Oznaka: top

BERLIN – Više od tri četvrtine, ili 77,9 odsto zaposlenih u Njemačkoj, primilo je jednokratni bonus zbog inflacije od oktobra 2022. ili će ga dobiti do kraja godine, saopštio je u Savezni zavod za statistiku. Isplate su bez poreza i doprinosa.

Prosječan iznos je 2.761 evro, ali su razlike između bonusa zaposlenih u zavisnosti od sektora u kojem rade znatne.

Najmanje dodatke su dobili građevinci, u prosjeku 1.104 evra, i zaposleni u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, 1.689 evra.

Najbolje su prošli zaposleni u javnoj upravi sa u prosjeku 3.000 evra i nastavnici i univerzitetski radnici, sa evrom manje. Nešto manje bonuse dobili su umjetnici, zaposleni u oblasti zabave i rekreacije, vodosnabdijevanju, kanalizaciji i odlaganju otpada.

Zapravo su radnici u industriji, vodovodima, kanalizacijama i preduzećima za otpad generalno imali najviše koristi od bonusa jer ih je dobilo oko 96 odsto zaposlenih u tim sektorima.

Njemačka vlada je propisala bonuse do 3.000 evra da ublaži uticaj energetske krize i privremenog naglog porasta cijena na standard zaposlenih. U zavisnosti od kolektivnog ugovora, novac se može isplatiti odjednom ili u ratama.

DPA

Objava Većina zaposlenih u Njemačkoj dobija bonus zbog inflacije prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Naime, objavljen je javni poziv za učestvovanje u emisiji trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine putem aukcije na Sarajevskoj berzi.

Planirani iznos emisije je 30 miliona KM.

Aukcija će biti održana 19. marta a datum dospijeća zapisa je 18. septembar 2024., piše biznisinfo.

BANJALUKA – Predsjednik uprave Unicredit banke Banjaluka Gordan Pehar odlazi sa njenog čela, nakon osam godina provedenih na toj poziciji, saznaje portal CAPITAL.

Pehar je karijeru u ovoj banci započeo 2002. godine u odjelu finansija u mostarskom Unicredit-u.

Poziciju direktora Planiranja i kontrolinga preuzima 2008. godine, a od 2009. godine prelazi na funkciju člana Uprave i izvršnog direktora za Upravljanje finansijama na kojoj je bio do sredine 2016. godine kada preuzima funkciju predsjednika Uprave Unicredit banke u Banjaluci.

Za vrijeme njegovog mandata banka je bila suočena sa najvećim kriptovalutnim sporom u Evropi, gdje su prvostepenom presudom bili obavezani da isplate odštetu od 256 miliona maraka. Ipak, u drugostepenom postupku, sud ih je oslobodio odgovornosti.

Unicredit banka je u prošloj godini imala dobit od 22,8 miliona maraka.

CAPITAL: D.T.

Objava Gordan Pehar odlazi sa direktorske pozicije u Unicredit banci prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Najava sankcija bankama u Srpskoj koje budu sarađivale sa fizičkim licima i firmama na američkoj crnoj listi zabrinula je bankare koji ne znaju kako da postupaju u ovom trenutku zbog čega su odlučili da od Ministarstva finansija SAD traže pojašnjenje, saznaje CAPITAL.

Podsjećamo, vršilac dužnosti pomoćnika ministra finansija SAD Ana Moris rekla je prošle sedmice da bi se, osim osoba u BiH, pod sankcijama mogle naći i banke koje su otvorile račune političarima ili firmama koje su na crnoj listi SAD.

„Banke i druge finansijske institucije koje obavljaju transakcije za osobe ili privredne subjekte pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država izlažu se velikom riziku da se i same nađu u istoj situaciji“, rekla je  tada za CAPITAL Moris i najavila da se u BiH može očekivati još ovakvih mjera za one koji “podrivaju mir, stabilnosti i teritorijalni integritet BiH”.

