni koji su zainteresovani za odredbe Zakona, odnosno svi oni na koje će Zakon imati utjecaj. Niko ne želi da se zakonom ugorozi određena grupa jer se onda onda odražava na sve ostale. Meni je drago da su svi uključeni i da pokazuju interes, samim tim, trebali bi da budu dobri rezultati i da sam nacrt Zakona bude poprilično kvalitetan”, navodi Bulić za Biznis.ba.

BERLIN – Klijenti banaka u Njemačkoj moraju plaćati pretjerano visoke naknade za osnovne račune u poređenju s drugim zemljama EU-a, prema analizi centara za savjetovanje potrošača.

Uz normalnu upotrebu, naknade mogu iznositi i do gotovo 28 eura (30 dolara) mjesečno, izvijestio je u subotu časopis Der Spiegel pozivajući se na analizu Saveznog udruženja potrošačkih centara.

“Troškovi za osnovni račun u Njemačkoj daleko su najviši u Evropi”, rekla je Ramona Pop, rukovoditeljka udruženja.

Prema analizi, najviša cijena za takve račune drugdje u EU je 13 evra u Danskoj i 10 evra u Finskoj.

U Francuskoj, Irskoj i Poljskoj osnovni računi su besplatni jer su nužni za osnovne zadatke poput plaćanja računa.

Od ljeta 2016. svaki građanin Njemačke ima pravo na tekući račun kao rezultat direktive EU. Prije su ljudi bez stalnog prebivališta ili izbjeglice, na primjer, često imali poteškoća s otvaranjem računa.

Učestvovanje u modernom društvenom životu nezamislivo je bez bankovnog računa, istakao je Pop.

Bankar.me

Objava Potrošači u Njemačkoj ogorčeni zbog troškova bankovnih računa prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Ova odluka nije samo odgovor na potrebe kompanije, već je i iskorak ka međunarodnoj suradnji i raznolikosti na lokalnom tržištu rada.

Dolazak radnika iz Pakistana u Fojnicu dočekan je s toplinom i gostoljubivošću lokalnog stanovništva. Fojničani su se potrudili da se novopridošli osjećaju dobrodošlo i da se što brže uklope u svoje nove radne i životne okolnosti.

Jedan od primjera ovakve podrške jest poziv Ostružanina Ismeta Meše, koji je pozvao radnike iz Pakistana u svoj dom i srdačno ih ugostio. Također i njegov sin Haris koji je trenutno izvan Bosne je najavio da će po povratku organizirati iftar za ove momke, čime će dodatno ojačati veze među zajednicom i pokazati solidarnost.

Ovaj primjer pokazuje da se susreti različitih kultura i tradicija mogu pretvoriti u priliku za međusobno učenje i razumijevanje. Fojnička zajednica i “MS&Wood” ističu važnost integracije i podrške novim članovima, te se nadaju nastavku uspješne suradnje i zajedničkog rasta, prenosi mahalla.

SARAJEVO – Izvoz oružja i municije iz Bosne i Hercegovine nastavlja rasti i u ovoj godini.

Za dva mjeseca ove godine ovaj izvoz je iznosio 51,1 milion KM, što je za više od četvrtine, odnosno za 27,6 posto više nego u istom periodu prošle godine kada je taj iznos bio 40 miliona KM, piše BiznisInfo.ba.

Samo u februaru izvoz je bio 34,3 miliona, što je za čak 104,7 posto više u odnosu na januar ove godine.

U cijeloj prošloj godini izvoz ovih proizvoda bio je 320 miliona maraka, a očekuje se da će ove godine biti nadmašen, s obzirom na brojne nove ugovore koje su potpisale naše kompanije a čija se realizacija očekuje tokom 2024.

Rast izvoza namjenske industrije značajan je i jer dolazi u vrijeme kada ukupni izvoz iz BiH pada, najviše zbog dramatičnog pada u vrijednosti izvezene električne energije i nekih ruda.

Biznis.info

Objava Nastavljen rast izvoza oružja i municije iz BiH prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

PODGORICA – Komercijalne banke, njih 11, ostvarile su prošle godine prema podacima Centralne banke (CBCG) dobit u iznosu od 146 miliona evra, što je za 62,7 miliona evra, odnosno 75,26 odsto, više u odnosu na kraj 2022. godine.

