Oznaka: top

BANJALUKA – Ministarstvo finansija Republike Srpske obavijestilo je javnost da je agencija za ocjenu kreditnog rejtinga “Mudis” (Moodu’s Investors Service) izvršila analizu finansijskog stanja Srpske, te potvrdila kreditni rejting “B tri” sa stabilnim izgledima, što ukazuje da je Republika zadržala povoljne indikatore ekonomske stabilnosti.

Iz resornog ministarstva je saopšteno da se u analizi ekonomske i institucionalne snage, kao i ocjene javnih finansija pohvaljuju institucionalne aktivnosti koje su dovele do rasta poreskih prihoda koji je omogućio da se ta sredstva usmjere za podršku mladima, penzionerima, te širokoj kategoriji društveno osjetljivih porodica, uključujući određenu kategoriju nezaposlenih roditelja.

Na tom planu se dodaje da se očekuje dalji rast prihoda i dodatno smanjenje nivoa zaduživanja koji će za razultate imati dodatnu stabilnost budžeta.

“Stabilni izgledi ogledaju se u činjenici da podaci o dugu i finansijama Srpske nastavljaju da se poboljšavaju”, navodi se u ocjeni “Mudisa” i konstatuje da će bruto domaći proizvod /BDP/ od ove godine nastaviti da raste po stopi od tri odsto, podstaknut rastom potrošnje i izvoza u zemlje EU za koje se ocjenjuje da će imati veću potražnju.

Kao osnovnu prepreku napretku u politikama i reformama “Mudis” navodi osjetljivo političko okruženje.

Međutim, ocijenjeno je da bi zamajac za reforme i snažniji doprinos ekonomskoj stabilnosti, upravljanju javnim finansijama i ljudskim pravima moglo predstavljati otvaranje pregovora za pristupanje EU, navode iz resornog ministarstva. Srna

Objava Srpska zadržala “B tri” kreditni nivo, sa stabilnim izgledima prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Hrvatska vlada usvojila je prošle sedmice prijedlog za dodjelu 900.000 eura subvencija za razvoj povezanosti Aerodroma – Zračne luke Mostar.

Vlada RH je u svojoj odluci navela da će Mostaru (BiH) u cilju poboljšanja zračne povezanosti ovog grada sa svim regijama Republike Hrvatske, kao i ključnim čvorištima u Evropskoj uniji, biti dodijeljena sredstva u iznosu od 900.000 eura, prenosi portal Ex-Yu Aviation.

Croatia Airlines, koji održava promet između Zagreba i Mostara, korisnik je subvencija Hercegovačko-neretvanskog kantona u Bosni i Hercegovini. Prošle godine, Aerodrom Mostar saopštio je da bi se mogao postići četverogodišnji sporazum s Croatia Airlinesom, prema kojem bi ovaj avioprijevoznik uveo direktne letove između Mostara i Rima, kao i svake godine dodavao novu rutu za vrijeme trajanja ugovora, piše profitiraj.

S obzirom na to da ovo preduzeće ima za cilj ostvariti pozitivno poslovanje nakon prošlogodišnjeg gubitka od 140 miliona KM sasvim je izvjesno da građane očekuje poskupljenje struje.

Ono što stanovništvo najviše zabrinjava je činjenica da su sva dosadašnja lančana poskupljenja roba i usluga vezana za poskupljenje struje i goriva.

Spomenutim Planom, koji je sačinila Elektroprivreda BiH, se navodi da bi eventualne promjene klučnih energetskih i cjenovnih elemenata bile uvažene kroz revidiranje Plana u toku 2024. godine.

“Predviđeno je ponovno postizanje profitabilnosti poslovanja i to prvenstveno kroz rast prodajnih cijena u tržišnom i javnom snabdijevanju”, navedeno je.

Prodaja električne energije

Prijedlog promjene cijena, a koji treba potvrditi FERK, trebao bi biti razmatran do polovine godine, nakon usvajanja Plana i slanja prijedloga procenta u kojem će povećanje cijene biti realizovano.