Njena izjava izazvala je pravu buru u javnosti, a posebno je zabrinula direktore banaka koji su se našli u nezavidnoj poziciji.

S jedne strane, imaju značajne transakcije sa državom, a pored toga ne mogu tek tako ugasiti račun bilo kojem fizičkom licu, dok bi s druge strane, eventualne sankcije bi za bilo koju banku mogle da znače potpuni slom.

Banke su pod budnim okom i zbog investiranja u obveznice i trezorske zapise RS.

Međutim, nisu u problemu samo banke u RS, kako se to u prvi mah činilo. Kako saznajemo, u problemu su i banke sa sjedištem u FBiH jer veliki broj osoba i firmi sa crne liste posluje sa tim bankama.

Zbog toga su bankari u BiH krajem prošle sedmice održali sastanak na kojem su dogovorili da preko Ambasade BiH traže pojašnjenje od Amerikanaca.

„Na sastanku smo dogovorili da Udruženje banaka BiH preko Ambasade BiH u SAD-u traži objašnjenje od Ministarstva finansija SAD kako da postupamo sa računima osoba na crnoj listi“, rekao je za CAPITAL dobro upućeni izvor.

Podsjećamo, na crnoj listi SAD-a nalazi se kompletan vrh Republike Srpske.

Pored Predsjednika RS Milorada Dodika koji je pod sankcijama SAD od januara 2017. godine, na crnoj listi su i premijer Srpske Radovan Višković, predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, te potpredsjednik Vlade i ministar pravde RS Miloš Bukejlović.

Pod sankcijama je i srpski član Kolegijuma Doma naroda BiH Nikola Špirić, kao i nekadašnji Dodikov savjetnik i bivši predsjednik VSTS-a Milan Tegeltija, kao i ministar zdravlja Alen Šeranić.

Najnovije sankcije stigle su juče, a na listi se našla Srebrenka Golić, predsjedavajuća Vijeća naroda RS, Branislav Okuka, savjetnika predsjednika RS i Jelena Pajić Baštinac, generalna sekretarka predsjednika RS.

Najave SAD-a da će sankcije uvesti i bankama, Dodik je ocijenio kao demonstraciju sile istakavši da će oni ići do kraja, a da će on primati platu preko pošte.

“Šta ima veze, ja ću primati platu predsjednika preko pošte, neće valjda zatvoriti poštu, a mogu i na blagajni uzeti svoju platu, ali neće nam promijeniti stav. Šta će drugi, pa nek se i oni riktaju na taj način i oni imaju poštu, svaka firma ima svoju blagajnu”, rekao je ove sedmice Dodik.

Na upozorenja SAD da bi se na američkoj crnoj listi mogle naći banke iz BiH koje obavljaju transakcije za osobe ili privredne subjekte pod sankcijama prije dva dana je reagovao premijer Višković koji je rekao da se pritisci na domaće banke nastavljaju, ali da će Republika Srpska to preživjeti.

CAPITAL: M. Ljubojević

Objava Bankari u panici zbog mogućih sankcija SAD-a prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Predstavnici Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske danas su sa predstavnicima trgovaca i trgovačkih lanaca iz Republike Srpske, održali sastanak sa kojeg su poručili da su svi svjesni situacije s kojima se građani suočavaju, te da će svako, sa svoje pozicije, dati doprinos tome da se olakša položaj potrošača, posebno onih iz najugroženijih kategorija društva.

Sastankom, kojem su prisustvovali predstavnici trgovaca i trgovačkih lanaca iz Republike Srpske, predsjedavala je pomoćnik ministra za resor trgovine Dušanka Tegeltija koja je trgovcima prezentovala planirane izmjene Uredbe, ističući očekivanje od prisutnih da aktivno učestvuju u kreiranju ovog dokumenta u cilju njegovog što boljeg i efikasnijeg sprovođenja u praksi.

Trgovci su izrazili punu spremnost za saradnju, kako u kreiranju ovog dokumenta, tako i svih daljih aktivnosti Ministarstva trgovine i turizma.

