Oznaka: top

  • Kupci ne čekaju tropske vreline: Klime grabe već u aprilu

    Kupci ne čekaju tropske vreline: Klime grabe već u aprilu

    BANJALUKA – Da stanovnici BiH poučeni gorkim iskustvom iz prošlih godina više ne čekaju tropske vreline da bi kupili klimu, svjedoče trgovci u prodavnicama bijele tehnike, ali i podaci o uvozu prema kojima je za tu robu u tri mjeseca ove godine potrošeno čak 17,5 miliona maraka.

    FOTO: Pixabay

    Iako do ljeta ima još najmanje dva mjeseca, visoke temperature za ovo doba godine, ali i činjenica da se na montažu ranije čekalo i do dva mjeseca natjerale su građane da na vrijeme nabave rashladne uređaje.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, od januara do kraja marta najviše klima-uređaja na naše tržište je stiglo iz Kine, kao i lani, kada je ukupan uvoz bio vrijedan 14,42 miliona maraka, a godinu ranije 8,75 miliona KM.

    Na domaćem tržištu, ali u nešto manjem broju, mogu se naći i klima-uređaji proizvedeni u Turskoj, Hrvatskoj, Italiji, Njemačkoj i drugim zemljama.

    Trgovci širom Republike Srpske i FBiH zadovoljno trljaju ruke ističući da prodaja klima-uređaja nikad nije bila bolja, posebno kada je u pitanju ovaj mjesec.

    Prema njihovim riječima, klima-uređaji u stanovima i kućama više nisu luksuz nego potreba, te su građani, svjesni toga, već pohrlili u kupovinu.

    Trgovac u banjalučkoj radnji “Tehnošop” Slaven Jakšić istakao je da je potražnja dobra, jer temperature ovih dana dostižu i do 30 stepeni.

    Svakodnevno nam stiže veliki broj pitanja za klime bez obzira na to što ljeto nije ni blizu. Visoke temperature za ovo doba godine natjerale su mnoge građane da krenu u nabavku klime, jer se plaše da će, kako dani odmiču, mnogo duže čekati na njihovu isporuku i postavljanje“,  kazao je Jakšić.

    Dodao je da se kupci najčešće opredjeljuju za klima-uređaj koji košta oko 1.000 maraka.

    Kupaca ne manjka ni u trgovinama bijele tehnike na području Hercegovine, gdje je, tvrde prodavci, majstora koji postavljaju klime sve manje, pa se tokom ljeta na montažu čeka prilično dugo.

    U trebinjskoj prodavnici “Tehno plus” kažu da je potražnja za rashladnim uređajima u posljednjih godinu dana iznad svih očekivanja.

    Kupci se najčešće odlučuju za one malo skuplje klime. Vode se onom izrekom: “Što je skuplje, to je kvalitetnije”. Međutim, kod nas se mogu naći i jeftinije klime koje su kvalitetne “, rekao je prodavac Borivoje Vučić.

    Velika potražnja za klimama vlada i na području FBiH, a u tuzlanskom “Klimašopu” kažu da mušterija imaju tokom cijele godine.

    U posljednjih godinu-dvije je zaista pomama za klimama koje se mogu koristiti ljeti, ali i zimi, jer se ljudi usljed ove energetske krize boje da će ostati bez energenata, drveta i peleta, koji su znatno poskupjeli“,  kazala je trgovac Ajna Drinić.

    Glas Srpske

    Objava Kupci ne čekaju tropske vreline: Klime grabe već u aprilu prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Ko stoji iza sarajevske kompanije s jednim zaposlenim i prihodom većim od milijardu KM?

    Ko stoji iza sarajevske kompanije s jednim zaposlenim i prihodom većim od milijardu KM?

    Kompanija GEN-I d.o.o. Sarajevo našla se među 20 firmi sa najvećim prihodima u Federaciji BiH prema podacima za 2023. godinu.

    Ova kompanija je lani imala ukupne prihode od oko 357 miliona KM, kao i dobit od 347 hiljada maraka, piše BiznisInfo.ba.

    Ono što ovu kompaniju čini specifičnom jeste da je prošle godine, kao i godinama unazad, imala samo jednog zaposlenog.

    Firma se bavi trgovinom električnom energijom, a ova vrsta djelatnosti objašnjava mali broj zaposlenih, s obzirom da im treba samo osoba koja će ugovarati kupovinu i prodaju struje.