Planom se daje zadatak Upravi i Nadzornom odboru Elektroprivrede BiH da kroz politiku određivanja prodajnih cijena i drugih uslova prodaje za krajnje kupce nađu prihvatljiv balans između potrebe održavanja dugoročne održivosti i stabilnosti poslovanja EPBiH i Koncerna EPBiH uvažavajući globalnu energetsku tranziciju ka dekarboniziranoj ekonomiji.

Osim toga, navode, potrebno je sačuvati likvidnost Društva na kratkoročnom i dugoročnom nivou, ali i potrebu da se građanima i privrednim subjektima obezbjedi stabilno snabdjevanje električnom energijom po pristupačnim cijenama.

Najveći dio planirane prodaje električne energije krajnjim kupcima odnosi se na kategoriju “domaćinstva”, kod koje je planirano povećanje tarifnih stavova za energiju za 2024. godinu.

Dalje se navodi da je planirana ukupna proizvodnja energije od 18.027 GWh. Planiran je obim prodaje od 6.297 GWh u 2024. godini, 6.089 GWh u 2025. godini i 6.376 GWh u 2026. godini.

Solarne elektrane

Planom su predviđena i ulaganja u zavsina društva rudnike uglja u iznosu od 25,2 miliona KM.

Planiran je i početak izgradnje više novih energetskih objekata. Predviđen je početak izgradnje HE Janjići, kao i početak izgradnje drugih novih proizvodnih objekata, od kojih su vjetroelektrana Vlašić i nekoliko solarnih elektrana, za čiju izgradnju bi bila korištena sredstva međunarodnih finansijskih institucija i vlastita sredstva iz gotovinskog toka po osnovu internog obračuna naknada za emisiju CO2.

Predviđeno je da u toku planskog perioda počne proizvodnja u nekoliko novih objekata solarnih elektrana, Gračanica 1, Gračanica 2, Gornja Breza, Banovići Selo i Podveležje 3, piše avaz.

BANJALUKA – Grad Banjaluka prvim ovogodišnjim rebalansom planira proširiti budžetski okvir za više od 11 miliona KM, odnosno aktuelna vlasti bi u gradskoj kasi trebala imati na raspolaganju ukupno 226,2 miliona KM.

Naime, administracija gradonačelnika Draška Stanivukovića je u skupštinsku proceduru uputila nacrt rebalansa budžeta grada za 2024. godinu u kojem se povećava iznos sa kojim će raspolagati aktuelna administracija.

Nacrt bi trebao da se nađe pred odbornicima u četvratak, a uz njega, kako saznajemo, nije dostavljeno Mišljenje Ministarstva finansija RS.

U tom dokumentu je navedeno da bi budžet grada trebao iznositi 226.220.000 KM, što je za 11.662.000 KM više u odnоsu na prvobitno usvojeni budžet koji iznosi 214.558.000 KM.

U obrazloženju nacrta je navedeno da je rebalans pripremljen kako bi se planirale neizmirene obaveze za koje nije bilo dovoljno planiranih sredstava zbog nedovršene procedure usvajanja drugog rebalansa budžeta za 2023. godinu te planiranja kredita za izgradnju vodovodnog sistema Banjica.

Kod prihoda se povećava planirani iznos poreskih i neporeskih prihoda i to za 9,5 miliona KM ili 5,5 odsto u odnosu na plan za 2024. godinu. Novi plan za 2024. godinu iznosi 181,9 miliona KM.

„Projektovani rast je u skladu sa izvršenjem u prva dva mjeseca 2024. godine, koje je za oko 40 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. U skladu sa ovim trendom, rebalansiran je plan najznačajnijih vrsta poreskih i neporeskih prihoda“, objašnjeno je u ovom dokumentu.

Navedeno je da je došlo do uvećanje prihoda za nefinansijsku imovinu za 1,16 miliona KM, u skladu sa projekcijom realizacije primitaka od prodaje zemljišta i stalne imovine namijenjene prodaji. Novi plan za 2024. godinu iznosi 4,61 miliona KM.

