Oznaka: top

  • Izvoz iz BiH u prva tri mjeseca veći za 16,6 posto, a uvoz 2,7 posto

    Izvoz iz BiH u prva tri mjeseca veći za 16,6 posto, a uvoz 2,7 posto

    Izvoz iz Bosne i Hercegovine u prva tri mjeseca ove godine iznosio je tri milijarde i 64 miliona KM, što je za 16,6 posto više nego u istom periodu lani, dok je uvoz iznosio četiri milijarde i 402 miliona KM, što je više za 2,7 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 69,6 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio jednu milijardu i 338 miliona KM.

    Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 473 miliona KM, što je za 18,9 posto više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 530 miliona KM, što je više za 5,8 posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e je iznosila 89,3 posto.

    Izvoz u zemlje EU je iznosio dvije milijarde i 272 miliona KM i veći je za 17,9 posto nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio dvije milijarde i 679 miliona KM, što je više za dva posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU iznosila je 84,8 posto.

  • Besplatni IT treninzi za jačanje kapaciteta osoba s invaliditetom u BiH

    Besplatni IT treninzi za jačanje kapaciteta osoba s invaliditetom u BiH

    Razvojna agencija Žepče i Udruga građana “Nešto Više” u suradnji s projektom MarketMekers  radi na uspostavljanju  fonda za financiranje treninga za nezaposlene osobe s invaliditetom iz BIH, jedna od prvih aktivnosti osnivanja fonda jeste  provedba Crowdfunding kampanje i prikupljanje sredstava za organizaciju treninga za 10 nezaposlenih OSI  iz 5 općina u BIH.

    Cilj kampanje “Besplatni IT treninzi za jačanje kapaciteta osoba s invaliditetom u Bosni i Hercegovini” jeste utjecati na povećanje zaposlenosti osoba s invaliditetom kroz organiziranje informatičkih treninga i posredovanje u zapošljavanju između nezaposlenih OSI i potencijalnih poslodavaca.

    Stoga Vas ovom prilikom pozivamo da iskažete svoju solidarnost i društvenu odgovornost, tako što će te podržati kampanju podjelom objave na svom Facebook profilu, i donirati sredstva putem linka:

     CROWDFUNDING

    Budimo društveno odgovorni i podržimo rad lokalnih organizacija, koje ulažu napore da educiraju mlade nezaposlene osobe s invaliditetom i pružaju im priliku da usavršavaju svoja znanja i vještine!

  • Hercegovački duhan četvrti zaštićeni bh. proizvod na svjetskoj listi

    Hercegovački duhan četvrti zaštićeni bh. proizvod na svjetskoj listi

    Duhan sorte hercegovački ravnjak četvrti je bh. zaštićeni proizvod zemljopisnog porijekla na listi Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO), kazao je za Fenu Josip Merdžo, ravnatelj Instituta za intelektualno vlasništvo BiH.

    On je podsjetio da su od ranije na toj listi hercegovački med, cazinski meda od kestena i romanijski skorup-kajmak.

    “Značajno je zaštititi svoj proizvod jer u konačnici to je ono što mi zovemo dodana vrijednost koja sutra daje prednost na tržištu”, kazao je Merdžo u svjetlu obilježavanja Svjetskog dana intelektualnog vlasništva.

    Taj dan se obilježava od 2000. godine s ciljem povećanja općeg razumijevanja prava intelektualnog vlasništva.

    Institut za intelektualno vlasništvo BiH u protekloj je godini imao 383 prijave patenata, od kojih 55 domaćih, ostalo međunarodnih. Od 55 domaćih dominantno su to bile prijave fizičkih osoba.

    “Nažalost, pravne osobe se jako malo prijavljuju. Prošle godine imali smo dvije i to iz Instituta za genetičko inženjerstvo itd, što je dobro, međutim statistika drugih zemalja pokazuje da su instituti, sveučilišne razine, velike kompanije u biti dominantno te koje prijavljuju patente, dok je fizičkih osoba, ne mogu reći neznatan broj, ali puno ih je manje nego u Bosni i Hercegovini”, kazao je ravnatelj Instituta.