Sastanak je održan na temu izmjene i unapređenja Uredbe o ograničavanju marži u prometu robe, kojom se ograničava marža na osnovne životne namirnice. Nezavisne novine

Objava Ministarstvo i trgovci obećali da će olakšati položaj potrošača prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Taj dominatni položaj Kine stavlja Europu u nepovoljan položaj. Budući da se solarni paneli iz Kine nude po izuzetno niskim cijenama. Podsjećamo, kineska industrija je nekonkurentna zahvaljujući snažnoj subvenciji kineske industrije.

Prema analizi europskog think-tanka Bruegel, čak 95 posto panela koji se koriste u EU dolazi iz Kine. Ovo svakako postavlja pitanje ovisnosti EU o kineskim dobavljačima.

Sukladno tome, brojni stručnjaci ističu nužnost razvoja vlastitih industrijskih lanaca vrijednosti unutar EU. To bi podrazumijevalo vertikalno integrirane lance proizvodnje koji obuhvaćaju ključne komponente poput polisilicija, ingota, wafera, ćelija, modula i drugih. Ova inicijativa zahtijeva snažnu podršku na razini EU i njezinih članica, a kao primjer navode se Sjedinjene Američke Države, koje su uvelike poticale domaću proizvodnju fotonaponskih komponenti putem modela poticaja poput IRA (Inflation Reduction Act).

Osim ekonomske sigurnosti, postoji zabrinutost i zbog geopolitičke ranjivosti koja proizlazi iz ovisnosti o uvozu solarnih panela iz Kine. Planovi EU za značajno povećanje instaliranih solarnih kapaciteta do 2030. godine. Ovo postavlja dodatni pritisak na potrebu diversifikacije izvora nabave i smanjenja ovisnosti o kineskim dobavljačima, piše Energypress. Kako bi se očuvala industrijska konkurentnost i osigurala ekonomska neovisnost, EU mora uložiti napore u razvoj vlastite proizvodnje solarnih komponenti i potaknuti investicije u domaću industriju, piše financa.ba.

U Bosni i Hercegovini je u četvrtom kvartalu 2023. godine radnu snagu činilo 1,398 milion osoba od kojih je 1,221 miliona (87,4%) zaposlenih i 177 hiljada (12,6%) nezaposlenih. U poređenju sa prethodnim kvartalom, broj zaposlenih se povećao za 1,6%, dok se broj nezaposlenih osoba smanjio za 6,2%.

Broj osoba izvan radne snage u BiH u četvrtom kvartalu 2023. iznosio je 1,481 miliona i smanjio se za 0,5% u odnosu na prethodni kvartal.

U četvrtom kvartalu 2023. godine, stopa aktivnosti je bila 48,6%, stopa zaposlenosti 42,4%, stopa nezaposlenosti 12,7% i stopa neaktivnosti 51,4%, saopćeno je iz Agencije za statistiku BiH.

Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi u četvrtom kvartalu 2023. godine od ukupnog broja osoba koji čine radnu snagu 852 hiljade (60,9%) su muškarci, a 546 hiljada (39,1%) su žene.

U ukupnom broju osoba izvan radne snage 552 hiljade (37,3%) su muškarci, a 928 hiljada (62,7%) su žene.
Od ukupnog broja zaposlenih osoba 764 hiljade (62,5%) su muškarci, a 457 hiljada (37,5%) su žene, dok od ukupnog broja nezaposlenih osoba 88 hiljada (49,9%) su muškarci, a 89 hiljada (50,1%) su žene.

U posmatranom periodu, od ukupne radne snage 65,6% osoba pripada starosnoj grupi od 25 do 49 godina, zatim 26,2% starosnoj grupi od 50 do 64 godine, 7,0% starosnoj grupi od 15 do 24 godine i 1,1% ima 65 i više godina.

Od ukupnog stanovništva izvan radne snage, 39,6% osoba je u starosnoj grupi od 65 i više godina, zatim 24,4% osoba u starosnoj grupi od 50 do 64 godine, 18,3% osoba u starosnoj grupi od 15 do 24 godine i 17,7% osoba u starosnoj grupi od 25 do 49 godina.