„Primici od zaduživanja povećani su za milion KM, odnosno 12,1 odsto u odnosu na prvobitni plan za 2024. godinu, te novi plan iznosi 9,25 miliona KM. Povećanje se odnosi na planiranje dugoročnog kreditnog zaduženja za rekonstrukciju vodovodnog sistema Banjica“, precizirano je u nacrtu.

U rebalans uvrštavaju obaveze iz 2023.godine

Kada su u pitanju rashodi najveća promjena je vidljiva na stavci ostali izdaci koja je uvećana za 10,66 miliona KM. U pitanju su neizmirene obaveze i neevidentirani izdaci iz 2023. godine.

Uglavnom se radi o rashodima koji su zakonska obaveza lokalne zajednice kao što je tekuće održavanje iz oblasti saobraćaja i komunalnih djelatnosti, socijalne zaštite, troškovi budžetskih korisnika (poštanske usluge, lična primanja, električne i toplotne energije), sudska izvršna rješenja.

„Naime, dio rashoda je zbog nedovoljno raspoloživih sredstava u prethodnoj godini, evidentiran na obračunskim rashodima, s obzirom na to da je nedovršena procedura usvajanja drugog rebalansa budžeta za 2023. godinu. Zbog neusvajanja rebalansa budžeta dio izdataka evidentiran je kao neizmirena obaveza, ali istovremeno nije evidentirano kao izdatak u budžetu za 2023. godinu, pa je potreba da se ovo u 2024. godini iskaže kroz rebalans budžeta. Takođe, u okviru ovog ukupnog iznosa postoje i obaveze koje su izmirene (plaćene po aktima nadležnih poreskih ili sudskih organa), a za koje nije bilo planiranih i raspoloživih sredstava za evidentiranje u 2023. godini, pa u skladu sa računovodstvenim propisima ovo mora biti planirano na određenim budžetskim pozicijama“, precizirano je u nacrtu rebalansa za 2024. godinu uz napomenu da će se do prijedloga rebalansa budžeta ponovo analizirati podaci i da će se tek tada znati koliki je tačno iznos neizmirenih obaveza.

Podsjećamo, Skupština grada Banjaluka je krajem prošle godine usvojila budžet grada Banjaluka za 2024. godinu u iznosu od 214,5 miliona KM.

Usvajanje ovog dokumenta su pratile nepravilnosti, odnosno gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković uputio je u skupštinsku proceduru prijedlog budžeta grada za iduću godinu, iako taj akt nije dobio saglasnost Ministarstva finansija RS.

Takođe, mnogo polemike u Skupštini izazvao je i drugi rebalans budžeta grada Banjaluka za 2023. godinu koji je i dalje zvanično u proceduri. On je na dnevnom redu vanredne sjednice Skupštine grada koja je započeta u januaru ove godine, ali odbornici se nisu izjasnili o tom pitanju. U nekoliko navrata je zakazan nastavak te vanredne sjednice, ali ona nije održana zbog nedostatka kvoruma.

CAPITAL: V. P.

Objava Stanivuković ovogodišnjim rebalansom pegla obaveze iz prošle godine prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić rekao je Srni da bi uredba o ograničavanju marže na osnovne životne namirnice mogla da se nađe pred Vladom Srpske ove ili sljedeće sedmice.

Šulić je istakao da je priprema uredbe u završnoj fazi.

“Mi već imamo takvu uredbu, ali smo odlučili da dodatno otklonimo sve anomalije koje smo uočili u njenoj primjeni, tako da ćemo u najkraćem periodu, da li u ovaj ili sljedeći četvrtak, na Vladi imati odluku o uredbi o ograničavanju marže na osnovne životne namirnice“, rekao je Šulić.

Šulić je naveo da su cijene robe široke potrošnje u Republici Srpskoj i dalje znatno jeftinije nego u Federaciji BiH, Srbiji, zemljama regiona i EU.

