Oznaka: top

Prema Rafaelu Bostiku, predstavniku Feda, rizik od inflacije mogao bi ostati iznad ciljanih 2,1 posto, što bi moglo rezultirati dva smanjenja stope za četvrtinu do kraja godine. Trenutne kamatne stope u Sjedinjenim Državama su na dvadesetogodišnjem vrhu od 5,25-5,50 posto.

Visoke kamatne stope su odgovor na rast cijena nakon pandermije COVID-19, omogućavajući Fedu kontrolu nad inflacijom. Međutim, ove visoke stope negativno utječu na korporativnu Ameriku i šire.

Mnoge brzorastuće kompanije preferiraju dug umjesto kapitala kako bi podržale svoj rast, s obzirom da je stopa rasta vrijednosti poslovnog kapitala često veća od cijene zaduživanja. Međutim, kako kamatne stope rastu, jaz između troškova zaduživanja i stope rasta kapitala postaje sve uži, piše Investitor.me.

Brzorastuće kompanije nisu jedine koje koriste dugove; mnoga preduzeća koriste dug kao polugu kako bi dosljedno povećavala vrijednost kapitala za dioničare. Uprkos prednostima duga, najzaduženije kompanije na svijetu su finansijske institucije, koje se oslanjaju na pozajmljivanje novca kao osnovni dio svog poslovnog modela.

Slijedi lista 10 najzaduženijih kompanija na svijetu prema ovom istraživanju:

10. Bank of America Corporation (Ukupan dug – 334,30 milijardi dolara)

9. Santander Papeis Imobiliarios (Ukupan dug – 341,16 milijardi dolara)

8. Mitsubishi UFJ Financial Group (Ukupan dug – 345,08 milijardi dolara)

7. Poljoprivredna banka Kine (Ukupan dug – 354,89 milijardi dolara)

6. UBS Group (Ukupan dug – 366,10 milijardi dolara)

5. BNP Paribas (Ukupan dug – 403,36 milijardi dolara)

4. JPMorgan Chase (Ukupan dug – 436,53 milijardi dolara)

3. Pampa Energía (Ukupan dug – 578,51 milijardi dolara)

2. Federal Home Loan Mortgage Corp (Federalna hipotekarna korporacija za stambene kredite; Ukupan dug – 3,21 biliona dolara)

1. Federal National Mortgage Association (Savezna nacionalna hipotekarna asocijacija; Ukupan dug – 4,22 biliona dolara)

BEOGRAD – Međugodišnja inflacija u Srbiji u februaru ove godine iznosila je 5,6 odsto, a mjesečna 0,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.

Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje kojima se mjeri inflacija u februaru su u poređenju sa decembrom 2023. godine u prosjeku povećane za 0,9 odsto.

U februaru je u odnosu na prethodni mesec rast cijena je zabilježen u grupama alkoholna pića i duvan (dva odsto), transport (1,9 odsto), restorani i hoteli (jedan odsto), hrana i bezalkoholna pića i zdravlje (za po 0,4 odsto) i u grupama stanovanje, voda, električna energija, gas i ostala goriva i oprema za stan i tekuće održavanje (za po 0,2 odsto).

Pojeftinili su odjeća i obuća (1,1 odsto) i komunikacije (0,1 odsto).

Podsjećamo da je guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković izjavila na Kopaonik biznis forumu da je u Srbiji inflacija u snažnom padu od aprila prošle godine i da je na kraju godine bila dvostruko niža nego godinu dana ranije i u skladu s projekcijom NBS.

„U januaru je međugodišnja inflacija dodatno smanjena, na 6,4 odsto, što je bilo u potpunosti u skladu s našim nowcast modelom, za koji koristimo veštačku inteligenciju. Naša je procena da je u februaru inflacija i dodatno usporila, na 5,5 odsto međugodišnje“, kazala je tada Tabaković. Biznis.rs

Objava Inflacija opala na 5,6 odsto u februaru prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao danas da se pritisci na domaće banke nastavljaju, ali da će Republika Srpska to preživjeti.