Iz vrhovne monetarne institucije “Vijestima” su zvanično kazali da je svih 11 banaka iskazalo pozitivan rezultat.

U 2023. godini došlo je do rasta kamata na kredite za građane i privredu u Crnoj Gori, zbog rasta međunarodne referentne kamatne stope za evropsku valutu Euribor, ali i povećanja naknada i provizija banaka za građane i privredu na platni promet, kartični i bankomatsko poslovanje i druge usluge. Sve ovo je uticalo na visoki profit crnogorskih banaka.

Evropska centralna banka (ECB) je prije dvije godine pokrenula rast referentne kamatne stope u sklopu mjera protiv inflacije, ali je krajem prošle godine saopšteno da će u 2024. godini prestati sa ovim mjerama jer je inflacija u državama eurozone zaustavljena, a da je sada sa nižim kamatnim stopama potrebno podržati potrošnju i ekonomski rast.

Predstavnici banaka u Crnoj Gori najavili su prošle sedmice, nakon sastanka sa novom guvernerkom CBCC Irenom Radović, da će do kraja marta ove godine ponuditi niže kamatne stope na kredite građanima.

Guvernerka je tada kazala da je, u cilju očuvanja životnog standarda građana, CBCG pokrenula, a poslovne banke podržale inicijativu za snižavanje kamatnih stopa na kredite za građane.

“Vjerujemo da će, osim povoljnosti za građane, ponuđene kreditne linije sa nižim kamatnim stopama podstaći jačanje tržišne konkurencije, što će otvoriti prostor za dodatne korekcije cjenovne politike banaka”, istakla je tada Radović.

Iz CBCG su u odgovoru na pitanja “Vijesti” kazali da su ključni prihodi banaka, koji su uslovili visoki profit u 2023. godini, prihodi od kamata i od naknada i provizija koji čine 93,47 odsto ukupnih prihoda.

“Prihode od kamata banke dominantno ostvaruju po tri osnova: od kredita, hartija od vrijednosti i kratkoročnih sredstava. Ove tri kategorije čine 94,3 odsto svih prihoda od kamata, s tim što su prihodi od kamata na kredite najznačajnije, sa visokim učešćem od 76,05 odsto u ukupnim prihodima od kamata”, navedeno je u odgovorima CBCG.

Najbolji rezultat u prošloj godini, prema podacima iz bilansa uspjeha, imala je Crnogorska komercijalna banka sa neto profitom od 55,5 miliona evra. Njoj se krajem 2020. godine pripojila Podgorička banka, nakon čega je postala dominantna banka po visini prometa. Najmanji profit u prošloj godini od svega 76 hiljada evra imala je Prva banka.

Iz CBCG navode da “poslovanje banaka tokom 2023. godine karakteriše ostvarenje visokog neto profita u iznosu od 146 miliona evra”, dok su tokom 2022. godine banke poslovale sa neto profitom u iznosu od 83,3 miliona evra.

Od kamata, naknada i provizija 403,7 miliona

“Povećanje profita u iznosu od 75,26 odsto u odnosu na prethodnu godinu je, sa jedne strane posljedica značajnog porasta prihoda banaka po ključnim osnovama od 32,42 odsto, a sa druge strane mnogo manjeg rasta ukupnog rashoda banaka od 17,73 odsto u istom periodu”, naveli su iz Centralne banke.

Prema podacima ove monetarne institucije, banke su prošle godine ostvarile bruto prihod od kamata u iznosu od 250 miliona evra, odnosno za 65 miliona više nego u 2022. godini.

Od kamata na odobrene kredite ostvaren je prihod od 190 miliona evra (35 miliona više), od kamata na hartije od vrijednosti 31 milion (8,3 miliona više), od kamata na kratkoročne sredstva 14,6 miliona (12,9 miliona više) i od kamata na ostala sredstva ostvaren je prihod od 14,2 miliona evra, što je za 8,5 miliona više nego u 2022. godini.

Banke su u prošloj godine imale ukupan prihod od naknada i provizija u vrijednosti od 153,7 miliona evra, što je za 30 miliona više nego u 2022. godini.

