Oznaka: top

  • Wizz Abu Dhabi tokom ljetne sezone smanjuje letove za Sarajevo

    Wizz Abu Dhabi tokom ljetne sezone smanjuje letove za Sarajevo

    Wizz Air Abu Dhabi dodatno je smanjio planirane operacije između glavnog grada Emirata i Sarajeva ove ljetne sezone. Tokom protekle nedjelje, aviokompanija je ukinula dodatnu nedjeljnu rotaciju iz svog rasporeda od maja nadalje za ukupno četiri nedjeljna leta tokom ljeta.

    Prošle godine, ovaj avioprevoznik je održavao svakodnevne letove između dva grada, sa izuzetkom aprila i juna kada je bilo šest nedjeljnih letova. Wizz Air se ne suočava sa konkurencijom između ova dva grada. Planirano je da sve letove obavlja avion Airbus A321neo sa 239 sjedišta, piše specijalizirani portal Ex-Yu Aviation.

    Uprkos smanjenju, kapacitet sarajevskog aerodroma na Bliskom istoku će porasti za 27,6% ove ljetne sezone. Air Arabia će obnoviti operacije između Sharjaha i glavnog grada Bosne i Hercegovine nakon nekoliko godina, Flyadeal će otvoriti operacije iz Džede, a Flynas povećati frekvencije, piše profitiraj.

    (Haber.ba)

  • Centralna banka BiH lani zaradila 278 miliona KM

    Centralna banka BiH lani zaradila 278 miliona KM

    Centralna banka Bosne i Hercegovine u 2023. godini je ostvarila neto dobit u iznosu od 278.261.211 KM, piše biznisinfo.

    Na osnovu člana 27. Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine i Odluke Upravnog vijeća Centralne banke Bosne i Hercegovine od 28. marta 2024. godine, dio ostvarene dobiti u iznosu 64.319.561 KM je uplaćen na račun institucije zadužene za budžet Bosne i Hercegovine, odnosno na odgovarajući depozitni račun Ministarstva finansija i trezora BiH.

    Finansijski rezultat je posljedica blagovremenog poduzimanja niza investicionih odluka, na strateškom, taktičkom i operativnom nivou, i restrukturiranja portfolija deviznih rezervi koje su omogućile da se iskoristi porast kamatnih stopa i prinosa vrijednosnih papira u eurima i sredstva investiraju po povoljnijim uslovima.

    CBBiH ostaje dosljedna politici investiranja u skladu sa zakonski definisanim ciljevima i zadacima, što podrazumijeva da se službenim deviznim rezervama upravlja prvenstveno na siguran, pa tek onda na profitabilan način.

    (Haber.ba)

  • Njemačka ekonomija još uvijek značajno zavisi o Kini

    Njemačka ekonomija još uvijek značajno zavisi o Kini

    Njemački uvoz iz Kine smanjio se u 2023. godini gotovo za petinu, ali udio grupe proizvoda koji čine više od polovine uvoza, uključujući hemikalije, računara i solarne ćelije, gotovo je nepromijenjen, utvrdio je Njemački ekonomski institut.

    Ovisnost o uvozu nekih kategorija proizvoda, poput lijekova i rijetkih minerala, poput skandija i itrija, čak se povećala.

    “Zato se još ne vide naznake jasnog strukturnog smanjenja rizika, definisanog kao kontinuirani trend u smjeru značajnog pada uvoza”, zaključak je istraživanja.

    Otprilike 70 grupa proizvoda uklonjeno je sa spiska robe koju je Njemačka uglavnom nabavljala u Kini, ali zamijenile su ih druge grupe pa je ukupna brojka tek neznatno niža nego u 2022., kliznuvši s 213 na 200 grupa proizvoda.

    Studija je objavljena uoči ovosedmičnog putovanja kancelara Olafa Šolca u Kinu. Pratiće ga predstavnici kompanija koje traže pravedniji pristup kineskom tržištu. Evropa istovremeno strahuje od vala jeftinog kineskog uvoza.

