Oznaka: top

BRISEL – Zemlje Evropske unije planiraju bolju saradnju pri kažnjavanju saobraćajnih prekršaja – sada oko 40 odsto prekršioca ne plaća kaznu za prestup preko granice sopstvene države, saopštio je Evropski parlament (EP).

Predstavnici EP i država su se dogovorili da poboljšaju procedure administrativne pomoći. Propis još treba da ozvaniče i parlament i ministri zemalja članica, ali to će biti formalnost.

Konkretno, zakon predviđa da će vlasti zemlje iz koje je, na primjer vozač automobila, moći da naplate kaznu koju je on “zaradio” u nekoj drugoj članici Unije.

Preduslov je da država u kojoj se dogodio prekršaj traži da kazna bude veća od 70 evra i da su sve druge zakonske mogućnosti iscrpljene.

Uz to, proširiće se spisak saobraćajnih prekršaja koji pokreću prekogranične postupke i mogu dovesti do novčanih kazni za opasnu vožnju.

Pored prekoračenja brzine ili vožnje u pijanom stanju, na spisku će biti, na primjer, i opasno parkiranje i preticanje, kao i odlazak vozača sa mjesta nesreće u kojoj je učestvovao.

Objava Zemlje EU dogovorile efikasniju naplatu saobraćajnih kazni prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

SARAJEVO – Ukupni krediti domaćim sektorima u BiH na kraju januara iznosili su 23,47 milijardi KM i manji su za 181,2 miliona KM ili 0,3 odsto u odnosu na decembar prošle godine, objavila je Centralna banka BiH.

Rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 17,6 miliona KM ili 0,1 odsto, dok je kod privatnih preduzeća zabilježeno smanjenje za 53,4 miliona KM ili 0,5 odsto, a nefinansijskih javnih preduzeća za 28,5 miliona KM ili 4,5 odsto.

Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u janauru iznosila je 7,3 odsto, nominalno 1,6 milijardi KM.

Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 838,6 miliona KM ili 7,6 odsto, privatnih preduzeća za 695 miliona KM ili 7,7 odsto, nefinansijskih javnih preduzeća za 11 miliona KM ili 1,8 odsto, te kod ostalih domaćih sektora za 63,3 miliona KM ili 37,1 odsto.

Smanjenje kreditnog rasta na godišnjem nivou registrovano je kod vladinih institucija za 10,8 miliona KM ili jedan odsto.

Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju januara iznosile su 15,91 milijardu KM i manje su za oko 380 miliona KM ili 2,33 odsto u odnosu na prethodni mjesec.

Srna

Objava CBBiH: Smanjeni krediti na kraju januara prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Korisnicima MTEL Germany kartice sada je svejedno da li se nalaze u Minhenu, Berlinu, Tuzli, Doboju, Sarajevu, Beogradu, Novom Pazaru, Beču, Zürichu, Leskovcu, Skoplju, Beranama ili Istanbulu… Oni sa svojom MTEL karticom imaju najpovoljniju uslugu za našu dijasporu u Njemačkoj, a istovremeno mogu putovati, razgovarati telefonom i koristiti internet bez straha od visokih računa.

Ako postanete korisnik MTEL Germany kartice, evo spiska pogodnosti:

• Sa prelaskom u MTEL Germany mobilnu mrežu, NE MIJENJATE svoj postojeći broj, NEMATE roaming u zemljama EU, Švicarskoj i Velikoj Britaniji, niti u zemljama bivše Jugoslavije.
• Imate besplatne razgovore unutar MTEL zone. To znači da kada dođete u Bosnu i Hercegovinu vaš telefon se automatski povezuje na mtel mrežu, pa besplatno razgovarate sa svim korisnicima koji su u toj mreži, dok vam se pozivi ka ostalim mrežama tarifiraju po regularnim cenama bez roaminga.
• Ako imate prijatelje ili porodicu koji žive u Srbiji i koriste mts mrežu, možete ih zvati neograničeno, pozivi su besplatni kako ka mobilnom tako i ka fiksnom telefonu.
• Ako putujete u Tursku, Albaniju, Izrael, Indiju i Egipat, nalazite se u Friendly (prijateljskoj) zoni mtel mreže, što znači da za te zemlje imate sasvim dovoljno interneta, unutar svog postojećeg paketa, dok su vam istovremeno svi dolazni pozivi besplatni.

Uz sve ovo, MTEL Germany nudi i najbolji TV program sa vaših prostora!

Dodatne informacije možete dobiti na sajtu www.mtelgermany.de ili putem telefona +4915 310 310 310

Postanite dio MTEL porodice! Uživajte u jedinstvenom iskustvu i njemačkom kvalitetu MTEL Germany mobilne kartice.

BANJALUKA – „Alumina“ iz Zvornika ostvarila je u prošloj godini dobit manju od dva miliona KM što je drastičan pad u odnosu na 2022. kada je ova kompanija zaradila čak 28,5 miliona KM.