“Prihode od naknada i provizija dominantno generišu dvije vrste ovih prihoda: prihodi od platnog prometa i prihodi od kartičnog i bankomatskog poslovanja. Ove dvije vrste prihoda učestvuju sa 73,75% u ukupnim prihodima od naknada i provizija”, naveli su “Vijestima” iz CBCG.

Od naknada i provizija za platni promet banke su lani imale prihod od 61,7 miliona evra, što je devet miliona više nego godinu ranije. Prihod od kartičnog i bankomatskog poslovanja iznosio je 51,7 miliona evra (12,5 miliona više), od drugih usluga naplaćeno je 12,2 miliona evra (4,7 miliona više), od naknada za vođenje računa naplaćeno je 11,1 milion evra (1,8 miliona više).

Od naknada i provizija za odobrenje kredita banke su lani ostvarile prihod od 7,6 miliona evra, što je za 700 hiljada više nego u 2012. godini. Od vanbilansnih poslova banke su imale prihod od 4,6 miliona evra, uz rast od 800 hiljada evra, dok su od naknada na ostale poslove dobile 4,8 miliona evra uz rast od pola miliona u odnosu na 2022.

Rastu svi ključni pokazatelji, u padu nekvalitetni krediti

Iz Centralne banke navode da bankarski sistem u Crnoj Gori karakteriše stabilnost, visoka likvidnost, visoka profitabilnost i dobra kapitalizovanost.

“U decembru 2023. godine zabilježen je rast ključnih bilansnih pozicija u jednogodišnjem uporednom periodu. Ukupna aktiva banaka ostvaruje rast od 5,15 odsto, krediti od 11,89 odsto, a depoziti od 4,76 odsto. Takođe, ukupan kapital banaka ostvaruje značajnu stopu rasta od 21,43 odsto. Koeficijent adekvatnosti kapitala iznosi 20,03% na kraju četvrtog kvartala 2023. godine, i bilježi rast u odnosu na isti period 2022. godine kada je iznosio 19,32 odsto. Likvidna aktiva banaka iznosi 1,59 milijardi evra i čini 23,72 odsto ukupne aktive”, naveli su iz CBCG.

Iz ove institucije su kazali da su na kraju prošle godine nekvalitetni krediti i potraživanja na nivou sistema iznosili 205,6 miliona evra.

“Posmatrano u odnosu na uporedni period prethodne godine, nekvalitetni krediti bilježe pad od 3,5 miliona evra ili 1,67 odsto. NPL (koeficijent nekvalitetni krediti i potraživanja/ukupni krediti i potraživanja, prema bruto principu) na kraju 2023. godine iznosi 5,02 odsto. Ovaj koeficijent bilježi pad od 0,69 procentnih poena u odnosu na kraj 2022. godine kada je iznosio 5,71 odsto. U narednom periodu ne očekujemo rast NPL-a”, naveli su iz CBCG.

Banke će platiti porez od 27 miliona, izbjegli “solidarni doprinos”

U bilansima o uspjehu banaka, navedeno je da su ukupno treba da plate 27 miliona evra poreza na ostvarenu dobit u prošloj godini.

Banke plaćaju porez na dobit po stopama koja važe za sva pravna lica – na profit do 100 hiljada evra stopa je devet odsto, od 100 hiljada do 1,5 miliona je stopa 12 odsto, a na iznose preko milion i po evra profita stopa je 15 odsto.

Doskorašnji ministar finansija Aleksandar Damjanović u prethodnoj Vladi, je početkom 2023. godine pripremio Nacrt zakona o solidarnom doprinosu, po ugledu na nekoliko članica Evropske unije, kojim je bilo predviđeno uvođenje većih poreskih stopa poreskim obveznicima koji su ostvarili profit preko pet miliona evra.

Stopa ovog poreza trebalo je da iznosi 33 odsto, a plaćali bi se na razliku između profita ostvarenih u 2023. i 2024. godini, i prosječne oporezovane dobiti iz 2018, 2019, 2020. i 2021. godine uvećane za 20 odsto. Planirano je bilo da se ovaj porez odnosi samo na visoko profitabilne djelatnosti, kao što su bili energetika, bankarstvo, trgovina, farmacija…

Privredna komora i većina poslodavačkih udruženja bili su protiv ovog predloga, zatim je uslijedila politička kriza i blokada parlamenta, pa nacrt zakona više nije razmatran.