    Kada je u pitanju Globalni inovacijski indeks (Global Innovation Index) Svjetske organizacija za intelektualno vlasništvo, Bosna i Hercegovina je u zadnjih pet godina napredovala i trenutno zauzima 74. mjesto.

  • Zbog pandemije svakoj drugoj osobi u svijetu smanjeni prihodi

    Zbog pandemije svakoj drugoj osobi u svijetu smanjeni prihodi

    Svakoj drugoj osobi u svijedu smanjeni su prihodi zbog pandemije koronavirusa, dok su ljudi u siromašnim zemljama posebno pogođeni gubitkom posla, pokazalo je istraživanje agencije Galup, a prenosi agencija Reuters.

    U ovoj anketi učestvovalo je čak 300.000 ljudi iz 117 zemalja, a rezultati su pokazali da je polovina onih koji imaju posao mnogo manje zaradila zbog pandemije. Pojednostavljeno, pandemija je pogodina 1,6 milijardi odraslih ljudi na svijetu.

    „Širom sveta, ti procenti su se kretali od 76 odsto na Tajlandu, do 10 odsto u Švicarskoj“, naveo je Galup.

    U Boliviji, Mjanmaru, Keniji, Ugandi, Indoneziji, Hondurasu i Ekvadoru, više od 70 odsto anketiranih reklo je da su zaradili manje nego pre pandemije korona virusa, dok je u SAD 34 odsto ispitanih reklo da su imali manje prihode.

    Kriza izazvana korona virusom posebno je pogodila žene, koje su uglavnom zaposlene u slabo plaćenim sektorima, poput maloprodaje, turizma i prehrambenih usluga.

    U 57 zemalja, među kojima su Indija, Zimbabve, Filipini, Kenija, Bangladeš i El Salvador, više od 65 odsto ispitanika reklo je da su zbog pandemije prestali da rade na neko vrijeme.

    Najmanje ljudi je prestalo da radi u razvijenim zemljama sa visokim prihodima, pa je tako svaka deseta osoba u Austriji, Švicarskoj i Nemačkoj privremeno prestala da radi. U SAD je 39 odsto stanovništva privremeno prestalo da radi zbog pandemije.

  • KS objavio dva javna poziva za ublažavanje ekonomskih posljedica na privredu

    KS objavio dva javna poziva za ublažavanje ekonomskih posljedica na privredu

    Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo danas je objavilo dva javna poziva za realizaciju i implementaciju sredstava iz Programa kratkoročnih i srednjoročnih mjera od značaja za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica na privredu u KS izazvanih koronavirusom.

    Riječ je o Javnom pozivu za odobravanje finansiranja pripadajućih poreza i doprinosa na minimalnu mjesečnu neto plaću u FBiH za period trajanja zabrane obavljanja djelatnosti i Javnom pozivu za odobravanje finansiranja cijele ili dijela minimalne mjesečne neto plaće u FBiH za mjesece mart i april 2021. godine.

    Sredstva od 21 milion KM predviđena su za pomoć i podršku poslovnim subjektima kojima je Vlada KS  zabranila obavljanje djelatnosti, ali i onima koji su imali pad prometa i otežano poslovanje nastalo usljed posljedica pandemije.

    Javni pozivi su objavljeni danas i bit će otvoreni narednih 15 dana, a procedura za prijavu na javne pozive je krajnje pojednostavljena.

    – Učinili smo sve da javni pozivi budu jasni i precizni i s jasnim instrukcijama kako bi poslovni subjekti koji se prijavljuju validno ispunili prijave. Od poslovnih subjekata tražimo samo neophodne dokumente, dok sve ostale podatke preuzimamo iz baze podataka Porezne uprave FBiH –  naglasio je ministar privrede KS Adnan Delić.

    Na stranici Ministarstva privrede je formular koji poslovni subjekti trebaju popuniti i uz njega dostaviti traženu dokumentaciju.

    Ministar Delić je naglasio da je u toku i obrada pristiglih prijava na Javni poziv za očuvanje tradicionalnih zanata/obrta te da će sredinom sljedeće sedmice objaviti preliminarne rezultate te je najavio i raspisivanje javnih poziva za programe podsticaja razvoja maloj privredi najkasnije krajem maja.

