Oznaka: top

  • BiH kaznila gigante Volvo i Renault, moraju platiti 50.000 KM

    BiH kaznila gigante Volvo i Renault, moraju platiti 50.000 KM

    SARAJEVO – Globalni divovi Volvo i Renault morat će Bosni i Hercegovini platiti kaznu od 50.000 KM.

    FOTO: Agencije

    Ovu kaznu odredio im je Konkurencijski savjet Bosne i Hercegovine, piše BiznisInfo.ba.

    Naime, dva globalna giganta udružila su snage kako bi stvorili novu kompaniju za razvoj potpuno nove generacije električnih lakih komercijalnih vozila (LKV). Kako je ranije rečeno, prvo vozilo iz ovog saveza krenuće u proizvodnju 2026.

    Kompanije su morale zatražiti dozvolu od regulatornih tijela u svim državama gdje misle proizvoditi ili prodavati ova vozila, pa tako i do Bosne i Hercegovine.

    Konkurencijski savjet BiH donio je odluku kojom je dozvolilo ovu koncentraciju na tržištu. No, ujedno je zaključilo da prijava nije podnesena na vrijeme.

    Zbog nepodnošenja prijave koncentracije u zakonom propisanom roku, podnositeljima prijave je izrečena jedinstvena novčana kazna u iznosu od 50.000 KM.

    Inače, ova laka teretna vozila biće izgrađena na novoj modularnoj platformi. Vozila će integrisati neviđene mogućnosti za praćenje aktivnosti isporuke i poslovne performanse korisnika.

    Cilj je da se smanje ukupni troškovi vlasništva za čak 30 posto.

    Biznis.info

    Objava BiH kaznila gigante Volvo i Renault, moraju platiti 50.000 KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • DRAMATIČNO: IZVOZ STRUJE IZ FEDERACIJE PAO ZA ČAK 60 POSTO

    DRAMATIČNO: IZVOZ STRUJE IZ FEDERACIJE PAO ZA ČAK 60 POSTO

    Izvoz struje iz BiH za prva dva mjeseca ove godine iznosio je 128,3 miliona KM, što je pad za skoro 52 posto u odnosu na isti period prošle godine, kada je taj izvoz bio 266,6 miliona maraka.

    Riječ je, dakle, o padu za skoro 140 miliona KM koji je zabilježen u svega dva mjeseca. Ovaj pad pogodio je oba entiteta, ali više novca je izgubila Federacija BiH.

    Izvoz iz FBiH za dva mjeseca bio je 54,6 miliona KM, što je za čak 60,5 posto manje u odnosu na isti lanjski period kada je taj izvoz bio 138 miliona maraka. Riječ je, dakle, o padu za oko 84 miliona u odnosu na prošlu godinu.

    Izvoz struje manji zbog toplije zime i nižih cijena

    Glavne razloge ovolikog minusa svakako treba tražiti u toplijoj zimi te nižim cijenama električne energije na međunarodnom tržištu u odnosu na prošlu godinu.

    No, ovaj pad se nadovezuje na unutrašnje probleme koje imaju elektroprivrede u Bosni i Hercegovini.

    Podsjetimo da je Elektroprivreda BiH prošle godine poslovala s rekordnim gubitkom od čak 140 miliona maraka.

    U svom trogodišnjem planu poslovanja, objavili su da ove i u naredne dvije godine namjeravaju poslovati pozitivno. No, sa ovakvim izvoznim bilansom, postavlja se pitanje da li će to biti moguće.

    S druge strane, Elektroprivreda RS ostvarila je prošle godine rekordnu dobit od 144,8 miliona КM, dok je Elektroprivreda HZHB također poslovala s dobiti od 52,5 miliona KM, piše BiznisInfo.ba.