Reagujući na upozorenja SAD da bi se na američkoj crnoj listi mogle naći banke iz BiH koje obavljaju transakcije za osobe ili privredne subjekte pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država, Višković je rekao da pritisci postoje i da to nije nikakva tajna.

“Iscrpili su svoje banke kojima mogu da naređuju i vidjeli su da nisu slomili Republiku Srpsku pa sada pribjegavaju toj vrsti priče. Republika Srpska će preživjeti, ti njihovi pritisci nas ojačavaju, a pritisci postoje to nije nikakva tajna”, istakao je Višković.

Kazao je da je pritisaka bilo i prošle godine prilikom otplate „bečkih obveznica“.

“Vi znate da su 28. juna na Vidovdan prošle godine kada smo trebali isplatiti Bečke obveznice došli u banku iz američke ambasade dva dana prije roka da zaustave transakciju iz Banjaluke u Beč. A vi znate koje su to prijetnje ucjene, sankcije, zaustavljanje projekata u Republici Srpskoj, čak i ono što sami gradimo”, rekao je Višković.

Podsjećamo, Ana Moris, vršilac dužnosti pomoćnika ministra finansija SAD rekla je za CAPITAL prošle sedmice da se banke i druge finansijske institucije koje obavljaju transakcije za osobe ili privredne subjekte pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država izlažu se velikom riziku da se i same nađu u istoj situaciji.

Kazala je i da se u BiH može očekivati još sankcija za one koji “podrivaju mir, stabilnosti i teritorijalni integritet BiH”.

BN/CAPITAL

Objava Višković: Amerikanci nastavljaju sa pritiscima na domaće banke prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za februar 2024. godine iznosi 2.898,90 KM, što je za 3,90 KM više nego u januaru kada je iznosila 2.895 KM.

Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za decembar 2023. iznosila je 1.296 KM (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku), a minimalna plata prema Odluci Vlade FBiH je 619 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 44,71 posto, a minimalnom platom samo 21,35 posto.

Prilikom izrade sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije (sa procentom učešća ): Prehrana – 44,66%; Stanovanje i komunalne usluge – 13,52%, Obrazovanje i kultura – 10,35%, Odjeća i obuća – 10,35%, Higijena i održavanje zdravlja – 9,46%, Održavanje domaćinstva – 6,90% i Prijevoz – 4,76%.

U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za deset stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki, piše profitiraj.

Koliko god se te minute činile kao najzamorniji dio dana u kojemu smo bez inspiracije i volje, zapravo to vrijeme vrlo lako može postati jedan od njegovih najvažnijih i najkonkretnijih dijelova.

U tom kratkom periodu možemo razbistriti misli, planirati svoje sutrašnje zadatke i ciljeve, organizirati radni stol, porazgovarati s kolegama i tako si podići raspoloženje i odagnati umor, piše Zadovoljna.

Dakako, jednako kao što nije korisno u tim trenucima samo sjediti i ne raditi ništa, loš je scenarij i ako u žurbi pokušavamo završiti tristo stvari odjednom, a znamo da nećemo stići.

Te posljednje minute nisu tu da bi se napravilo sve ono što smo odgađali tijekom prethodna dva ili tri sata jer će tako samo podići razinu našeg nezadovoljstva i učiniti da se osjećamo demotivirano i neučinkovito, ali mogu se iskoristiti na itekako produktivne načine.
Isplanirajte sutrašnji dan

Iako je svaki dan poseban i drukčiji i ne možemo sto posto biti sigurni u to koji nas zadaci očekuju, možemo u glavi (ili na papiru) stvoriti neki okvirni plan. Tako ćemo moći mirniji otići s posla i kod kuće manje misliti na ono što nas čeka sutra i ne osjećati neizvjesnost novog radnog dana, mentalno ćemo biti spremniji na ono što slijedi idući dan jer će biti dovoljno rano osviješteno.
Odustanite od onoga što nećete stići završiti