  • Veliki porast kupovine na internetu

    Veliki porast kupovine na internetu

    Globalna digitalna trgovina porasla je za 58 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje izveštaj o indeksu kupovine za prvi kvartal 2021, koji je objavio Salesforce. Promet je skočio za 27 procenata, a kupci su potrošili skoro trećinu više novca kupujući preko interneta.

    Kupovina preko računara porasla je za 28 procenta, a putem mobilnih uređaja za 29. Kada se poredi s istim periodom prošle godine, promet je porastao za 27 procenta. Što se broja porudžbina tiče, one su na svjetskom nivou porasle za 46 posto u poređenju s prvim kvartalom prethodne godine.

    Svaki deseti posjetilac online prodavnica je do njih došao preko društvenih mreža. Iako svega osam posto posjetilaca koristi pretrživače na sajtovima, 24 procenta ukupnog prihoda potiče upravo od takvih potrošača. Putem mobilnih telefona kupovalo je troje od petoro, tako da radnje koje žele uspjeh, treba da budu optimizovane za telefone.

    Ovaj izveštaj, otkriva trendove digitalne kupovine na osnovu analize više od milijardu kupaca i 22 milijarde posjeta online radnjama u 51 zemlji.

  • Otpad iz BiH se najviše izvozi u Tursku, Hrvatsku i Italiju

    Otpad iz BiH se najviše izvozi u Tursku, Hrvatsku i Italiju

    Analiza podataka o ukupnom prekograničnom prometu neopasnog otpada u periodu 2014-2020 godine Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine ukazuje generalno na rast prometa šest grupa otpada (metalni, tekstilni, gumeni, plastični, stakleni i otpad od sagorijevanja).

    Samo za neke vrste otpada zabilježen je umjeren pad

    Ukupna količina izvezenog neopasnog otpada u 2020. godini iznosila je 812.232 tone, što je za 3,6 posto manje u odnosu na prethodnu godinu.

    Podaci o izvezenim količinama neopasnog otpada u 2020. godini, iz Analize Agencije za statistiku BiH, pokazuju trend pada, što je uzrokovano smanjenim izvozom nekih grupa otpada.

    Analiza podataka o izvozu metalnog otpada u periodu 2014 – 2020 ukazuje na rast izvezenih količina otpada. U 2020. godini uočen je rast izvoza, količina izvezenog otpada je za 13 posto veća u odnosu na 2019. godinu. Tokom prošle godine od ukupno izvezene količine, 45 posto metalnog otpada izvezeno je u Tursku.

    Analiza podataka o izvozu staklenog otpada u periodu 2014-2020 ukazuje na promjenjiv trend izvezenih količina. Tako je u prošloj godini uočen rast izvoza, količina izvezenog staklenog otpada za 2,1 posto veća u odnosu na 2019. Najveće količine staklenog otpada izvezene su u Hrvatsku.

    U 2020. godini tekstilni otpad iz BiH se izvozio širom svijeta. Izvezeni otpad obuhvata materijale kao npr. strugotina i ostali otpad kože, otpaci od svile, otpaci od vune, pamučni otpad, lan i otpad, rabljena odjeća. Najveće količine tekstilnog otpada izvezene su u Italiju.

    Analiza podataka o izvozu otpadnog papira i kartona u periodu 2014-2020 ukazuje na promjenjiv trend. U 2020. godini uočen je pad izvoza, količina izvezenog otpada je za 11,5 posto manja u odnosu na 2019 godinu. Tokom 2020. godine od ukupno izvezene količine otpadnog papira i kartona, 63,7 posto otpadnog papira i kartona izvezene su u Srbiju.

  • Tešanjski Madi kupio dobojski Agromix i spasio radna mjesta

    Tešanjski Madi kupio dobojski Agromix i spasio radna mjesta

    Tešanjska kompanija Madi prije nekoliko dana kupila je većinski udjel u dobojskoj kompaniji Agromix te tako nastavila davati svoj doprinos razvoju poljoprivrede i prerađivačke industrije.

