Autor: admir

CBBiH aktivno radi na analizi i pripremi potrebne infrastrukture za povezivanje sa platnim infrastrukturama SEPA područja, što će biti moguće nakon ispunjavanja SEPA legislativnih uslova.

U tom smislu, CBBiH je pokrenula mehanizam koordinacije u kojem učestvuju entitetska ministarstva finansija, entitetske agencije za bankarstvo, Udruženje banaka BiH, a sve u cilju pridruživanja Bosne i Hercegovine SEPA-i.

Tim aktivnostima, kako dodaju iz CBBiH, snažnu podršku pruža Svjetska banka, u sklopu projekta modernizacije platnih sistema zemalja zapadnog Balkana, Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i Evropska komisija u BiH.

– Uvažavajući značaj koordinatora aktivnosti za SEPA priključenje, te željenog postizanja interoperabilnosti platnih infrarstruktura u BiH sa platnim infratrsukturama u EU za plaćanje u eurima, Centralna banka BiH pored koordiniranja aktivnosti sa institucijama, vrši i periodične edukacije kako za institucije, tako i za privatni sektor, a sve u cilju upoznavanja sa zahtjevima i potencijalnim izazovima, ali i koristima od transponovanja potrebne legislative koja je uslov za priključenje SEPA području – naveli su iz CBBiH.

Ulazak Bosne i Hercegovine u SEPA za korisnike platnih usluga podrazumijeva jednakost uslova kako u domaćem tako i u prekograničnom platnom prometu sa zemljama koje su dio tog aranžmana. Jedan od ključnih benefita je značajno smanjenje naknada za dolazne i odlazne transfere, što predstavlja direktnu uštedu za korisnike.

– Prema procjenama Svjetske banke, zemlje zapadnog Balkana koje nisu članice SEPA-e, plaćaju šest puta veće naknade za prekogranična plaćanja u odnosu na zemlje unutar SEPA-e. To stavlja Bosnu i Hercegovinu u nepovoljan položaj koji se može korigovati pristupanjem SEPA-i – istakli su iz CBBiH.

Također, i samo upravljanje plaćanjima će biti jednostavnije, s obzirom na to da sva plaćanja imaju jednak format. Unapređenje platnih sistema u Bosni i Hercegovini, te uvođenje inovativnih sistema za plaćanja kao što je instant plaćanje uz postizanje interoperabilnosti sa platnim infrastrukturama EU u značajnoj mjeri mogu pospješiti tržište, te pored povoljnijih uslova plaćanja donijeti i inovacije u polju platnih usluga. To znači da će se korisnicima moći nuditi inovativne usluge bez obzira na nacionalne granice.

Iz CBBiH su dodali da SEPA aranžman trenutno obuhvata 36 zemalja, te da se više od 80 posto uvozno-izvoznih transakcija Bosne i Hercegovine realizuje sa tim zemljama, što artikuliše moguće transakcione uštede za privredu, a implicitno i za građane Bosne i Hercegovine. Također, dodatno stvaranje veza sa dijasporom, koja generiše oko 10 posto BDP-a Bosne i Hercegovine, kroz omogućavanje povoljnijeg transfera doznaka koje dijspora šalje i koji imaju značajan utjecaj i udio u BDP Bosne i Herecgovine egzaktan su benefit potencijalnog pridruživanja Bosne i Hercegovine SEPA području.

SEPA pokriva više od 510 miliona ljudi i omogućava realizaciju 90 milijardi elektronskih transakcija godišnje, uključujući više od 8.000 različitih finansijskih institucija i 25 miliona poslovnih subjekata. Ta ogromna mreža nudi znatne prednosti ne samo pravnim, već i fizičkim licima, unapređujući tržište i pružajući inovacije u polju platnih usluga.

– Značaj ulaska u SEPA leži i u harmonizaciji s EU regulativom, što Bosni i Hercegovini otvara vrata za pozitivne promjene u privlačenju stranih investicija, koje su u značajnoj mjeri trenutno iz zemalja SEPA područja, i stimulaciju domaćeg tržišta kapitala. Osim ekonomskih prednosti, ulazak u SEPA može značajno uticati na povećanje digitalnih plaćanja i smanjenje upotrebe neformalnih kanala plaćanja, čime se doprinosi ekonomskom razvoju i bližoj integraciji s evropskim tržištem – naveli su za Fenu iz CBBiH.

“Ukoliko se posmatra ukupna količina izvoza mesa i mesnih prerađevina lani, ona je veća za 0,93 odsto u odnosu na prethodnu godinu”, navedeno je u analizi Spoljnotrgovinske komore BiH.

Količinski zabilježen je rast izvoza svježeg ili rashlađenog goveđeg mesa od oko 400 tona i to u Tursku, kobasica i sličnih proizvoda za 29,6 odsto, te mesa peradi 9,5 odsto.