    Slična situacija je i sa drugim firmama koje se bave ovom djelatnosti, koje uglavnom imaju jednog ili nekolicinu zaposlenih.

    GEN-I je dio Grupe GEN-I, jedne od vodećih i najbrže rastućih grupa za trgovinu i prodaju električne energije u Srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi. Vlasnici firme su iz Slovenije.

    Inače, ranijih godina firma je imala još veće prihode. Tako je 2022. godine, također sa jednim zaposlenim, imala prihode od čak 761 milion maraka, a godinu prije toga 431 milion KM.

    Dakle, prošle godine su prihodi kompanije više nego propolovljeni, što se moglo i očekivati jer je došlo do pada vijednosti struje na tržištu,piše Depo

    Podsjetimo da je 2022. godina bila obilježena visokom cijenom energenata ali i električne energije, nakon napada Rusije na Ukrajinu. Prošle godine se tržište stabilizovalo.

    (Haber.ba)

  • Ekonomisti: Veliki talas inflacije je prošao

    Ekonomisti: Veliki talas inflacije je prošao

    BERLIN – Nalet usijane inflacije u Njemačkoj je prošao, ocenio je u petak glavni ekonomista Dekabanke Ulrih Kater po objavljivanju podataka o martovskim maloprodajnim cijenama.

    FOTO: Pixaby

    Opravdana panika građana zbog inflacije ostaje iza nas” rekao je.

    Nešto ranije, Savezni zavod za statistiku je saopštio podatke o inflaciji koji, prvi put posle više od devet godina uključuju pojeftinjenje hrane.

    Međugodišnja stopa inflacije je, u skladu sa prethodnim procjenama, splasla na 2,2 odsto, najniže od maja 2021. Inflacija je poslednji put bila slabija sa ravno dva odsto u aprilu iste godine.

    Inflacija je u februaru još bila na 2,5 odsto, a mjesec ranije na 2,9.

    Kretanje cijene energenata i hrane inflaciju koči drugi mjesec zaredom. Hrana je prvi put od februara 2015. bila jeftinija nego godinu dana ranije” rekla je predsednica zavoda Rut Brand.

    Hrana je, naime, od marta 2023. pojeftinila za 0,7 odsto.

    Energenti su za 12 mjeseci pojeftinili za 2,7 odsto uprkos isteku subvencija građanima i privredi i poskupljenju takse na ugljen-dioksid. Gas je, na primjer, pojeftinio za 9,7, a struja za 8,1 odsto. Znatno je, pak, poskupjelo grejanje, za 20,6 odsto.

    Poskupjele su i usluge, za 3,7 odsto.

    Ekonomisti očekuju dalje popuštanje inflacije. Prema njihovoj procjeni, prosjek će sa prošlogodišnjih 5,9 spasti na 2,3 odsto u 2023.

    Stopa inflacija ukazuje koliki je opšti rast cijena hiljada proizvoda i usluga u maloprodaji. Snažna inflacija po pravilu premašuje rast prihoda i erodira kupovnu moć građana – drugim riječima, za isti novčani iznos mogu da plate manje robe ili usluga.

    Pod naletom inflacije iz prethodnih nekoliko godina, mnogi građani su morali paljivo da planiraju troškove. Zato je popustila i privatna potrošnja, važan stub domaće privrede.

    U mjesečnom poređenju, martovska inflacija je bila na 0,4 odsto.

    Objava Ekonomisti: Veliki talas inflacije je prošao prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Pesticid u krastavcima u poznatom marketu

    Pesticid u krastavcima u poznatom marketu

    BERLIN – Kiseli krastavci koje prodaje lanac Aldi u Njemačkoj navodno sadrže tragove pesticida. Ovu vijest objavilo je nekoliko medija u Njemačkoj, pozivajući se na analizu Oko-Testa.

    Foto: Pixabay

    Pesticidi se navodno nalaze u popularnom prehrambenom proizvodu koji se prodaje u Aldiju. Potrošači treba da budu oprezni, navode mediji.

    Istraživanje koje je sproveo Oko-Test pokazalo je da mnogi od testiranih proizvoda sadrže tragove pesticida – iako su ocjenjeni kao “veoma dobri”. Riječ je o kiselim krastavcima, koje sigurno mnogi vole da jedu.