“Iako imamo najniže cijene Vlada Srpske maksimalno radi na iznalaženju još nekih načina kako da se još snize ili ograniče određene cijene“, rekao je Šulić.

On je ukazao da Ministarstvo aktivno radi na kontroli i praćenju cijena tržišta u Republici Srpskoj.

“Uradili smo odluku koja se tiče ograničavanja maksimalne cijene hljeba od brašna tip 500 od 600 grama i ta odluka je objavljena u `Službenom glasniku` prije nekoliko dana“, rekao je Šulić.

On je dodao da je i o novim odlukama razgovarao sa predstavnicima trgovačkih lanaca i poslovne zajednice.

Srna

Objava Pred Vladom Srpske uskoro uredba o ograničavanju marži prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV) nije dala saglasnost da se Bratoljubu Raduloviću obnovi mandat i da se ponovo imenuje za direktora Centralnog registra hartija od vrijednosti (CRHOV) zbog manjka transparentnosti u javnom konkursu, na kojem ranije inače nisu insistirali.

Komisiji je zasmetalo što konkurs, pred internet stranice CRHOV, nije objavljen u dnevnim novinama koje izlaze na teritoriji Republike Srpske, iako to do sada nikada nije ni bila praksa, niti su u Komisiji to ranije  tražili jer zakonom to nije striktno propisano.

Preciznije, za procedure koje im sada smetaju, prilikom imenovanja u prethodnim godinama, nisu imali nikakve primjedbe.

Kako nisu dobili saglasnost, Upravni odbor Centralnog registra poništio je konkurs i raspisao novi da bi udovoljio KHOV, pa će pored web stranice, on biti objavljen i u novinama.

Inače, postupak oko izbora novog direktora CRHOV se zbog zahtijeva Komisije za hartije od vrijednosti odugovlači još od 10. januara ove godine.

Naime, tada je raspisan prvi konkurs, a KHOV je intervenisao jer poziv nije cijelo vrijeme bio na početnoj strani sajta CRHOV, već u rubrici “Obavještenja” gdje se na dnevnom nivou objavljuju brojne operativne aktivnosti Centralnog registra.

Konkurs je zbog toga produžen za još osam dana, pod uslovima koje su tražili u KHOV.

Međutim, prema njihovoj ocjeni objavom javnog konkursa u sekciji „Obavještenje“, bez objave u jednom dnevnom listu koji se prodaje na cijelom području Republike Srpske, nije iskazan dovoljan stepen transparentnosti.

U CRHOV su nastavili sa procedurom oko izbora smatrajući da su produženjem roka i isticanjem konkursa na početnoj strani njihovog sajta omogućili svima koji su zainteresovani da dobiju sve potrebne informacije.

Na javni konkurs su se prijavila dva kandidata od kojih jedan nije ispunjavao uslove s obzirom na to da nema pet godina radnog staža u oblasti tržišta kapitala.

Upravni odbor je na sjednici 8. februara utvrdio da sadašnji direktor Bratoljub Radulović ispunjava uslove, a od KHOV je tražena saglasnost, što je inače zakonska obaveza.

Međutim, KHOV sedam dana kasnije traži dokaz o objavi konkursa u nekom o dnevnih listova sa čime počinje da komplikuje cijeli proces.

U CRHOV kažu da to nisu učinili jer je u svim prethodnim procedurama bilo dovoljno da se objava pojavi na njihovoj stranici, niti je KHOV zbog toga ikada išta primjedbovao.

Po istom principu ranije je Komisija davala saglasnost kod izbora organa Banjalukče berze.

“Nijednim propisom nije izričito regulisano da je nužno izvršiti oglašavanje putem objave u dnevnom listu koji se prodaje na cijelom području Republike Srpske. Upravni odbor je u skladu sa ustaljenom praksom u proteklim godinama, donio odluku da javni konkurs bude objavljen na Internet stranici društva, a od Komisije nikada nije postojala primjedba na ovakvo postupanje, odnosno od Komisije su se u više slučajeva proteklih godina dobijale saglasnosti na imenovanje članova Upravnog i Nadzornog odbora i direktora”, navode u CRHOV.