Iz Spoljotrovinske komore ističi da je prošle godine u odnosu na 2022. zabilježen količinski pad izvoza svinjskog mesa i to 93 odsto.

Svježe i rashlađeno meso najviše je izvoženo u Crnu Goru, u vrijednosti oko 21,9 miliona KM, Tursku 11,35 miliona KM, Hrvatsku oko sedam miliona KM, Srbiju oko šest miliona KM, te Sloveniju oko 4,4 miliona KM.

“U odnosu na 2022. godinu, promjena je povećanje izvoza na tržište Slovenije, pad izvoza u Sjevernu Makedoniju, te povećanje izvoza u Tursku više od 50 odsto”, navedeno je u analizi.

Mesne prerađevine najviše su izvožene u Sjevernu Makedoniju u vrijednosti oko 21,8 miliona KM, zatim u Srbiju oko 18,2 miliona KM, Crnu Goru 11,09 miliona KM, te Hrvatsku oko 2,44 miliona KM.

Svježe i rashlađeno meso najviše je stiglo iz Italije u vrijednosti oko 120,7 miliona KM, zatim iz Holandije oko 103 miliona KM, Poljske oko 70,5 miliona KM, NJemačke oko 59,1 milion KM, te Austrije oko 43,1 milion KM.

Dodali su dada je uvoz iz navedenih zemalja u prošloj godini rastao vrijednosno, ali ne i količinski.

Mesne prerađevine najviše su uvožene iz Srbije u vrijednosti oko 31,9 miliona KM, Hrvatske 14,7 miliona KM, Sjeverne Makedonije oko 7,57 miliona KM, Crne Gore oko 3,9 miliona KM, te Italije 2,1 milion KM, pišu nezavisne.

Novi izum bi mogao oblikovati budućnost zračnog saobraćaja, a pritom oduševiti putnike. U pitanju je JetZero, futuristički avion sa kombiniranim krilima.

Aerodinamičan oblik

U odnosu na druge avione, JetZero izgleda drugačije i možda malo čudno, zbog načina na koji su napravljena krila. Ogromna većina proizvodnih aviona su u suštini „cijevi“ sa pričvršćenim krilima, ali JetZero vjeruje da su avioni sa kombiniranim krilima, kao što je ovaj, budućnost.

Avioni sa kombiniranim krilima (BWB) donose nekoliko prednosti jer njihov aerodinamičan oblik poboljšava stabilnost, a također smanjuje otpor, čime se povećava efikasnost goriva i smanjuje izlaz ugljika, što je najvažniji cilj od svih, uglavnom zato što proizvođači žele da ispune široko rasprostranjeno obećanje industrije da će biti ugljenično neutralno do 2050.

NASA investirala

JetZero, start-up sa sjedištem u Kaliforniji, radi na demonstratoru koji će biti spreman za testove leta 2027. i ulazak na tržište 2030.

Važno je napomenuti da je NASA čak investirala milijardu dolara u istraživanje BWB. Izgradnja putničkih aviona u odnosu na vojne avione predstavlja različite izazove.

Kada je riječ o putničkim avionima, forma prati funkciju, ali oba moraju da odgovaraju udobnosti. Različite avio-kompanije biraju različita rješenja za unutrašnjost, tako da trup mora biti prostran, ali i lak za prilagođavanje. Iz tog razloga, JetZero će također morati da razmotri da li usvajanje BWB dizajna omogućava putnicima bolje ili lošije uslove kada budu u zraku, piše avaz.

BANJALUKA – Ukoliko se odluči da započne proces osnivanja nove banke kako bi riješila problem gašenja računa fizičkim i pravnim licima koja su na američkoj crnoj listi, Republika Srpska bi radila uzaludan posao, jer bi ta banka, ako bi se i uspjela registrovati, vrlo brzo i sama izgubila račun kod Centralne banke BiH, istražio je CAPITAL.

„Aktima Centralne banke BiH propisano je da banka, da bi bila učesnik u platnim sistemima (da može vršiti bezgotovinski međubankarski platni promet u konvertibilnim markama), između ostalog, mora da ima otvoren račun rezervi kod CBBiH i da je članica globalnog standarda za međubankarske transakcije – SWIFT“, potvrdili su za CAPITAL iz CBiH.

U praksi, to znači da bi banka, čije formiranje najavljuju vlasti Republike Srpske, morala da bude članica SWIFT-a. Upravo zbog straha da ne izgube članstvo u SWIFT-u postojeće banke u RS i FBiH su pogasile račune osobama na američkoj crnoj listi.

Da bi bila članica SWIFT-a, objašnjavaju bankari, novoosnovana banka mora biti podržana od strane neke postojeće banke članice SWIFT-a, a za to postoje određeni kriterijumi koje banka treba ispuniti da bi je korespondentska banka smatrala kvalifikovanom za članstvo u SWIFT-u.