    (Haber.ba)

  • BIH KAZNILA GIGANTE VOLVO I RENAULT, MORAJU NAM PLATITI 50.000 KM

    BIH KAZNILA GIGANTE VOLVO I RENAULT, MORAJU NAM PLATITI 50.000 KM

    [ad_1]

    Globalni divovi Volvo i Renault morat će Bosni i Hercegovini platiti kaznu od 50.000 KM.

    Ovu kaznu odredilo im je Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine.

    Naime, dva globalna giganta udružila su snage kako bi stvorili novu kompaniju za razvoj potpuno nove generacije električnih lakih komercijalnih vozila (LKV). Kako je ranije rečeno, prvo vozilo iz ovog saveza krenut će u proizvodnju 2026.

    Kompanije su morale zatražiti dozvolu od regulatornih tijela u svim državama gdje misle proizvoditi ili prodavati ova vozila, pa tako i do Bosne i Hercegovine.

    Konkurencijsko vrijeće BiH donijelo je odluku kojom je dozvolilo ovu koncentraciju na tržištu. No, ujedno je zaključilo da prijava nije podnesena na vrijeme.

    Zbog nepodnošenja prijave koncentracije u zakonom propisanom roku, podnositeljima prijave je izrečena jedinstvena novčana kazna u iznosu od 50.000 KM.

    Inače, ova laka teretna vozila bit će izgrađena na novoj modularnoj platformi. Vozila će integrisati neviđene mogućnosti za praćenje aktivnosti isporuke i poslovne performanse korisnika.

    Cilj je da se smanje ukupni troškovi vlasništva za čak 30 posto.

    (Biznis Info)

    Hayat.ba

  • SAMO U OVA DVA GRADA BLIZU 700 MILIONA MARAKA!

    SAMO U OVA DVA GRADA BLIZU 700 MILIONA MARAKA!

    [ad_1]

    Uvidom u potrošnju po pojedinim gradovima i općinama, među prvih deset mjesta su gradovi kao što su Sarajevo, Tuzla, Mostar, Zenica i Široki Brijeg koji, unatoč znatno manjem broju stanovnika, bilježi znatno veću potrošnju od lokalnih zajednica koje imaju višestruko veći broj građana.

    Tako je u dva mjeseca u tom gradu od 30 hiljada stanovnika preko fiskalnih uređaja zabilježen promet od 281,7 miliona maraka, dok je, primjerice, u Bihaću, koji ima 56 hiljada stanovnika, zabilježena potrošnja od 183,6 miliona maraka. Na prvom mjestu, kada je riječ o evidentiranom prometu preko fiskalnih uređaja, je Novi Grad Sarajevo, u kojemu je u dva mjeseca ove godine potrošeno nešto više od 809 miliona maraka, slijedi Ilidža sa 767 te Tuzla s 591,5 miliona maraka.

    U Mostaru je u promatranom razdoblju evidentirana potrošnja od 534,4 miliona maraka, a gotovo identičan iznos zabilježen je u općini Sarajevo Centar (534,8 miliona maraka).

    Jedna od lokalnih zajednica koja se ističe znatnim iznosima evidentiranog prometa preko fiskalnih uređaja je Tešanj, u kojemu je u dva mjeseca zabilježen iznos od 405,7 miliona maraka, a što je više nego, primjerice, u Zenici, u kojoj je u istom razdoblju potrošeno 381,5 miliona maraka.

    U općini Novo Sarajevo evidentiran je promet od 363,2 miliona maraka, a slijede Široki Brijeg s već spomenutih 281,7 te Lukavac s 274,7 miliona maraka. Na popisu 10 lokalnih zajednica s najvećom evidentiranom potrošnjom, kao što je vidljivo, prisutni su i gradovi s relativno manjim brojem stanovnika, a što pak govori o ekonomskoj snazi navedenih lokalnih samouprava, odnosno velikom broju uspješnih poduzeća koja generiraju visok životni standard, a to prati i veći broj zaposlenih.