Ovo je ubjedljivo najlošiji poslovni rezultat „Alumine“ u posljednjih deset godina tokom kojih je imala višemilionsku dobit.

Međutim, predsjednik uprave ove kompanije Zoran Stevanović nije nezadovoljan i kaže da su dobro poslovali.

„Prijavljena dobit će biti ispod dva miliona KM. Ali ona nije odraz pravog poslovanja. Kompanija je imala ozbiljne investicije u toku prošle godine i mislim da ide u dobrom smjeru. Imali smo ogromne uštede u posljednja tri mjeseca i ne bude li nekih poremećaja na globalnom tržištu u smislu cijene energenata, ruda, drastičnog pada cijena naših proizvoda, „Alumina“ će ići dalje sigurnim korakom“, kaže Stevanović za CAPITAL.

U planu su, tvrdi, ozbiljne investicije u energanu.

„To je investicija oko 200 miliona evra. Stalno radimo na modernizcaiji i popravljanju uslova i zaposlenih“, navodi Stevanović.

„Alumina“ je izuzetno profitabilna kćerka firma Fabrike glinice „Birač“ u stečaju koju je godinama pokušavao da preuzme fočanski „Pavgord“.

Kako bi u tome uspio „Pavgord“ je prvo kupio potraživanja litvanske Ukio banke od Fabrike glinice „Birač“, ali ih stečajni upravnik nije priznao nakon čega su uslijedili maratonski sudski procesi koji traju i danas.

U međuvremenu „Pavgord“ je kupio i potraživanja Vlade RS i njenih institucija, a zatim mu je i sud priznao 122 miliona KM potraživanja koje je prije deceniju kupio od Litvanaca.

Fočanska firma sada ima oko 170 miliona KM priznatih potraživanja u FG „Birač“ i većinu u Odboru povjerilaca preko kojeg može da utiče na ključne odluke u ovom stečaju.

CAPITAL: A. P. – M. Lj.

Objava Dobit „Alumine“ pala za 26 miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Popis proizvoda sa sniženom i zaključanom cijenom proširen je sa 40 na 60 proizvoda, saopćili su iz Federalnog ministarstva trgovine, piše biznis.

Kako su ranije i najavili, u novi popis uvršteni su i proizvodi koje koriste oboljeli od celijakije i dijabetesa. Naime, na prijedlog udruženja ovih grupa, trgovci su izašli u susret i cijene za četiri proizvoda za poseban režim ishrane snizili su i zaključali u naredna tri mjeseca.

Projekt koji je startao 15. decembra 2023. godine ocijenjen je uspješnim, kažu iz ministarstva dodajući da su kupci mogli uštedjeti na ovoj korpi proizvoda oko 15 do 20 posto.

Proizvođači su ocijenili da je znatno poraslo zanimanje za proizvode koje su uvrstili u ovu korpu, te su se i oni dodatno angažirali da sudjeluju u nastavku projekta.

U prvom dijelu ovog projekta potrošači su istaknuli problem nedovoljno transparentnog označavanja proizvoda kod pojedinih trgovaca.

Stoga je, u cilju standardiziranja i unificiranja oglašavanja, dogovoreno da plakat s artiklima koji su dijelom projekta ”Zaključavamo cijene” i na kojem je fotografija proizvoda, ranija maloprodajna cijena i zaključana cijena, bude formata A1, a kataloška duplerica dimenzija 210×274 mm.

Također, postignut je dogovor da trgovinski objekti formata supermarketa i hipermarketa unutar objekta izdvoje jedan kutak pod nazivom ”Zaključavamo cijene” gdje bi radi lakšeg snalaženja kupaca na jednom mjestu bili proizvodi sa zaključanim cijenama, izuzimajući one proizvode koji ne mogu na taj način biti izloženi na polici (meso, pavlaka, sir,…), navodi se u saopćenju.

– Također, u predstojećoj ljetnoj sezoni Sarajevo će opet biti povezano sa sezonskim destinacijama Bodrum, Antalya, Doha, Rijad, Monastir, Kuvajt, Hurgada i Solun. Dakle, možemo potvrditi da očekujemo do sada najbolju sezonu sa više od 30 aviokompanija i destinacija – naveli su za Fenu iz MAS-a.

Napomenuli su da je Međunarodni aerodrom Sarajevo u kontinuiranim pregovorima sa više aviokompanija u cilju uspostavljanja novih ruta, kojim bi svakako Sarajevo i BiH učinili još atraktivnijom i dostupnijom turističkom destinacijom.

U vezi medijskih natpisa da Salam Air, niskotarifna aviokompanija iz Omana, ipak neće letjeti iz Sarajeva za Muscat ovog ljeta, iz sarajevskog aerodroma su naveli da odgovor na to pitanje treba dati ta aviokompanija, napominjući da uvođenje viza za građane bilo koje države pa tako i za Oman, ima uticaja na potencijal rute.