    Šolc će sa sobom povesti izvršne direktore Siemensa i Mercedesa i grupu ministara, potvrđujući kontinuirano važnu ulogu kineskog tržišta za njemačke privrednike.

    To je prvo Šolcovo putovanje u Kinu od prošlogodišnjeg usvajanja strategije koja predviđa “smanjenje rizika” kroz smanjenu ekonomsku izloženost drugoj po veličini svjetskoj privredi, ali bez konkretnih mjera i obavezujućih ciljeva, primjećuje “Reuters”, a prenosi “SeeBiz“.

    (Haber.ba)

  • Novi direktor banjalučke “Unicredit banke” dolazi iz Zagreba

    Novi direktor banjalučke “Unicredit banke” dolazi iz Zagreba

    BANJALUKA – Spas Blagovestov Vidarkinsky novi je predsjednik uprave Unicredit banke Banjaluka, saznaje portal CAPITAL.

    FOTO: Zagrebačka banka

    Na ovo mjesto dolazi iz Zagrebačke banke koja je dio “Unicredita” gdje je bio član uprave zadužen za korporativno bankarstvo. Na tu poziciju podnio je ostavku prije nekoliko dana.

    Prema podacima banke, on je je karijeru u “Unicreditu” započeo 2006. godine u Bugarskoj, a obavljao je razne funkcije u području korporativnog, investicionog i privatnog bankarstva.

    Vidarkinsky 2017. godine prelazi u “Unicredit” Srbija gdje je bio član Uprave zadužen za korporativno i investiciono bankarstvo i član Nadzornog odbora “UniCredit Leasing” Srbija. Član Uprave Zagrebačke banke postao je 13. maja 2020. godine.

    Vidarkinsky će sjesti u fotelju u kojoj je osam godina bio Gordan Pehar, a koji je nedavno podnio ostavku.

    Za vrijeme njegovog mandata banka je bila suočena sa najvećim kriptovalutnim sporom u Evropi, gdje su prvostepenom presudom bili obavezani da isplate odštetu od 256 miliona maraka. Ipak, u drugostepenom postupku, sud ih je oslobodio odgovornosti, a što je potvrdio i Vrhovni sud Republike Srpske.

    CAPITAL: D. Tovilović

    Objava Novi direktor banjalučke “Unicredit banke” dolazi iz Zagreba prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Prosječna plata u Crnoj Gori 821 evro

    Prosječna plata u Crnoj Gori 821 evro

    PODGORICA – Prosječna zarada (bruto) u februaru 2024. godine u Crnoj Gori iznosila je 1.026 evra, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 821 evra, navodi Uprava za statistiku (Monstat).

    FOTO: Pexels

    Prosječna (neto) zarada u februaru 2024. godine u odnosu na januar 2024. godine zabilježila je rast od 0,2 odsto, dok je prosječna (neto) zarada u februaru 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od 6,4 odsto”, navodi Monstat.

    Kako su istakli, ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u februaru 2024. godine u odnosu na januar 2024. zabilježile rast od 0,4 odsto proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile pad od 0,2 odsto.

    Prosječne zarade bez poreza i doprinosa u februaru u odnosu na prethodni mjesec zabilježile su rast u sektorima djelatnosti stručne, naučne i tehničke djelatnosti 4,4 odsto, poslovanje nekretninama 4,2 odsto, snabdjevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa, uklanjanje otpada i slične aktivnosti 2,8 odsto, finansijske i djelatnost osiguranja 2,7 odsto, informisanje i komunikacije 1,6 odsto, snabdjevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 1,5 odsto, trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala 1,2 odsto, vađenje ruda i kamena 0,8 odsto, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, građevinarstvo i državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje po 0,5 odsto.

    Pad prosječne zarade bez poreza i doprinosa u februaru u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u sektorima prerađivačka industrija 1,9 odsto, ostale uslužne djelatnosti 1,8 odsto, usluge smještaja i ishrane 1,6 odsto, zdravstvena i socijalna zaštita 1,1 odsto, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 0,9 odsto, saobraćaj i skladištenje 0,5 odsto, obrazovanje 0,4 odsto i umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti 0,1 odsto.