    Pored brojnih pritužbi, testeri su odabrali i posebno dobre proizvode. Krastavci brendova “Alnatura”, “Dennree” i “Edeka organic cucumbers” su prepoznati kao najbolji na testu.

    S druge strane, proizvodi kao što su “Kuhne Gevurzgurken Auslese”, “Spreevald Feldmann Original Spreevalder Gevurzgurken” i “Aldi King's Crovn Genießerfasschen Gevurzgurken” su dobili samo zadovoljavajuće ili čak dovoljne ocjene.

    Zabrinjava činjenica da je, i pored brojnih pozitivnih ocjena, oko dvije trećine testiranih krastavaca – kornišona kontaminirano pesticidima.

    Posebno su alarmantna dva identifikovana pesticida, glifosat i dimetomorf, za koje stručnjaci smatraju da izazivaju posebnu zabrinutost. Kritična je situacija sa Aldijevim kornišonima, pišu različiti mediji.

    Sedam pesticida je otkriveno u Aldijevoj “Kraljevoj kruni Genießerfasschen Gevurzgurken”. Drugi brendovi kao što su Hengstenberg i Spreevald Feldmann su takođe pogođeni.

    Djelovanje različitih pesticida može povećati toksične efekte proizvoda, što dovodi do potencijalnih zdravstvenih rizika. Imajući u vidu ove rezultate, zagovornici prava potrošača pozivaju na prilagođavanje trenutnih graničnih vrijednosti EU.

    Uprkos ovim zabrinutosti, postoje pozitivni pomaci: došlo je do smanjenja upotrebe aroma u kiselim krastavcima.

    Ipak, još ima prostora za napredak, na primjer u pogledu sadržaja soli i upotrebe šećera, pišu njemački mediji, a prenosi “b92“.

    B92

    Objava Pesticid u krastavcima u poznatom marketu prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Umjesto keša, migrantima pomoć na karticama

    Umjesto keša, migrantima pomoć na karticama

    BERLIN – Njemački parlament usvojio je odluku prema kojoj će tražioci azila i migranti koji imaju pravo na državnu pomoć, ubuduće za podmirenje osnovnih potreba dobijati platne kartice. Gotovinu će moći da podižu samo u ograničenom iznosu.

    FOTO: Pixabay

    Bundestag je za zakon glasao velikom većinom glasova vladajuće tročlane koalicije socijaldemokrata, Zelenih i liberala, a podržali su ga i poslanici desničarske Alternative za Njemačku. Protiv su bili demohrišćanske opozicione CDU i CSU i jedna poslanica Zelenih.

    Na taj način država, između ostalog, želi da spijreči da migranti novcem koji dobijaju plaćaju krijumčare ljudi ili da ga šalju porodicama u inostranstvu.

    Poslanici su u raspravi navodili da će to onemogućiti zloupotrebu državnih socijalnih davanja. Neki su ocijenili da migrante u Njemačku i privlače upravo te socijalne beneficije.

    Kartica za plaćanje može se koristiti za svakodnevne potrepštine i usluge, kao i za namirnice u supermarketima, odlazak kod frizera ili kupovinu karte za javni prevoz“, obrazložila je ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer.

    Ona je dodala da će platne kartice omogućiti podizanje veoma ograničenog iznosa gotovine, i da neće moći da se novac šalje u inostranstvo.

    Njemački sindikat policije GdP izjasnio se ranije protiv kartice, navodeći da je isuviše stroga, a da je iznos gotovine koji migranti mogu da podignu premali.

    Predsjednik tog sindikata Johen Kopelke rekao je da su mnogi migranti pod pritiskom da pošalju novac kući ili da isplate krijumčare i da, ako odredbe ne budu umjerenije, postoji rizik da se još više njih okrene kriminalu jer ne mogu da dođu do beneficija.

    S druge strane, demohrišćani su tražili da se iznos gotovine koja se mjesečno može podići ograniči na 50 evra.

    Kancelar Olaf Šolc se o uvođenju kartice novembra prošle godine dogovorio sa premijerima 16 saveznih pokrajina.

    Zakonom je previđeno da službe koje su zadužene za socijalna davanja u pokrajinama same mogu da odlučuju koliko gotovine vlasnik kartice može da podigne u određenom periodu.

    Na taj način se, ocjenjuje se, uzimaju u obzir “individualne potrebe i okolnosti na terenu”.