– Možemo potvrditi da je navedena ruta u prethodnoj ljetnoj sezoni zabilježila dobre performanse. No, uprkos činjenici da je BiH od 1. marta 2024. uvela vize za građane Omana, nadamo se da vizni režim i činjenica da u ovoj ljetnoj sezoni kompanija Salam Air ne obavlja letove, neće značajnije uticati na dolazak građana Sultanata Oman u Bosnu i Hercegovinu, koji za dolazak u našu zemlju u ponudi imaju značajan broj direktnih linija prema Sarajevu iz UAE i Saudijske Arabije – naveli su iz MAS-a, piše FENA.

– U posljednje vrijeme se piše o uvozu sirijskog mladog krompira. Navodno postoje kontrole proizvoda, ali bojim se da nitko ne prolazi kontrolu kakvu prolaze domaći proizvođači. Mi imamo najpregledaniji krompir u cijeloj BiH, od monitoringa, analiza i drugog. Ako su rigorozni u Siriji kao što su kod nas, onda nema nikakvih problema – kaže direktor Poljoprivredne zadruge „Plodovi zemlje“ Dubravko Vukojević.

Ističe kako je crno tržište i dalje jedno od gorućih pitanja kada se radi o bh. poljoprivredi.

– Malom čovjeku bi najbolje bilo da je sve uređeno. Imamo pomoć od kantona, odnosno poticaje po zasađenoj površini, imamo pomoć i s nivoa Federacije, ali velik problem predstavlja to što mi većinu naše robe, priznali to ili ne, moramo prodati na crno. Ne zato što to želimo, nego što moramo – kazao je Vukojević.

Poljoprivrednici, po njegovim riječima, teško mogu doći do računa koji su im potrebni da bi aplicirali za poticaje.

– Ne možemo doći do računa. Razumljivo mi je to od malih prodavača, ali mi nije razumljivo da veliki trgovački lanci rade na taj način. Nama treba račun o prodanom da bi aplicirali na poticaje i to su veliki problemi. Ako tražimo da prodamo na račun, onda oni traže jeftinije – upozorio je.

Dodao je da su problemi ogromni, ali da se poljoprivrednici ipak nekako uspijevaju snaći.

– Poljoprivrednika je sve manje i nitko se ne želi baviti tim poslom iako se bez hrane ne može. Trebali bismo posvetiti više pažnje tome. Hrana dolazi sa strane, a da se, ne daj bože, uvoz zaustavi na par dana svi bi bili gladni – naglasio je Vukojević.

Što se tiče ovogodišnjeg uroda sorte „Ljubuški rani“, Vukojević je kazao kako bi u plastenicima vađenje krompira trebalo krenuti već 10. aprila.

– Naša očekivanja su jasna: samo da ne bude gore nego lani. Prošle godine cijena je bila između 1.30 i 1.50 maraka za kilogram što je prihvatljivo. Ako bi tako bilo i ove godine, bili bismo zadovoljni cijenom. Međutim, to je optimističan scenarij, ali sve preko jedne marke bilo bi zadovoljavajuće – rekao je Vukojević, piše FENA.

BEOGRAD – “Svi kupuju. Beograd na vodi kupuju svi, ali sada u posljednje dvije godine dominantno kupuju ljudi iz Srbije i okruženja”, rekao je direktor prodaje Beograda na vodi Milovan Savić.

“Najčešće srpski biznismeni, srpski poslovni ljudi, zaposleni u industrijama, IT-u, bilo ko ko zarađuje dovoljno novca i ko ima viziju da je najbolja investicija u Srbiji trenutno ulaganje u nekretnine“, rekao je Savić.

Savić ističe da je dijaspora bila ona koja je prva prepoznala potencijal Beograda na vodi i da su upravo ljudi iz dijaspore bili ti koji su prvi kupovali stanove.

Cijene kvadrata i dalje su najviše u Beogradu, a direktor prodaje je otkrio za B92.net kako se kreću cijene stanova u Beogradu na vodi.

“Evo kao primer uzećemo jednu premium zgradu koja nije odmah do reke i nema otvoreni pogled na reku, ali je vrlo blizu i sa pogledom na reku. Najniža cena je bila oko 3.750, a najviša je bila oko 5.200 evra po kvadratu”, otkrio je Savić.

“Nema mnogo kreditnih kupaca. Ne samo u Beogradu na vodi, nema ih u Srbiji. Dakle, u Beogradu na vodi kupci dolaze dominantno kao keš kupci“, rekao je Savić.

Objava Evo koliko koštaju i ko kupuje stanove u Beogradu na vodi prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Objava Srbija ograničila uvoz ulja i margarina prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.