    Uspješne priče koje svakodnevno dolaze iz gradova i općina kao što su Tešanj, Lukavac i Široki Brijeg svjedoče o dobro uhodanim modelima razvoja lokalnoga gospodarstva putem poslovnih zona, kao i produktivnom odnosu gradskih i općinskih vlasti s poslovnom zajednicom.

    (Večernji.ba)

    Hayat.ba

  • RS: Pad industrijske proizvodnje u prva dva mjeseca za 3,1 posto

    RS: Pad industrijske proizvodnje u prva dva mjeseca za 3,1 posto

    Industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj u prva dva mjeseca 2024. u poređenju sa istim periodom 2023. godine manja je za 3,1%.

    U tom periodu u području Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija zabilježen je rast od 8,3%, dok je u području Prerađivačka industrija zabilježen pad od 6,2% i u području Vađenja ruda i kamena pad od 15,9%.

    Industrijska proizvodnja u RS u februaru 2024. u poređenju sa januarom 2024. godine veća je za 4,7%, dok je u odnosu na februar 2023. godine veća za 1,4%, saopćio je Zavod za statistiku RS.

    Broj zaposlenih u industriji manji za 3,4%

    Broj zaposlenih u industriji u RS u februaru 2024. godine u odnosu na januar veći je za 0,4%, a u odnosu na prosječan mjesečni broj zaposlenih u 2023. godini manji je za 2,5% i u odnosu na isti mjesec 2023. godine manji je za 3,4%.

    Broj zaposlenih u industriji u periodu januar-februar 2024. godine, u poređenju sa istim periodom prošle godine, manji je za 3,6%, piše Profitiraj.

    (Haber.ba)

  • Je li digitalni novac sljedeća bankarska kriza?

    Je li digitalni novac sljedeća bankarska kriza?

    Osim uzajamnih fondova i privatnih digitalnih valuta, poput Bitcoina i Tethera, moguće je prijeći i na digitalne valute središnje banke (CBDC). Trenutno se smatraju sigurnijima od tradicionalnih banaka.

    Kad bi u ovoj krizi bilo više digitalnih valuta, štediše bi sigurno bile u iskušenju prenijeti svoje depozite iz poslovnih banaka u sigurnije središnje banke.

    Je li ovo početak bankrota i propasti banaka?

    Nakon kolapsa Silicon Valley Bank i Signature Bank, obje povezane s kripto industrijom. Sve su veća upozorenja da je sljedeći bankovni rizik povezan s digitalnim novcem. Točnije digitalnim valutama središnje banke gdje bi štediše mogle potražiti utočište u budućnosti. Ali kako je trenutna kriza utjecala na kriptovalute?

    I dok je pad SVB-a privremeno srušio digitalni dolar (USDC), koji je dio svojih monetarnih rezervi držao u toj banci. Vrijednost Tethera (USDT), koji je inače dosta nestabilan, no ovoga puta u njemu su mnogi investitori našli utočište. Jer je dobio na vrijednosti. Tamo se u kratkom vremenu slilo pet milijardi dolara, pa mu je tržišna kapitalizacija narasla na gotovo 78 milijardi dolara.

    To može biti zbog činjenice da je popularniji u Aziji, pa se manje oslanja na dolare u američkim bankama. I vrijednost bitcoinaBitcoin je decentralizirana, distribuirana, anonimna platna … je porasla, premašivši 28.000 dolara prvi put od lipnja prošle godine.

    Zašto sredstva rastu?

    Profitirali su i novčani fondovi – u njih se slilo više od 286 milijardi dolara, od čega je, prema podacima iMoneyNeta, oko 52 milijarde otišlo u fondove Goldman Sachsa. A velike priljeve zabilježili su JPMorgan Chase s 46 milijardi i Fidelity s 37 milijardi.