Ako tokom posljednjih 10 ili 15 minuta jurite kroz neki zadatak za koji znate da ga nećete stići dovršiti, duboko udahnite i maknite se od njega. Posložite u glavi činjenicu da niste robot, sjetite se koji su bili razlozi zbog kojih niste stigli završiti sve predviđeno, ne zamjerajte si i ostavite to za sutra.
Pozdravite se s kolegama

Tokom radnog vremena često ne možemo uloviti trenutke za razgovor s kolegama i razmjenu novosti. Za to nam najčešće služi prvih 10 do 15 minuta, ali na jednak način možete iskoristiti i zadnjih 10. Pitajte kolege kako su, kako se osjećaju nakon radnog dana, čemu se vesele kada dođu kući, razmijenite iskustva radnog dana na zalasku, nasmijte se zajedno i pozdravite na lijep način.
Pospremite radni stol

Ako radite na radnom mjestu na kojemu imate svoj radni stol ili bilo koji drugi vlastiti prostor, zadnje trenutke iskoristite za pospremanje. Operite svoju šalicu, bacite sve smeće, obrišite radnu površinu vlažnim maramicama, odložite uredno sve sa strane. Tako ćete idući dan znati da dolazite na pospremljeno i čisto radno mjesto i osjećat ćete se bistrije, spremnije i motiviranije.
Razbistrite misli

Posljednje minute možete iskoristiti i za sažimanje dojmova i kratko zapisivanje ključnih pozitivnih, ali i manje pozitivnih iskustava proteklog radnog dana. U kratkim crtama možete izbaciti na papir ono što vas je najviše usrećilo i motiviralo, ali i ono što je možda izazvalo frustraciju i stres. Sve to može poslužiti kao upute za dalje i upoznavanje sebe i načina na koji funkcionirate.

Cijena ulja je skočila nakon suše na jugu zemlje prošle godine što je pogodilo rod maslina.

Organizovane kriminalne bande kradu ulje, poznato i kao “tečno zlato”, a onda ga preprodaju, rekao je Ruben Navaro, direktor lanca supermarketa “Tu Super”, koji ima 30 radnji u Andaluziji, na jugu Španije.

On je dodao da je maslinovo ulje za njih postalo idealan proizvod za krađu.

U svim španskim supermarketima, drugi proizvod koji je najčešće na meti lopova je alkohol, a na trećem mjestu je iberijska šunka.

Litar djevičanskog maslinovog ulja ekstra kvaliteta koštao je manje od pet evra prije četiri godine, a sada košta 14 evra.

Španija će najveći proizvođač maslinovog ulja i porodice ga obično kupuju na veliko za kuvanje.

Supermarketi sada pakovanja maslinovog ulja od pet litara vežu lancima sa katancem kako bi spriječili krađu.

Takođe, na pojedinačnim bocama su postavljeni bezbjednosni uređaji za sprečavanje krađe, koje mogu da uklone samo radnici.

Međutim, Hoze Iskijerdo, šef prodaje u lancu supermarketa Eroski, rekao je da lopovi sada koriste magnete da razbiju tagove.

Maslinovo ulje najviše se krade u supermarketima u oblastima Aragon, Andaluzija, Kastilja-La Manča, Katalonija, Valensija, Madrid, Balearska ostrva i Ekstremadura.

Takođe, raširena je i krađa dimljenih sireva i žileta.

Uzgajivači maslina i kompanije za preradu maslina u ulje takođe su žrtve pljačkaša, a lopovi ukradu desetine hiljada litara ulja, pišu nezavisne.

BANJALUKA – Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV) Republike Srpske izrekla je javnu opomenu Centralnom registru hartija od vrijednosti (CRHOV) kao i njenom direktoru Bratoljubu Raduloviću zbog nezakonitosti u vezi prenosa akcija društva za upravljanje investicionim fondovima, potvrdili su za CAPITAL iz Komisije.