„Nakon što dobije validnu bankarsku licencu od Agencije za bankarstvo RS, banka mora imati IT infrastrukturu kako bi se povezala sa SWIFT mrežom i mogla bezbjedno razmenjivati podatke. Pored toga, mora imati na snazi rigorozne standarde protiv sprečavanja pranja novca (AML) i Know Your Customer (KYC) procedure kako bi se obezbijedilo sprovođenje propisa iz oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Na kraju, banka ne smije biti pod istragom ili sankcijama regulatornih tijela“, objašnjava za CAPITAL odlično upućeni sagovornik iz bankarskih krugova.

Prijava traje mjesecima

Nakon što ispuni ove kriterijume, nastavlja naš sagovornik, banka može kontaktirati korespondentsku banku i započeti proces prijave za članstvo u SWIFT-u koji može trajati nekoliko mjeseci i uključuje provjere regulatornih tijela i samog SWIFT-a.

„U našem slučaju to znači da bi ta eventualna nova banka mogla da postane članica SWIFT-a, ali bi se zbog poslovanja sa licima sa crne liste OFAC-a vrlo brzo i sama našla pod sankcijama OFAC-a, što posljedično vodi ka gubitku članstva u SWIFT-u, a time do gašenja računa od strane Centralne banke BiH“, objašnjava naš sagovornik.

Ako se utvrdi da banka krši sankcije i posluje sa subjektima koji su na OFAC-ovoj listi sankcija, on kaže da to može značajno oštetiti ugled i poslovanje banke.

„Druge banke mogu prestati da posluju sa tom bankom. Pored potencijalnog gubitka članstva u SWIFT-u, banka može biti izložena i kaznama od strane regulatornih tijela zemlje u kojoj posluje zbog nepoštovanja sankcija OFAC-a“, objašnjava naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, banke obično imaju programe za provjeru sankcija koji pregledaju transakcije kako bi se identifikovale potencijalne kršenje sankcija OFAC-a.

„Banke redovno pregledaju svoje račune kako bi se uvjerile da ne posluju sa subjektima koji su na OFAC-ovoj listi, a po pravilu edukuju svoje zaposlene o OFAC sankcijama. Uglavnom, članstvo u SWIFT-u je izuzetno važno za banke, a sproveđenje pravila OFAC-a je ključno za izbjegavanje kazni i gubitka članstva u SWIFT-u“, zaključuje naš sagovornik.

Prema njegovim tvrdnjama, banka u BiH teoretski može poslovati izvan sistema SWIFT-a ako pronađe alternative za međunarodne transakcije.

„Postoji nekoliko drugih načina za obavljanje međunarodnih plaćanja, kao što su korištenje drugih međubankarskih mreža, kriptovaluta ili direktnih sporazuma između banaka. Međutim, banke u BiH nemaju tehničke mogućnosti za korištenje drugih međubankarskih mreža, direktni sporazumi sa bankama nisu mogući, jer ostale banke ne žele da rizikuju gubitak članstva u SWIFT-u, tako da ostaje plaćanje kriptovalutama, ali to je već misaona imenica za naše uslove“, kaže naš sagovornik.

On dodaje da banka može obavljati unutrašnji platni promet bez korištenja SWIFT-a, jer se unutrašnji platni promet odnosi na transakcije koje se obavljaju unutar zemlje, između računa u istoj banci ili između računa otvorenih u različitim bankama u zemlji.

„Za unutrašnji platni promet banke koriste nacionalne platne sisteme koji omogućavaju brze i sigurne transakcije između banaka unutar zemlje. Ti nacionalni platni sistemi omogućavaju bankama da efikasno obavljaju transakcije bez potrebe za korištenjem SWIFT-a, ali Centralna banka BiH nikada nije uspostavila informatički sistem za unutrašnji platni promet i umjesto toga koristi SWIFT, što znači da u BiH bez SWIFT-a nije moguće obavljanje unutrašnjeg platnog prometa“, zaključuje naš sagovornik.

CAPITAL: Darko Momić

Objava Srpska ne može osnovati novu banku bez članstva u SWIFT-u prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

SARAJEVO – Vrijednost izvoza meda iz BiH u prošloj godini iznosila je 240.900 KM, što je manje za 20,3 odsto u odnosu na godinu prije, podaci su Spoljnotrgovinske komore BiH.

BiH je u prošloj godini izvezla 6,9 tona meda, a u 2022. godini 12,5 tona, dok je uvoz iznosio 468,8 tona.

Najviše meda BiH je prošle godine izvezla u Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Bahrein, a najviše je uvezeno iz Hrvatske, Turske, Srbije i Sjeverne Makedonije.