Vijesti.me

Objava Rekordan profit banaka u Crnoj Gori  prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

ZAGREB – Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2023. iznosila je 19,3 posto, objavio je hrvatski Državni zavod za statistiku (DZS).

Podaci DZS pokazuju da su u najvećoj mjeri tom riziku izloženi stariji građani, samci i samohrani roditelji te stanovnici Panonske Hrvatske.

Najveća stopa rizika od siromaštva (prema NUTS regionima) utvrđena je u Panonskoj Hrvatskoj, 29,4 posto. U Sjevernoj Hrvatskoj iznosi 17,7, Jadranskoj Hrvatskoj 17,5 i Gradu Zagrebu 10,5 posto.

Prema podacima DZS-a, prag rizika od siromaštva za jednočlano domaćinstvo u 2023. godini iznosio je 5.924 evra, a za domaćinstvo s dve odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina 12.440 evra, prenosi Poslovni dnevnik.

Prema uzrastu i polu, najviša stopa rizika od siromaštva je bila u osoba u dobi od 65 ili više godina te je iznosila 34,8 posto. U toj je dobnoj skupini razlika prema polu najveća te je stopa rizika od siromaštva u žena iznosila 38,8, a u muškaraca 29,3 posto. Najniža je stopa rizika od siromaštva bila u osoba u dobi od 25 do 54 godine i iznosila je 12,6 posto. U muškaraca te dobi iznosila je 12,8 posto, a u žena 12,5 posto.

U kategoriji domaćinstava s izdržavanom djecom, najviše stope rizika od siromaštva prisutne su u domaćinstvima koja čine jedan roditelj s izdržavanom djecom, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 24,4 posto i u domaćinstvima s dvije odrasle osobe s troje ili više djece, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 20,5 posto.

Stopa rizika od siromaštva je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Ona ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva, a prag rizika od siromaštva postavljen je na 60 posto od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoa raspoloživog dohotka svih osoba.

Ukupan raspoloživi dohodak domaćinstva je ukupan novčani neto dohodak koji je primilo domaćinstvo i svi njegovi članovi u referentnom razdoblju, tj. u prethodnoj godini.

Ekvivalentni raspoloživi dohodak računa se tako da se ukupan raspoloživi dohodak domaćinstva podijeli s ekvivalentnom veličinom domaćinstva izračunanom prema modifikovanoj OECD-ovoj ljestvici, prema kojoj se nosiocu domaćinstva dodeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj odrasloj osobi u kućanstvu od 14 godina i starijoj osobi koeficijent 0,5, a djeci mlađoj od 14 godina koeficijent 0,3. Postupak se primjenjuje zbog određivanja ravnomjernijeg udjela svakog člana domaćinstvu u sticanju zajedničkog prihoda.

Prosjek raspoloživog dohotka po domaćinstvu iznosio je u 2023. godini 18.843 evra, dok je prosjek ekvivalentnog raspoloživog dohotka iznosio 10.891 evro.

U Republici Hrvatskoj je prema podacima državnog statističkog zavoda u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u 2023. godini bilo 20,7 posto građana. Taj pokazatelj odnosi se na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji ili žive u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada.

Kao i kod stopa rizika od siromaštva, stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti najviša je u Panonskoj Hrvatskoj, 31,3 posto, a slede Jadranska Hrvatska s 18,9, Sjeverna Hrvatska s 18,6 i Grad Zagreb s 11,9 posto.

Stopa teške materijalne i socijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u domaćinstvima koja ne mogu sebi da priušte najmanje sedam od trinaest stavki materijalne i socijalne deprivacije i u 2023. iznosila je 2,8 posto.

U domaćinstvima s vrlo niskim intenzitetom rada živjelo je 5,5 posto građana.

Ginijev koeficijent odnosno mjera nejednakosti raspodjele dohotka u 2023. iznosio je 29,7 posto. Kad bi postojala savršena jednakost (tj. kad bi svaka osoba primala jednaki dohodak), tad bi Ginijev koeficijent iznosio nula posto. Što je vrijednost bliža sto posto, to je prihodovna nejednakost veća.

Agencije

Objava Svaki peti Hrvat u riziku od siromaštva prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.