Oni ukazuju na činjenicu da je isti postupak bez objavljivanja javnog konkursa u dnevnim novinama proveden 2017, 2018. i 2022. godine prilikom izbora članova Upravnog i Nadzornog odbora Registra, kao i 2018. godine prilikom izbora direktora Registra.

“Na taj izbor je Komisija dala saglasnost bez dodatnog uslovljavanja, miješanja i intervencija u postupak”, navodi se u odluci o poništenju konkursa koji potpisuje prdsjednik Upravnog odbora Zoran Babić.

Inače, KHOV u svom obrazloženju kojim zahtjev za saglasnost traženu od CRHOV ocjenjuju neurednim navode da je osnovna svrha javnog konkursa da “osigura transparentnost, pravičnost i jednakost prilika u procesu izbora kandidata”.

“U konkretnom slučaju, objavom Javnog konkursa u sekciji „Obavještenja“, bez objave Javnog konkursa u jednom dnevnom listu koji se prodaje na cijelom području Republike Srpske, nije iskazan dovoljan stepen transparentnosti postupanja upravnog odbora Centralnog registra kao pravnog lica sa javnim ovlašćenjima”, navode oni ne objašnjavajući zašto na ovoj transparentnosti nisu ranije insistirali.

Inače, kako smo to nedavno pisali, Komisija za hartije od vrijednosti izrekla je javnu opomenu Centralnom registru hartija od vrijednosti kao i Bratoljubu Raduloviću zbog, kako su naveli, nezakonitosti u vezi prenosa akcija društva za upravljanje investicionim fondovima.

Iz CRHOV su tvrdili da je riječ o preoceduralnoj grešci te da nije bilo prostora da se izriče opomena.

 CAPITAL: Dejan Tovilović

Objava KHOV se preko konkursa obračunava sa direktorom Centralnog registra prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Prosječan iznos je 2.761 euro, no razlike između bonusa radnika zavise od sektora u kojem rade su znatne, piše Fenix-magazin, prenosi biznis.

Najmanje regresa dobili su građevinari, u prosjeku 1.104 eura, te zaposleni u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu 1.689 eura.

Najbolje su prošli zaposleni u javnoj upravi s prosjekom od 3.000 eura, pa nastavnici i visokoškolci s eurom manje.

Nešto manje bonuse dobili su umjetnici, zaposleni u djelatnosti zabave i rekreacije, vodovoda, odvoza i skladištenja otpada.

Najviše koristi od bonusa imali su radnici u industriji, vodovodu, kanalizaciji i otpadu…

Njemačka vlada propisala je bonuse do 3.000 eura kako bi ublažila utjecaj energetske krize i privremenih skokova cijena na standard zaposlenih. U zavisnosti od kolektivnog ugovora, novac se može isplatiti odjednom ili u ratama.

Kako je naglasila Kapičija uvoz je bio iz Hrvatske, Mađarske, Slovačke, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Poljske i Švedske.

Proizvođačima iz BiH nije jasno zašto uvozimo toliko mlijeka, pored izuzetno kvalitetnog koje nastaje na našim farmama. Osim mlijeka, domaćim proizvođačima problem stvara i prekomjeran uvoz mliječnih proizvoda.

U Bosnu i Hercegovinu je 2022. godine uvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti 224 miliona maraka, dok je vrijednost izvoza bila svega 113 miliona maraka.

Podsjetimo, kako su ranije naveli iz Vanjskotrgovinske komore BiH, prerađivači godinama predlažu da se u slučaju pojave viškova sirovog mlijeka na tržištu, obezbijede sušare za zbrinjavanje mlijeka u mlijeko u prahu.

Također, kako je poručeno, uz pomoć nadležnih institucija, potrebno je strateški razvijati stočni fond, prenosi InfoBijeljina.