Oznaka: top

Početkom marta Mondi je objavio da je postigao načelni dogovor o kupovini manjeg domaćeg konkurenta za 5,14 milijardi funti.

DS Smith je saopćio da je dobio ponude američke i britanske kompanije, ali se International Paper sada obvezao na kupovinu. Dva kandidata za novog vlasnika trebala su dostaviti obavezujuće ponude do 23. aprila.

Mondi je odbio komentarisati dogovor.

Američka kompanija želi proširiti poslovanje u Evropi pa je za DS Smith ponudila višu cijenu.

Nakon dovršetka spajanja dioničari DS Smitha postali bi vlasnici oko 33,7 posto dionica objedinjene kompanije, a dioničari International Papera preostalih 66,3 posto.

DS Smith je saopćio da će dioničarima preporučiti da podrže povezivanje s International Paperom.

Američka kompanija istakla je, ipak, da bi povezivanje moglo rezultirati gašenjem oko 400 radnih mjesta, ali je dodala da će prije eventualnih otkaza provesti temeljitu analizu.

Zaključenje transakcije očekuje se u četvrtom kvartalu ove godine.

Proizvođači papirnate ambalaže zapali su lani u teškoće zbog slabe potražnje i niskih cijena. Klijenti su u teškim tržišnim uslovima praznili zalihe nagomilane u razdoblju procvata elektronske trgovine, uvjetovanog pandemijom.

U takvim je uslovima prihod DS Smitha pao u ovoj godini, saopćila je kompanija, prenosi Hina.

BANJALUKA – Osiguravajuća društva u Republici Srpskoj zaradila su u prošloj godini 30,4 miliona KM, a najprofitabilniji su bili „Nešković osiguranje“ sa 6,5 miliona KM i „Garant osiguranje“ sa šest miliona KM dobiti.

U odnosu na godinu ranije dobit osiguravajućih društava smanjena je za oko 180.000 KM, pokazuju podaci Agencije za osiguranje RS.

Pored „Nešković osiguranja“ i „Garant osiguranja“, dobit veću od milion KM imali su i „Drina osiguranje“ (4,9 miliona KM), „Brčko gas osguranje“ (4,6 miliona KM), „Euros osiguranje“ (3,9 miliona KM), „Premium osiguranje“ (1,3 miliona KM) i „Sas – Super P osiguranje“ milion maraka.

Predsjednik Skupštine Udruženja društava za osiguranje RS Bojan Popović za CAPITAL kaže da je inflacija i otežani uslovi poslovanja koji su zadesili kompletnu privredu razlog nešto manje dobiti koju su osiguravajuća društva ostvarila u prošloj u odnosu na godinu ranije.

Kaže da je prošle godine došlo do povećanja cijena rezervnih dijelova, servisa, radne snage.

„S druge strane, povećanje cijene premije od autoodgovornosti je donekle ublažilo te negativne efekte, jer bi profitabilnost bila mnogo manja da se nije to desilo. Država i Agencija za osiguranje RS su prepoznali u tom momentu da se mora povećati cijena kako bi se zadržala profitabilnost osiguravajućih društava“, kazao je Popović.

Kada su u pitanju nelegalni popusti koji godinama opterećuju tržište osiguranja RS, Popović kaže da se stalno radi na tom polju, ali da problem još nije u potpunosti riješen.

„Mi ćemo sigurno i u narednom periodu raditi na tome sa Ministarstvom finansija i Agencijom za osiguranje. To je onaj dio problema koji još uvijek nije završen, ali mislim da je i to pri kraju“, zaključuje Popović.

CAPITAL: M. Ljubojević

Objava Osiguravajuće kuće u Srpskoj zaradile 30 miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

NJUJORK – Zlato bi moglo da dostigne cijenu od 3.000 dolara po unci u narednih šest do 18 mjeseci zbog povećanog priliva investicija, navodi se u najnovijem predviđanju njujorške bankarske korporacije Citigroup.

Analitičari korporacije Citigroup predvođeni stručnjakom Akašom Došijem su podigli svoju prognozu prosečnih cijena zlata u 2024. na 2.350 dolara po unci i izvršili „masovnu reviziju od 40 posto naviše“ u svom predviđanju za 2025, pošto sada očekuju da će prosječna cijena zlata sljedeće godine iznositi 2.875 dolara po unci, prenosi Bloomberg.

Kako se navodi u analizi, na rast cijena zlata će dodatno uticati očekivano smanjenje kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama.

Citigroup smatra da bi cijene zlata mogle nakratko da padnu oko maja ili juna, ali očekuje njihov dalji rast nakon pomenutog perioda.

Goldman Saks je ranije naveo da očekuje rast cijena zlata na 2.700 dolara za uncu na kraju 2024. godine, dok švajcarska banka UBS u istom periodu očekuje cijenu od 2.500 dolara za uncu zlata.  Tanjug.

Objava Zlato bi moglo da premaši 3.000 dolara po unci prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Sjedište firme je u Bosanskoj Krupi, a bave se proizvodnjom kabina za industrijske, poljoprivredne, šumarske, željezničke i cestovne automobile, piše Akta,

Filozofija firme temelji se na stalnoj predanosti poboljšanju kvalitete proizvoda i usluga, kroz ulaganja u napredne tehnologije i poboljšanja proizvodnih procesa.

Iz Bosankara ističu da ih je predanost kvaliteti proizvoda i brizi učinila važnom tačkom u industrijskom sektoru.

A koliko su zaista važni za ovaj sektor najbolje govore finansije i brojevi koji su iz godine u godinu sve veći, piše Akta.ba.

Analizirajući finansije za 2023. godinu možemo vidjeti da je Bosankar prihodovao rekordnih 40.683.840,00 KM što je više u odnosu na 2022. godinu kada im je prihod iznosio 31.572.853,00 KM.