    DPA

    Objava Umjesto keša, migrantima pomoć na karticama prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Ovaj podatak govori da bitcoin uskoro “leti” prema rekordu

    Ovaj podatak govori da bitcoin uskoro “leti” prema rekordu

    Prema izvještaju KuCoin Researcha, povećanje priljeva stablecoina potaknuto je nadolazećim događajem prepolovljenja ponude Bitcoina, koji će se dogoditi za sedam dana.

    Izvještaj detaljno opisuje kako se izdavanje Tethera i USD Coina nastavlja povećavati, odražavajući daljnji porast entuzijazma evropskih i američkih ulagača za kripto imovinu.

    Dok su Binance USD, True USD (TUSD) i PayPal USD (PYUSD) zabilježili pad u izdavanju, dva najveća stabilcoina po tržišnoj kapitalizaciji nastavila su pritjecati na tržište.

    Analitičari KuCoin Researcha napisali su:

    “Izdavanje USDT poraslo je za 5,825 milijardi u martu, a izdanje USDC poraslo je za 3,803 milijarde, pokazujući značajan porast u poređenju s prethodnim mjesecom.”

    Ovo povećanje stanja stablecoina dogodilo se početkom marta, prije nego što je Bitcoin dostigao najviši nivo svih vremena, prenosi SEEbiz.

    Podaci analitičara iz Glassnodea detaljno pokazuju da je Tetherov USDT zabilježio najveći priljev u berze 3. marta, porastao za 192% sa 806,2 miliona dolara na 2,466 milijardi dolara 5. marta. Imajte na umu da je BTC 5. marta probio svoju prethodnu najvišu vrijednost svih vremena od 69 800 dolara.

    “Tokom tog perioda, u poređenju s drugim stablecoinima, korelacija između USDT-a u CEX-u i cijene BTC-a bila je veća.”

    Čini se da se sličan scenarij odvija tokom posljednjih nekoliko dana, s ukupnim saldom stablecoina na svim berzama koji se povećao sa 19,7 milijardi dolara 7. aprila na trenutnu vrijednost od 20,34 milijarde dolara, prema podacima Glassnodea. Ovo sugeriše da se trgovci pripremaju za otvaranje novih pozicija, očekujući da će Bitcoin nastaviti svoj uzlazni trend.

    Dodatni podaci iz CryptoQuant-a otkrivaju da dok su stanja stabilnih kovanica na kripto berzama porasla u posljednjih nekoliko dana, broj transakcija polaganja stabilnih kovanica na berze također je porastao u istom periodu, piše biznis.

    (Haber.ba)

  • Američka, njemačka i britanska vlada kupile ogromne količine bitcoina

    Američka, njemačka i britanska vlada kupile ogromne količine bitcoina

    VAŠINGTON – Vlada Sjedinjenih Država jedan je od najvećih vlasnika kriptovalute uz druge države poput Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke, prema podacima iz Arkhama.

    FOTO: Agencije

    Arkham, kripto obavještajna platforma, predstavila je nadzornu ploču koja prikazuje vlade s najvećim kripto posjedima, piše Cointelegraph.

    Arkham je rekao da su Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka “neke od najvećih zemalja” u smislu kripto holdinga.

    S novim Arkhamovim alatom za praćenje, pojedinci mogu u stvarnom vremenu pratiti stanje i istoriju transakcija za kriptovalute koje drže vlade.

    Prema podacima, američka vlada najveći je Bitcoin kit među svjetskim državama koje prati Arkham, držeći čak 212.847 BTC-a u vrijeme pisanja, vrijednih oko 15 milijardi dolara na bazi trenutnih cijena.

    Osim BTC-a, američka vlada takođe drži oko 200 miliona dolara u drugim kriptovalutama poput Ethera (ETH), kao i glavnim stabilnim kovanicama poput USDC-a i Tethera.

    Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, koja je na drugom mjestu, drži 61.245 BTC-a u vrijeme pisanja, u vrijednosti od oko 4,5 milijardi dolara, prema Arkhamovim podacima. Njemačka vlada posjeduje 49.858 BTC-a, što je u vrijeme pisanja teksta ekvivalentno otprilike 3,5 milijardi dolara.

    Vlada El Salvadora — prve zemlje koja je Bitcoin učinila zakonskim sredstvom plaćanja u septembru  2021. — drži znatno manje BTC-a od ostalih zemalja koje prati Arkham.