    Zašto? Upravo zbog brzine dostizanja likvidnosti – ovi novčani fondovi posjeduju vrlo niskorizičnu imovinu koja se lako može prodati, uključujući i kratkoročni dug američke države. A zbog dugogodišnjeg ulaganja SVB je pao. Povrat ulaganja u novčane fondove sada je na najvišoj razini u posljednjih nekoliko godina. Njihova ukupna imovina u SAD-u porasla je na rekordnih 5,1 bilijun dolara, prema podacima Bank of America.
    Što se događa s podignutim novcem? Digitalne valute središnje banke sigurnije su utočište

    Što se događa kada novac pobjegne iz depozita, posebno tako brzo, s online povlačenjem kao što je bilo u SVB-u? Osim uzajamnih fondova i privatnih digitalnih valuta, poput Bitcoina i Tethera, moguće je prijeći i na digitalne valute središnje banke (CBDC)- Koje se smatraju sigurnijima od tradicionalnih banaka.

    Njihova prednost je brza plaćanja i odsustvo visokih naknada tipičnih za bankovne transfere, posebno međunarodne.

    CBDC-ova za sada nema puno, utrka za njihovim stvaranjem još uvijek traje. No da ih je u ovoj krizi više, štediše bi sigurno bile u iskušenju prebaciti depozite iz poslovnih banaka u sigurnije središnje banke. Pritiskom na gumb. Što znači da bi, kada ih bude više, pogotovo fizičkih, takva alternativa, s mogućnošću brzog prijenosa, mogla biti faktor ubrzanja propasti banaka.

    Što rade banke koje su svjesne migracije depozita?

    Regulatori su također svjesni ovoga, a Banka Engleske predlaže da se građanima Ujedinjenog Kraljevstva ograniči držanje najviše £10,000 u bilo kojem budućem CBDC-u.

    Također se govori o ograničenjima veličine transakcija i negativnim kamatamaKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate … na CBDC-ove kako bi se stanovništvo obeshrabrilo od premještanja depozita na račune središnje banke, a spominju se i porezi na velika povlačenja iz poslovnih banaka.

    Kina ruši dolar svojom digitalnom valutom

    Kina je stvorila kinesku digitalnu valutu Središnje banke, e-CNI ili digitalni juan. Djelomično kako bi potkopala američki dolar kao svjetsku rezervnu valutu, a mnoge zemlje koje trguju s Kinom mogle bi biti prisiljene prihvatiti je kao sredstvo plaćanja.

    Istodobno, europski regulator, ECB, želi spriječiti američke digitalne sustave Apple Pay i Google Pay da preuzmu platni sustav u Europi i poremete njihovu monetarnu politiku. Koja također planira digitalni euro.

    Fed će vjerojatno morati razviti i digitalni dolar. No ni Australija ne isključuje tu opciju, u početku kao veleprodajnu valutu za banke i financijske institucije.

    CDBC-ovi su također novi napad na ljudsko pravo na privatnost, jer se digitalni novac ove vrste može “pratiti” od izdavanja do potrošnje.

    Izvor: bankar.me

    (Haber.ba)

  • Apple izgubio 113 milijardi dolara tržišne vrijednosti nakon tužbe regulatora

    Apple izgubio 113 milijardi dolara tržišne vrijednosti nakon tužbe regulatora

    KUPERTINO –  Akcije kompanije Apple su na zatvaranju berzi u Sjedinjenim Američkim Državama pale za 4,1 odsto, čime je kompanija izgubila oko 113 milijardi dolara svoje tržišne vrijednosti.

    FOTO: Agencije

    Kako navodi Bloomberg, prenosi Tanjug, firma iz Kupertina se suočava sa problemima sa obje strane Atlantika pošto je Ministarstvo pravde SAD u četvrtak podnijelo tužbu protiv Apple zbog navodnog monopola na tržištu pametnih telefona, dok kompaniju istovremeno očekuje istraga Evropske unije zbog mogućeg kršenja Zakona o digitalnim tržištima (DMA).

    Dugo očekivana tužba u SAD dolazi nakon višegodišnjih tvrdnji kritičara da Apple nanosi štetu konkurenciji zbog restriktivnih uslova svoje prodavnice aplikacija, visokih naknada i strogo kontrolisanog pristupa svom hardveru i softveru.