Od ukupnog broja zaposlenih osoba 65,7% osoba pripada starosnoj grupi od 25 do 49 godina, zatim 27,4% starosnoj grupi od 50 do 64 godine, 5,7% starosnoj grupi od 15 do 24 godine i 1,2% ima 65 i više godina.

Od ukupnog broja nezaposlenih osoba 65,5% osoba pripada starosnoj grupi od 25 do 49 godina, zatim 17,9% starosnoj grupi od 50 do 64 godine, 16% starosnoj grupi od 15 do 24 godine i 0,6% ima 65 i više godina.

Najveće učešće u obrazovnoj strukturi osoba koje čine radnu snagu imaju osobe sa završenom srednjom školom i specijalizacijom i to 69,3%, zatim osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem, doktoratom 22% i osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem 8,8%.

Najveće učešće u obrazovnoj strukturi osoba izvan radne snage imaju osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem 47,7%, zatim osobe sa završenom srednjom školom i specijalizacijom 46,2% i osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem, doktoratom 6,1%.

Obrazovna struktura zaposlenih pokazuje da 69,3% osoba ima završenu srednju školu i specijalizaciju, slijede osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem, doktoratom 23,1% i osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem 7,7%.

Obrazovna struktura nezaposlenih pokazuje da 69,4% osoba ima završenu srednju školu i specijalizaciju, slijede osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem 16,1% i osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem, doktoratom 14,5%.

Struktura zaposlenih osoba prema statusu u zaposlenosti pokazuje da najveće učešće u zaposlenosti imaju zaposlenici 86,6%, zatim samozaposlenici 11,5% i neplaćeni pomažući članovi 1,9%.

Struktura zaposlenih osoba prema grupama područja djelatnosti pokazuje da je najveće učešće zaposlenih osoba u uslužnim djelatnostima 59,2%, zatim u industriji i građevinarstvu 33,3% i u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu 7,5%.

U četvrtom kvartalu 2023. godine od ukupnog broja nezaposlenih osoba u BiH njih 52 hiljade ili 29,4% je tražilo posao kraće od 12 mjeseci, dok je 29 hiljada ili 16,3% osoba tražilo posao od 12 mjeseci do dvije godine. Broj nezaposlenih osoba koje su tražile posao dvije godine i duže iznosio je 96 hiljada ili 54,3%., piše profitraj.

Javno preduzeće Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar ostvarilo je u 2023. godini neto dobit od 20,28 miliona KM, što je za 10,39 miliona KM ili za 105 posto više nego u 2022. godini kada je dobit iznosila oko 9,89 miliona KM, saznaje poslovni portal Profitiraj.ba iz godišnjeg finansijskog izvještaja ove kompanije.

Ovom poslovnom uspjehu doprinijeli su povećani prihodi kompanije (uglavnom od naplate cestarine i akciza na gorivo) koji su u 2023. ukupno iznosili blizu 151,44 milion KM i veći su za 27,84 miliona (+22,5%) u odnosu na godinu ranije kada su iznosili 123,59 miliona KM.

Takođe, u 2023. porasli su i ukupni rashodi JP Autoceste FBiH na 131,15 miliona KM, ali u nešto manjem iznosu (+15,3%; ili za 17,45 miliona KM) u odnosu na 2022. godinu kada su rashodi iznosili oko 113,70 miliona KM.

Aktiva JP Autoceste Federacije BiH je na kraju 2023. godine iznosila oko 4 milijarde i 61,93 miliona KM i za 18,3 posto ili za 628,29 miliona KM je viša nego u 2022. godini kada je iznosila oko 3 milijarde i 433,64 miliona KM.
U 2023. godini je porastao i ukupan kapital ove kompanije za 20,28 miliona KM ili za 3,6 posto, na 585,75 miliona KM sa 565,47 miliona KM iz 2022. godine, piše profitiraj.