    Prema podacima, salvadorska vlada drži 5.717 BTC-a, vrijednih 405 miliona dolara u vrijeme pisanja članka.

    Objavljivanje Arkhamovih podataka o tome koje vlade drže najviše bitcoina označava važnu prekretnicu u transparentnosti imovine kriptovaluta u vlasništvu kitova poput država.

    Prošlo je dosta vremena otkako je javnost saznala za ogromne posjede BTC-a od strane vlade Sjedinjenih Država.

    Arkham ukazuje na činjenicu da je SAD nastavio da gomila Bitcoin u posljednjih nekoliko godina. Od početka 2023., američka vlada je dodala najmanje 5000 BTC, na temelju Arkhamovih podataka i prethodnih izvještaja, prenosi bankar.me.

    Fena

    Objava Američka, njemačka i britanska vlada kupile ogromne količine bitcoina prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Izvoz maslaca količinski povećan za 70 posto

    Izvoz maslaca količinski povećan za 70 posto

    SARAJEVO – Vrijednost izvoza mlijeka i mliječnih prerađevina iz Bosne i Hercegovine u prošloj godini iznosila je 131 miliona KM, što je više za 14,38 posto u odnosu na godinu ranije.  

    FOTO: Pixabay

    Istovremeno je uvezeno mlijeka i mliječnih prerađevina u vrijednosti 230,5 miliona KM, što je više za 2,29 posto, podaci su Spoljnotrgovinske komore BiH.

    Izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina u prošloj godini količinski je veći za 0,93 posto u odnosu na godinu ranije, a zabilježen je količinski rast izvoza maslaca (70,09 posto), fermentiranog programa (18,34 posto) te sira (7,55 posto).

    Ukupan promet spoljnootrgovinske razmjene mlijeka i mliječnih proizvoda u 2023. godini iznosio je 361,5 miliona KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 57 posto.

    Najznačajnija izvozna tržišta u prošlog godini bila su: Crna Gora, Hrvatska, Srbija, Sjeverna Makedonija i Kosovo, dok je najveći uvoz bio iz Njemačke, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Mađarske.

    Kontinuirano postepeno povećanje godišnjeg izvoza maslaca i mliječnih namaza, sira i fermentiranog programa, odnosno proizvoda sa dodanom vrijednosti, kako navode iz VTKBiH, značajan je pokazatelj razvoja ovog sektora u BiH.

    Fena

    Objava Izvoz maslaca količinski povećan za 70 posto prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Firma sa jednim radnikom u dvije godine prihodovala preko milijardu maraka

    Firma sa jednim radnikom u dvije godine prihodovala preko milijardu maraka

    SARAJEVO – Kompanija GEN-I d.o.o. Sarajevo našla se među 20 firmi sa najvećim prihodima u Federaciji BiH prema podacima za 2023. godinu.

    FOTO: CBBiH

    Ova kompanija je lani imala ukupne prihode od oko 357 miliona KM, kao i dobit od 347 hiljada maraka, piše BiznisInfo.ba.

    Ono što ovu kompaniju čini specifičnom jeste da je prošle godine, kao i godinama unazad, imala samo jednog zaposlenog.

    Firma se bavi trgovinom električnom energijom, a ova vrsta djelatnosti objašnjava mali broj zaposlenih, s obzirom da im treba samo osoba koja će ugovarati kupovinu i prodaju struje.

    Slična situacija je i sa drugim firmama koje se bave ovom djelatnosti, koje uglavnom imaju jednog ili nekolicinu zaposlenih.

    GEN-I je dio Grupe GEN-I, jedne od vodećih i najbrže rastućih grupa za trgovinu i prodaju električne energije u Srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi. Vlasnici firme su iz Slovenije.

    Inače, ranijih godina firma je imala još veće prihode. Tako je 2022. godine, takođe sa jednim zaposlenim, imala prihode od čak 761 milion maraka, a godinu prije toga 431 milion KM.

    Dakle, prošle godine su prihodi kompanije više nego propolovljeni, što se moglo i očekivati jer je došlo do pada vijednosti struje na tržištu.

    Podsjetimo da je 2022. godina bila obilježena visokom cijenom energenata ali i električne energije.