    Pandemija koronavirusa brojne kompanije dovela je do ruba poslovanja, a astronomski rast cijena repromaterijala, nemogućnost nabavke i izazovi kretanja ljudi i roba iz i prema Evropskoj uniji za neke proizvođače bili su preizazovni.

    S obzirom na probleme uvoza/izvoza stočne hrane u 2020. godini zbog pandemije, ali i poskupljenja žitarica, tešanjska kompanija Madi odlučila je akvizicijom Agromix-a dati doprinos razvoju poljoprivrede i prerađivačke industrije. Ugovor o kupovini većinskog udjela Agromixa u Doboju su potpisali direktor Agromixa Slaviša Bukejlović i izvršni direktor Madija Edin Jabandžić.

    U posljednjih 25 godina kompanija Agromix se bavi proizvodnjom i prodajom stočne hrane, transportom te proizvodnjom konzumnih jaja i pilećeg mesa i prerađevina.

    Međutim, u posljednjih nekoliko godina bili su prisutni određeni problemi u poslovanju, koji su dodatno bili izraženi nakon izbijanja pandemije i doveli do velikog pitanja da li kompanija može nastaviti dalje.

    “Naši neki prvobitni razgovori na ovu temu su pokrenuti još početkom 2020. godine, nakon izbijanja pandemije se dodatno intenzivirali, a evo danas je cijeli taj proces dobio i svoj konačni epilog. Naš plan je da u prvoj fazi nakon preuzimanja izvršimo određenu stabilizaciju poslovanja, nakon čega slijede velika ulaganja u infrastrukturne projekte u cilju povećanja kapaciteta u svim proizvodnim segmentima”, izjavio je Jabandžić te dodao:

    “Smatramo da smo napravili pravi potez i da ćemo na ovaj način prije svega sačuvati postojeća radna mjesta, a u skorijoj budućnosti, shodno stepenu ulaganja, taj broj će se sigurno i značajno povećati.”

  • Uskoro potpisivanje ugovora za izgradnju dionice tunel Kvanj – Buna

    Uskoro potpisivanje ugovora za izgradnju dionice tunel Kvanj – Buna

    Za poddionicu tunel Kvanj – Buna na Koridoru Vc u toku je evaluacija ponuda i uskoro se očekuje potpisivanje ugovora za izgradnju čime će na jugu Bosne i Hercegovine biti otvoreno još jedno gradilište na autocesti, kazali su Feni u JP Autoceste Federacije BiH.

    Dionica Mostar jug – Buna ukupno je duga 14,4 kilometara i podijeljena je na dvije poddionice: Mostar jug – tunel Kvanj i tunel Kvanj – Buna. Obje poddionice će se graditi po modelu Žuti FIDIC što podrazumijeva da izabrani izvođač izrađuje glavni projekt na osnovu idejnog projekta investitora.

    Poddionica tunel Kvanj – Buna je duga 5,2 kilometara. Značajni objekti koji će se graditi su dvocijevni tunel Kvanj, desna cijev dužine 2.645 metara i lijeva cijev dužine 2.720 metara, vijadukt Rotimski potok dužine 320 metara i nadvožnjak, a ostatak trase nadovezuje se na poddionicu Buna – Počitelj koja je u završnoj fazi izgradnje. Također, u okviru ovog projekta bit će rekonstruirana regionalna cesta Buna – Domanovići ukupne dužine 14,5 km. Predviđeni rok izgradnje je 36 mjeseci.

    U JP Autoceste FBiH kažu da je pribavljena urbanistička i okolinska saglasnost, a realizacija eksproprijacije je 95 posto. Za finansiranje izgradnje osigurana su sredstava putem kreditne linije kod EIB-a u visini od 100 miliona eura i bespovratna sredstva EU.

    Poddionica Mostar jug – tunel Kvanj je duga 9,2 km. Javna nabavka provodi se po međunarodnim procedurama putem otvorenog postupka s pretkvalifikacijom.