Nekoliko dana nakon što su u KHOV donijeli šturo rješenje o javnoj opomeni bez ijedne riječi obrazloženja, danas su ipak nešto precizniji. Kažu da kontinuirano nadziru CRHOV, a da su opomenu dali jer su se nepravilnosti u njihovom radu ponovile.

„Prilikom izricanja mjere Komisija se vodila činjenicom da se radi o ponovljenom slučaju nezakonitog i nepravilnog postupanja Centralnog registra prilikom prenosa i registracije akcija društva za upravljanje investicionim fondovima. Propusti u obavljanju javnih ovlaštenja i neprimjenjivanje odredbi zakonskih i podzakonskih akata od strane centralnog registra otežavaju nadzornu funkciju Komisije“, navode oni u svom odgovoru.

S druge strane, Radulović za CAPITAL kaže da je riječ o operativnoj grešci, te da po njegovoj ocjeni nije bilo prostora da se izriče opomena.

„Jedan od pet papira koji je obavještajnog karaktera nije priložen, ali mi možemo i bez njega da uradimo posao. Daleko od toga da je bilo ko pretrpio bilo kakvu štetu ili posljedicu“, kazao je on.

Tvrdi da je promjena provedena u Sistemu za elektronsko prikupljanje informacija (EPI) gdje Komisija može da ih prati u realnom vremenu, ali da je ipak reagovala mjesec i po dana kasnije.

CAPITAL: D. T.

Objava Raduloviću opomena zbog nezakonitosti kod prenosa akcija prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

“Međugodišnji pad može se pripisati nižim cijenama sirove nafte i prodanim količinama, kao i smanjenim maržama rafiniranja i hemikalija, delimično kompenzovanim smanjenjem proizvodnih naknada tokom godine i nižim porezima na dohodak”, rekao je Aramco u izjavi, prenio je SEEbiz.

Aramco je rekao da je ukupni prihod takođe pao za 17% na 440,88 milijardi dolara, što je pad u odnosu na 535,19 milijardi dolara prošle godine.

Rezultat i dalje predstavlja drugi najveći neto prihod Aramca ikada. Slobodni novčani tok takođe je pao na 101,2 milijarde dolara u 2023, u poređenju sa 148,5 milijardi dolara u 2022.

“Naša otpornost i agilnost doprinijeli su zdravim novčanim tokovima i visokim nivoima profitabilnosti, uprkos pozadini ekonomskih prepreka”, rekao je izvršni direktor Aramca, Amin Nasser.

Zarada dolazi nakon što je saudijska vlada prenijela dodatnih 8% dionica Aramca, vrednih 164 milijarde dolara, na Javni investicioni fond Saudijske Arabije (PIF). Yasir Al-Rumayyan je i predsjednik Upravnog odbora Aramca i guverner PIF-a.

Prenos dionica na PIF jedna je od najvećih transakcija koje je Aramco preduzeo od uvrštenja na berzu, a omogućiće PIF-u da ima koristi od Aramcove politike isplate mega dividende. PIF je već posjedovao 4% Aramca i kontroliše Sanabil, finansijsku investicionu kompaniju, koja takođe posjeduje 4% Aramca.

Aramco je rekao da su ukupne dividende od 97,8 milijardi dolara isplaćene u 2023, što je 30% više u odnosu na 2022. Proglasio je osnovnu dividendu od 20,3 milijarde dolara za četvrti kvartal, koja će biti isplaćena u prvom kvartalu 2024.

Aramco takođe isplaćuje dividende povezane s učinkom, u vrijednosti 10,8 milijardi dolara ove godine. Očekuje se da će cjelokupna godišnja dividenda povezana s učinkom koja će se isplatiti 2024. iznositi 43,1 milijardu dolara, piše b92.