    Bankar.me

    Objava Prosječna plata u Crnoj Gori 821 evro prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • HAS SA OTVORIO NOVI CASH&CARRY OBJEKAT U ZAVIDOVIĆIMA

    HAS SA OTVORIO NOVI CASH&CARRY OBJEKAT U ZAVIDOVIĆIMA

    [ad_1]

    Domaći trgovački lanac HAS SA d.o.o. otvorio je novi Cash&Carry objekat u Zavidovićima. Posao će dobiti 20 novih radnika. Novi objekat nalazi se na Ekonomiji u Zavidovićima, sa površinom od 1000 m2 zatvorenog i 3500 m2 otvorenog parking prostora.

    Hayat.ba

  • Nove cijene goriva i u BiH

    Nove cijene goriva i u BiH

    Naime, kako je za “Nezavisne novine” rekao Almir Bečarević, stručnjak za energetiku u FBiH, posljednja dva-tri dana već je došlo do korekcija cijena na pumpama, piše biznis.

    “Zbog svih dešavanja u svijetu logično je i očekivati da će dizel preći tri marke, dok će ostali derivati biti između 2,70 i 2,90 KM, a tržište je veoma napeto”, kazao je Bečarević.

    Dodaje da su razlozi rasta u smanjenju proizvodnih kvota, ali da su smanjene i rezerve.

    “Već nekoliko dana bilježi se poskupljenje nafte na svjetskim berzama, a prognoze su da će cijene i dalje rasti, pa tako sad barel nafte košta 91,17 dolara, što je za 10 odsto više od početka godine”, kazao je Bečarević i istakao da je ovo najviša cijena u posljednjih pet mjeseci.

    “Čim dođe do viših cijena nafte, očekujemo i poskupljenje plina”, pojasnio je Bečarević.

    Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON iz Prijedora, kazala je ranije za “Nezavisne novine” da su građani BiH potpuno oguglali na podizanje cijena pa tako i u slučaju goriva.

    “Na cijenu goriva definitivno ne može uticati niko, te kada dođe do rasta cijene barela na svjetskom nivou dođe do poskupljenja i kod nas, ali realno je da mora da postoji određen period da bi se to odrazilo na naše tržište”, kazala je Marićeva.

    Ističe da će poskupljenje goriva na pumpama u BiH biti ogroman udar na potrošače, jer su automobili, kako kaže, prijeka potreba.

    “Ovo zaista više ne vodi ničemu… Ne znam ni kako više potrošačku korpu možemo definisati, korpu koja je prešla 3.000 KM, a znamo ako dođe do viših cijena goriva da će i cijena ostalih namirnica da poraste”, kazala je Marićeva i poručila da će poskupljenja biti problem građanima.

    Podsjetimo, na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice skočila 4,2 odsto, na 91,17 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 4,5 odsto, na 86,91 dolar. Skok cijena nafte na najviše nivoe u pet mjeseci ponajviše je posljedica rasta napetosti na Bliskom istoku.

    U narednom periodu očekuju se veće cijene benzina od dizela.

    (Haber.ba)

  • PROIZVODNJA JAJA I NJIHOV IZVOZ IZ BIH U PORASTU

    PROIZVODNJA JAJA I NJIHOV IZVOZ IZ BIH U PORASTU

    [ad_1]

    Proizvodnja jaja i njihov izvoz iz BiH prema analizama Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH), kontinuirano rastu.

    Osim što se otvaraju nova tržišta, poput Italije tokom 2022. godine, izvoz jaja za preradu u 2023. godini količinski je porastao za 80,9 posto.

    Vrijednost izvoza jaja u prošloj godini iznosila je 8,9 miliona KM, što je za 14,92 posto više u odnosu na 2022. godinu, dok je vrijednost uvoza jaja iznosila 7,2 miliona KM, što je za 42,63 više u odnosu na 2022. godinu.