    JP Autoceste FBiH kao korisnik eksproprijacije u postupku do sada je otkupilo nešto više od 80 posto zemljišta koje je bilo u privatnom vlasništvu.

    – Postupak se provodi u skladu s Planom otkupa zemljišta i obnove sredstava za život koji je izrađen za ovu dionicu, u skladu sa zakonodavstvom Federacije BiH i zahtjevima Evropske banke za obnovu i razvoj. Pribavljena je urbanistička i okolinska saglasnost. Rok za izgradnju je 30 mjeseci. Finansiranje izgradnje je predviđeno sredstvima EBRD-a u visini od 60 miliona eura – dodaju iz Autocesta FBiH.

    Izgradnjom dionice Mostar jug – Buna, kako ističu, povezat će se Mostar s evropskom mrežom autocesta i činit će funkcionalnu neprekinutu autocestu od granice Bijača pa sve do ulaska u Mostar, što je od neprocjenjivoga značaja za bh. građane, kompanije i poduzetnike.

    – Podršku ovom projektu od javnog interesa za razvoj grada Mostara i cjelokupne zajednice pružili su gradonačelnik Mostara, predstavnici Srba povratnika Grada Mostar, lokalna zajednica Ortiješ/Lakševine, predstavnici lokalnih zajednica Blagaj i Malo Polje, ugledni privrednici i rezidentno stanovništvo – navode iz JP Autoceste FBiH.

  • Ukida se roaming između šest zemalja na Balkanu

    Ukida se roaming između šest zemalja na Balkanu

    “Zemlje zapadnog Balkana kao i sve duge zemlje svijeta na početku pandemije koronavirusa koncentrirale su se na nabavku neophodne medicinske opreme, a vlade zemalja brzo su ponudile odgovor za sprečavanje širenja virusa”, ocijenila je u intervjuu za Fenu generalna tajnica Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu.

    Bregu je najavila da će od 1. jula u potpunosti biti ukinut roming između šest zemalja zapadnog Balkana.

    Imajući u vidu činjenicu da jedan od dva građanina regije smatra da im je dogovor o ukidanju rominga pomogao da uštede dosta novca, Bregu je kazala da je ponosna što je upravo RCC bio zagovornik i vodio tu inicijativu.

    Govoreći o narednim koracima koje RCC želi poduzeti ove godine kako bi uvezala zemlje regije, najavila je da je jedna od tih inicijativa biti uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta, a tu su i planovi za uvođenje putovanja s ličnim kartama. Podsjetila je i na problem viza za posjetu Kosovu.

    Nastavit će raditi i na priznavanju akademskih diploma među zemljama regije jer da je takvo nešto uspostavljano prije dvije godine kada je RCC predlagao bilo bi mnogo lakše raditi razmjenu medicinskog osoblja.

    RCC radi predano na promociji turizma regije kao brzo rastuće grane privrede, ali taj segment dosta je pogođen pandemijom. Zemlje zapadnog Balkana 2019. godine posjetilo je 12 miliona ljudi što je donijelo profit veći od 7,2 milijarde eura, ali tokom pandemije čak 75 posto rezerviranih aranžmana je otkazano.

    “Sada radimo na promociji turizma i moramo osmisliti kako privući posjetitelje, ali i kako pozicionirati turizam kao ključnu privrednu granu razvoja regiona i oporavka ekonomija. Potrebno je i garantirati sigurna putovanja te uspostaviti higijenske protokole”, kazala je.

    Kada je u pitanju digitalizacija na prostoru zapadnog Balkana Bregu kaže da regija zaostaje u tom procesu, ali ne samo zato što ima ograničene resurse, već i zbog brzine digitalne i tehnološke revolucije.

    Zato RCC radi na različitim inicijativama u tom smislu, poput e-commerce, jer su mnogi posebno tokom pandemije bili primorani da kupuju online što će sada postati realnost, ali takva kupovina mora biti regulirana. Također, 79 posto biznisa u zemljama zapadnog Balkana nije spremno da pređe na digitalni način poslovanja.

    Zbog svega toga generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu u intervjuu za Fenu najavila je implementaciju brojnih inicijativa koje će doprinijeti digitalizaciji.