    “Apple potkopava aplikacije, proizvode i usluge koje bi inače učinile korisnike manje zavisnim od njihovih iPhone”, navodi se u saopštenju američkog Ministarstva pravde.

    Prema navodima tužioca, Apple koristi svoj monopol “da izvuče više novca od potrošača, programera, kreatora sadržaja, umjetnika, izdavača, malih preduzeća i trgovaca”.

    Na primjer, Apple omogućava korisnicima iPhone da bez problema šalju visokokvalitetne fotografije i video zapise jedni drugima, ali multimedijalni sadržaji koji stižu preko telefona sa operativnim sistemom Android su sporiji i lošijeg kvaliteta.

    Reuters je u četvrtak saopštio da antimonopolska regulatorna tijela Evropske unije namjeravaju da istraže tehnološke kompanije Apple, Meta i Google.

    Evropska unija je 4. marta već kaznila američki Apple sa 1,8 milijardi eura zbog kršenja zakona o konkurenciji i zloupotrebe svoje dominatne tržišne pozicije za prodaju aplikacija za streaming.

    Agencije

    Objava Apple izgubio 113 milijardi dolara tržišne vrijednosti nakon tužbe regulatora prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • NEUM TRAŽEN ZA BAJRAM, A ZA 1. MAJ…

    NEUM TRAŽEN ZA BAJRAM, A ZA 1. MAJ…

    [ad_1]

    Tako, prema najavama turističkih radnika u Hercegovini, za predstojeći Bajram vlada velika zainteresiranost za boravkom u Neumu, a, sudeći prema podacima popularnih platformi za rezervaciju smještaja, smještajni kapaciteti u tim danima u našem jedinom gradu na moru su već sada više od 70 posto popunjeni.

    S obzirom na to da je riječ o predsezoni, cijene noćenja su pristupačne i u hotelima se, uglavnom, kreću od 100 do 120 KM, s uključenim doručkom, dok se u apartmanima i kućama za odmor noćenje može pronaći i po cijeni od 35 KM.

    Iako turističke agencije u BiH nisu kreirale posebne ponude za predstojeće bajramske praznike, ipak, kako su nam iz pojedinih potvrdili, bh. građani se za produženi vikend najčešće odlučuju za nama najbliže destinacije na Jadranu, a, uz Neum, to su i Dubrovnik te Makarska rivijera, kao i crnogorsko primorje.

    Zanimljivo je i da 1. maj pada u srijedu, a za ovaj praznik turističke agencije, u kojima su, također, računali na „spajanje“ dana, već su pripremile šarolike ponude. Štaviše, većina njih je već rasprodala aranžmane za 1. maj.

    • Najtraženija destinacija za ovu sezonu je Andaluzija. Već smo pet termina rasprodali i popunjena su nam oba majska termina. Također, ono što se za Prvi maj traži jeste Istanbul, koji, također, ide u dva termina, a, naravno, destinacija za koju se traži karta više je Dubai – kazali su iz “Relax Toursa”.

    Kada je riječ o cijenama, putovanje u Istanbul, u zavisnosti od termina, dužine boravka i tipa hotela, košta od 859 KM pa naviše, a u Andaluziju od minimalno 1.500 KM.

    “Sol Azur” i “Bune Vista” za Praznik rada nude bus ture u trajanju od četiri do šest dana za Veneciju, Budimpeštu, Pariz, Beč, Prag. Cijene se kreću od 250 KM za Veneciju do 470 KM za Bukurešt.

    “Golden Tours” ima specijalnu prvomajsku ponudu za Amsterdam i najljepše gardove Nizozemske, a to petodnevno putovanje avionom košta 1.655 KM po osobi.