    Biznis.info

    Objava Firma sa jednim radnikom u dvije godine prihodovala preko milijardu maraka prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Hoće li EU “otključati” 750 miliona evra za mala preduzeća Zapadnog Balkana

    Hoće li EU “otključati” 750 miliona evra za mala preduzeća Zapadnog Balkana

    BRISEL – Evropski investicioni fond (EIF), koji je dio grupacije Evropske investicione banke (EIB), potpisao je garantne ugovore sa 11 banaka i finansijskih posrednika na Zapadnom Balkanu, koji će omogućiti lokalnim bankama i finansijskim institucijama da izgrade portfolio kredita za mala i srednja preduzeća (MSP), u ukupnom iznosu većem od 750 miliona evra, zajedno sa dodatnim ugovorima za koje se očekuje da će biti potpisani u prvoj polovini 2024. godine.

    FOTO: Agencije

    Kako se navodi u saopštenju Evropske komisije, cilj ovih finansijskih sredstava je da se poveća pristup finansijama među malim preduzećima i poboljša njihova otpornost na stalne ekonomske izazove, uz stvaranje uslova za širenje poslovanja, zapošljavanja i inovacija.

    Dodaje se da su ovi ugovori finansirani u okviru Fonda Evropske unije za razvoj preduzeća i inovacija za Zapadni Balkan, pod nazivom ”Garancija otpornosti MSP”.

    Očekuje se da na Zapadnom Balkanu ovaj fond omogućiti davanje koncesionih kredita u vrijednosti od preko 750 miliona evra za oko 13.000 malih preduzeća, uz zadržavanje oko 180.000 radnih mjesta.

    Dodaje se da početak primjene ”Garancije otpornosti MSP” Fonda EU za razvoj preduzeća i inovacija za Zapadni Balkan otvara put za potpisivanje preostalih 20 garancija kao dijela Garancijskog fonda za Zapadni Balkan i pokazuje ”kako ovi inovativni instrumenti privlače privatne investicije kako bi podržali primjenu Ekonomskog i investicionog plana i njegovanje konkurentnog i otpornog privatnog sektora”.

    Drago nam je da smo partneri sa EIF-om (Evropskim investicionim fondom), kako bismo poboljšali pristup pristupačnim finansijama za mikro, mala i srednja preduzeća na Zapadnom Balkanu kao dio našeg Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan od 30 milijardi evra”, rekao je evropski komesar za susedstvo i proširenje Oliver Varhelji.

    On je dodao da će, zahvaljujući garanciji od 60 miliona evra, lokalna preduzeća imati koristi od kredita po povoljnim uslovima, kao što su niže kamatne stope, smanjeni kolateralni zahtjevi i duži rok dospijeća, u vremenima kada je potreba za kreditima velika.

    Međutim, finansijski uslovi su teški. Stoga očekujemo da će ova sredstva doprinijeti potencijalnom korišćenju kredita u vrijednosti od preko 750 miliona evra. Zapadnom Balkanu je potrebna stvarna ekonomska konvergencija sa EU, koja bi pružila dalje mogućnosti za zapošljavanje i podstakla preduzetništvo u korist građana i lokalnih ekonomija“, dodao je Varhelji.

    Izvršna direktorka Evropskog investicionog fonda Marjut Falkstedt rekla je da će podržavanjem malih preduzeća na Zapadnom Balkanu ova obimna finansijska sredstva poboljšati kapacitet preduzeća za inovacije i rast, dok će u isto vrijeme doprinijeti daljoj integraciji u okviru ekonomije EU.

    Na taj način, ova značajna sredstva će pružiti dodatni podsticaj za razvoj čvrstih i konkurentnih regionalnih ekonomija, kao i njihov napredak u okviru globalnih lanaca vrijednosti“, navela je ona.

    Evropski investicioni fond (EIF) je dio grupacije Evropske investicione banke, a njegova glavna misija je da podrži evropska mikro, mala i srednja preduzeća (MSP) tako što im pomaže da pristupe finansijama.

    Investicioni okvir za zapadni Balkan predstavlja platformu za saradnju koja ima za cilj unapređenje harmonizacije i saradnje u investicijama za društveno-ekonomski razvoj Zapadnog Balkana.

    Investicioni okvir za zapadni Balkan ima osnovnu ulogu u sprovođenju Ekonomskog i investicionog plana EU od 30 milijardi evra za zapadni Balkan.

    Tanjug

    Objava Hoće li EU “otključati” 750 miliona evra za mala preduzeća Zapadnog Balkana prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.