    Ukupni količinski izvoz jaja u 2023. je veći za 11,6 posto, dok je izvoz jaja za preradu povećan za 80,9 posto.

    Ukupan promet vanjskotrgovinske razmjene jaja u 2023. godini iznosio je 16,1 milion KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila više od sto posto. Izvozna tržišta u prošloj godina bila su: Srbija, Crna Gora, Hrvatska i Italija, a najviše se uvozilo iz Srbije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske i Ukrajine.

    • Sagledavajući cjelokupni izvoz agroindustrije, finansijski rezultati izvoza proizvodnje jaja se ne ističu, međutim vrlo je značajno što je kod te proizvodnje pokrivenost uvoza izvozom više od sto posto. Bez obzira što se radi o malom učešću u ukupnom izvozu agroindustrije, proizvodnja jaja se iz godine u godinu povećava. Izvoz ovog sektora bi se sa sigurnošću povećao dobivanjem dozvole za izvoz i konzumnih jaja – navode iz VTKBiH.

    (FENA)

    Hayat.ba

  • Dobit Centralne banke 278,2 miliona KM

    Dobit Centralne banke 278,2 miliona KM

    SARAJEVO – Centralna banka BiH u prošloj godini ostvarila je neto dobit od 278.261.211 KM, od čega je 64.319.561 KM uplaćeno na depozitni račun Ministarstva finansija i trezora u Savjetu ministara, saopšteno je iz ove banke.

    FOTO: CBBiH

    Upravni savjet Centralne banke BiH usvojio je finansijske izvještaje ove finansijske institucije za prošlu godinu i odluku o raspodjeli čistog profita Centralne banke BiH.

    U saopštenju je navedeno da je finansijski rezultat posljedica blagovremenog preduzimanja niza investicionih odluka, na strateškom, taktičkom i operativnom nivou i restrukturisanja portfolija deviznih rezervi koje su omogućile da se iskoristi porast kamatnih stopa i prinosa vrijednosnih papira u evrima i sredstva investiraju po povoljnijim uslovima.

    Objava Dobit Centralne banke 278,2 miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • EU se privremeno usaglasila oko ograničenja uvoza ukrajinske hrane

    EU se privremeno usaglasila oko ograničenja uvoza ukrajinske hrane

    BRISEL – Evropska unija danas se privremeno usaglasila oko ograničenja na uvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda, jer su o tome danas postigli dogovor poslanici u Evropskom parlamentu i Belgija, koja na šest mjeseci predsjedava EU, rekao je diplomata iz EU.

    Foto: Pixabay

    Ova odluka zahtijevaće i zvanično odobrenje drugih članica EU i Evropskog parlamenta, prenio je Rojters.

    Agencija podsjeća da su se donosioci odluka u EU nedjeljama debatovali oko pomenutih ograničenja bescarinskog pristupa za ukrajinske proizvode.

    Za to vrijeme su farmeri protestovali zbog jeftinog uvoza, a neki poljoprivrednici u Poljskoj blokirali su granicu sa Ukrajinom i demonstrativno prosipali ukrajinsko žito preko željezničkih šina.

    Evropska komisija je u januaru predložila produženje bescarinskog pristupa do juna 2025. godine, ali uz mogućnost da za živinu, jaja i šećer primeni tarife, ukoliko njihov uvoz premaši nivo prosjeka iz 2022. i 2023. godine, prenosi Tanjug.

    Rojters navodi da su od tada na listu dodavani ovas, kukuruz, krupa i med, a tarifni prosjek biće izračunat na osnovu druge polovine 2021. godine.

    Te godine, prije nego što je počeo rat u Ukrajini, uvoz iz te zemlje bio je daleko manji, jer su primjenjivane carine na ukrajinsku robu, napominje Rojters. Nezavisne novine

    Objava EU se privremeno usaglasila oko ograničenja uvoza ukrajinske hrane prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.