    (Avaz)

    Hayat.ba

  • Banka zatvorila račune fondaciji Gorice Dodik

    Banka zatvorila račune fondaciji Gorice Dodik

    BANJALUKA – Osnivač Fondacije “Srpska kuća” Gorica Dodik saopštila je da je banka zatvorila račun ove fondacije, čime je onemogućen dalji rad, i naglasila da će naći način da i dalje pomažu onima kojima je to potrebno.

    FOTO: ATV

    Zbog sankcija koje su uvedene onima koji neće da budu podanici i marionete Majklu Marfiju, a koje su takođe uvedene i meni zbog, zamislite, podrške mome ocu, juče je banka zatvorila račun Fondacije na čijem sam čelu i time se onemogućio dalji rad. Sva neutrošena sredstva sa računa smo vratili donatorima kojima i ovom prilikom želim da se od srca još jednom zahvalim na podršci“, navela je Dodikova na društvenoj mreži “Iks”.

    Obraćati se javnosti ili ne, dodala je ona, svelo se na isto.

    Šta god da se kaže ili napiše tu su eksperti da to tumače i da objasne drugima šta ste vi ustvari htjeli da kažete ili kako se osjećate. Međutim, zbog ljudi koji su iskreno učestvovali i podržavali rad Fondacije želim da napišem par rečenica“, dodala je Dodikova.

    Ona je naglasila da je Fondacija “Srpska kuća” za dvije godine napravila tri nove kuće za tri porodice i završavaju još dvije, na šta su, kako je rekla, ponosni i tu sreću na licima te djece ne može sankcionisati zločinac Majkl Marfi.

    Prije svega, sjetite se ko je u zadnje vrijeme objavljivao tekstove u vezi sa Fondacijom i ko je osuđivao njen rad, sve će vam se reći. To su isti oni koji su urgirali da se jedna humanitarna organizacija ugasi. Da, upravo oni koji ne vjeruju u dobra djela zato što ih i ne čine!“, istakla je Dodikova.

    Ona je konstatovala da “svakodnevno svjedočimo monstruoznim akcijama koje širom svijeta čini otadžbina Majkl Marfija, svjedočimo zlu koje se rađa u njegovoj zemlji i koje metastazira brzinom svijetlosti, ali bez obzira na sve, oni su sebi dali za pravo da budu prijeki sud i da se iživljavaju nad svima onima koji ne učestvuju u njihovom zločinu”.

    Vi koji ih podržavate, radujte se i dalje novim ratovima, novim bolestima, pedofiliji i svakom drugom zlu kojem su oni rasadnik. Mi ćemo naći način da pomažemo onima kojima je pomoć potrebna i radovaćemo se osmjesima i zdravim porodicama“, poručila je Dodikova.

    Srna

    Objava Banka zatvorila račune fondaciji Gorice Dodik prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Ruske banke koriste međunarodni platni promet uprkos sankcijama

    Ruske banke koriste međunarodni platni promet uprkos sankcijama

    MOSKVA – Ruske banke i kompanije nastavljaju da pronalaze načine za rad u međunarodnom platnom prometu, izjavila je predsednica Banke Rusije Elvira Nabiulina.

    FOTO: Pixabay

    Ona ističe da zbog sankcija “svakako postoje poteškoće u obavljanju prekograničnih plaćanja”, prenosi TASS.

    Ipak, naše banke i kompanije pronalaze razne načine platnog prometa sa različitim zemljama i prilično su fleksibilne u mijenjanju ovih metoda kada se poteškoće povećaju“, rekla je ona.

    Nabiulina je napomenula da Banka Rusije pažljivo prati valutnu strukturu koja se koristi u prekograničnim obračunima i dodala da u tom smislu “udio rublje i valuta prijateljskih zemalja nastavlja da raste”.

    Agencija navodi da subjekti, koji se bave spoljnoekonomskom djelatnošću, samostalno biraju valute za obračun, na osnovu preferencija i mogućnosti korišćenja određenih kanala plaćanja.

    Tanjug

    Objava Ruske banke koriste međunarodni platni promet uprkos sankcijama prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.