Također su zabilježili i rekordnu dobit od 9.968.070,00 KM, dok je pretprošle godine ona iznosila 7.868.823,00 KM.

Kompanija je u 2023. zapošljavala 186 radnika, što je najveći broj zaposlenih do sada.

Podsjećamo, iz kompanije Bosankar su 2022. godine položili kamen temeljac za izgradnju proizvodnog pogona u Prijedoru, a krajem prošle godine je navedeno da radovi teku planiranom dinamikom.

Na ovoj lokaciji u prvoj fazi trebala bi biti izgrađena hala za proizvodnju površine 6.400 metara kvadratnih. Vrijednost investicije je pet miliona eura, a u početnoj fazi očekuje se da će u fabrici raditi 50 radnika.

Vlasnik kompanije Franchi Giuseppe ranije je izjavio da je ova kompanija pokazala da može da uspije u izazovnim vremenima.

“Firma je uvijek radila na tome da pokaže da se u okolnostima koje vladaju u BiH može napraviti veliki poduhvat, da se može raditi na privrednim projektima, i to je osnovna poruka koju želimo da pošaljemo”, poručio je tada Giuseppe.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom za februar 2024. godine u Federaciji BiH iznosila je 1.315 KM i nominalno je niža za 1,7% a realno niža za 2,3% u odnosu na prethodni mjesec.

U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna isplaćena neto plata za februar 2024. godine nominalno je viša za 10,2% a realno viša za 9%, podaci su Zavoda za statistiku FBiH.

U februaru u odnosu na januar 2024. godine najveće smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plate zabilježeno je u djelatnosti Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijaza 7,6%, Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite za 7% i djelatnosti Umjetnost, zabava i rekreacija za 4,3%.

U isto vrijeme najveće povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plate zabilježeno je u djelatnosti Javna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje za 1,7%, Poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu za 0,7% i Finansijskoj i djelatnosti osiguranja za 0,4%.

Prosječna mjesečna isplaćena bruto plata zaposlenih u februaru 2024. godine u Federaciji BiH iznosila je 2.045 KM i nominalno je niža za 1,8% a realno niža za 2,4% u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna isplaćena bruto plata za februar 2024. godine nominalno je viša za 10,6% a realno viša za 9,4%, saopćeno je iz Zavoda za statistiku FBiH, piše profitraj.

Mnogi zvaničnici iz BiH, ali i iz regiona stigli su u grad na Neretvi kako bi se pojavili na Mostarskom sajmu.

Među njima su i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Hrvatske Andrej Plenković, ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman, dok su prisutni bili i političari iz BiH, poput poput predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto, predsjednika RS Milorada Dodika, premijera FBiH Nermina Nikšića i premijera RS Radovana Viškovića,piše Avaz

BANJALUKA – Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, premijer Radovan Višković, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić i ostala lica kojima su zbog sankcija SAD banke ugasile račune ubuduće će platu moći da primaju „na ruke“, otkriva CAPITAL.

Vlada Republike Srpske rješenje za isplatu plata sankcionisanim funkcionerima pronašla je u dopunama Zakona o radu i uputila ih po hitnom postupku u parlamentarnu proceduru, a poslanici će se o njima izjašnjavati već na 13. posebnoj sjednici NSRS koja je zakazana za prekosutra.

Predloženim dopunama u postojeći Zakon o radu poslije člana 126. koji kaže da se „plate isplaćuju samo u novcu, na tekući račun radnika, osim ako zakonom nije drugačije određeno“ dodaje se novi član 126a.

Novi član glasi: “Izuzetno od člana 126. ovog zakona, u slučaju kada je radniku onemogućena isplata plate putem tekućeg računa koja nije zasnovana na pravosnažnoj sudskoj, upravnoj ili drugoj odluci nadležnog organa, poslodavac platu i druga lična primanja radnika isplaćuje u gotovom novcu“.

Iako je opravdano tražiti način da se sankcionisanim licima omogući da prime platu za svoj rad, prilično apsurdno djeluje to što Vlada RS nakon dugogodišnje borbe protiv „koverti“ sada praktično legalizuje isplatu plate na ovaj način.

Reci NE, ozakoni DA

Dodatni apsurd je što Poreska uprava RS koja je nedavno vodila kampanju pod nazivom „reci NE plati u koverti“ mora da bude obaviještena da se pojedinim licima plata isplaćuje u koverti.

„Poslodavac je dužan da prije isplate plate iz stava 1. ovog člana dostavi pismeno obavještenje Poreskoj upravi o načinu i razlogu isplate i podacima o radniku kojem se vrši isplata plate u gotovom novcu, a način isplate plate urediće se instruktivnim aktom ministarstva nadležnog za oblast finansija“, navodi se u predloženim dopunama Zakona u koje je CAPITAL imao uvid.

FOTO:Capital/Ilustracija

Pored ovog dodaje se i član koji se odnosi na kaznene odredbe, a koji je predložen sa ciljem da se onemoguće zloupotrebe i spriječe masovne isplate plate na ruke.

„Poslije člana 267. dodaje se novi član 267a. koji kaže da će se novčanom kaznom od 200.000 KM kazniti za prekršaj poslodavac koji isplati platu u gotovom novcu suprotno članu 126a. ovog zakona“, kažu dopune Zakona o radu.

Posljednja predložena dopuna kaže da „ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku RS“.

U obrazloženju predloženih dopuna kaže se da su usklađene sa zakonom o unutrašnjem platnom prometu, te je omogućena i isplata plate gotovim novcem uz propisane uslove.

CAPITAL: Darko Momić

Objava Srpska legalizuje isplatu plate u koverti prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.