Ukupan promet spoljnotrgovisnke razmjene meda u 2023. godini iznosio je oko četiri miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 0,06 odsto. Nezavisne novine

Objava Smanjen izvoz meda iz BiH prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

SARAJEVO – Sindikalna potrošačka korpa u Federaciji BiH (FBiH) u martu iznosila je 2.917 KM, podaci su Saveza samostalnih sindikata BiH.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna plata isplaćena u FBiH u januaru iznosila je 1.338 KM, dok je minimalna plata prema odluci Federalne vlade 619 KM.

Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 45,86 odsto, dok je pokrivenost minimalnom platom 21,22 odsto, saopšteno je iz Sindikata.

U potrošačkoj korpi prehrana čini 43,72 odsto, stanovanje i komunalne usluge 13,42 odsto, higijena i održavanje zdravlja 8,32 odsto, obrazovanje i kultura 10,62 odsto, odjeća i obuća 12,34 odsto, prevoz 4,73 odsto i održavanje domaćinstva 6,85 odsto. Srna

Objava Potrošačka korpa u FBiH 2.917 KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Ekonomska aktivnost u Hrvatskoj i dalje pokazuje otpornost te je s rastom BDP-a od 2,8 posto u 2023. ostala daleko iznad prosjeka Evropske unije, piše biznis.

To je ponajviše posljedica brzorastućeg sektora turizma i snažnog priljeva sredstava iz EU, poticajne fiskalne politike, jakog tržišta rada te velikog priljeva doznaka radnika iz inostranstva, što je potaknulo stabilan rast lične potrošnje, stoji u izvještaju Svjetske banke o zemljama u nastajanju i razvoju na prostoru Evrope i centralne Azije.

“Očekuje se da će 2024. rast ubrzati na tri posto, prvenstveno kao posljedica prelijevanja pozitivnih kretanja iz 2023., jačanja vanjske potražnje i ekspanzivne fiskalne politike. Uz to, snažno tržište rada, s relativno visokim udjelom poduzeća koja prijavljuju nedostatak radne snage i veliko povećanje plata, dodatno će pridonijeti rastu realnog dohotka. Inflacija će nastaviti opadati i postupno se približiti ciljnom nivou ESB-a od gotovo 2 posto do početka 2025., ali rizici su i dalje prisutni zbog pritiska na rast plata”, ističe Svjetska banka.

Iz Svjetske banke prognoziraju da će ekonomska aktivnost na tržištima u nastajanju i razvoju u regiji Evrope i centralne Azije ove godine vjerovatno usporiti jer slaba globalna ekonomija, pooštrena monetarna politika, usporavanje kineskoe ekonomije i niže cijene robe smanjuju izglede za njen rast, prenosi SEEbiz.

“Rast u regiji ove će godine vjerovatno usporiti na 2,8 posto nakon znatnog povećanja na 3,3 posto u 2023., kad su ekonomije Rusije i ratom pogođene Ukrajine ponovno počela rasti te zahvaljujući snažnijem oporavku centralne Azije”, navodi se.

Na tržištima u nastajanju i razvoju u regiji Evrope i centralne Azije inflacija se smanjila brže od očekivanog, uglavnom zbog oštrog pada cijena energenata i hrane. Medijan godišnje inflacije potrošačkih cijena u regiji smanjio se s 15 posto početkom 2023. na 4,2 posto do februara 2024. Nezavisno o tome, kriza troškova života iz 2022. i dalje utječe na domaćinstva iako se realni dohodak prošle godine povećao, napominju iz Svjetske banke.

Kada je riječ o pojedinim zemljama, Svjetska banka očekuje da će u Ukrajini oporavak ove godine usporiti na 3,2 posto, s 4,8 posto u 2023., kao odraz slabije žetve i kontinuiranog nedostatka radne snage.

Pritom, ekonomski izgledi za Ukrajinu i dalje ovise o potpori donatora i trajanju ruske invazije. Prema nedavnim procjenama Svjetske banke i partnerskih institucija, trošak obnove i oporavka Ukrajine povećao se na 486 milijardi američkih dolara, što više nego dvostruko premašuje veličinu njezina predratne ekonomije 2021. godine, istaknuto je.

Ove će godine i u Turskoj rast vjerovatno oslabjeti na tri posto, što je najniža razina od 2009., izuzev pandemijskih godina, jer se očekuje da će makroekonomska konsolidacija ograničiti domaću potražnju.

Zauzdavanje globalnih cijena nafte oslabit će izglede u centralnoj Aziji, pri čemu će rast s procijenjenih 5,5 posto u 2023. ove godine usporiti na 4,1 posto, izvijestili su između ostalog iz Banke.

Izvještaj uključuje i poglavlje o iskorištavanju snage privatnog sektora pri čemu glavni ekonomist Svjetske banke za regiju Evrope i centralne Azije Ivailo Izvorski upozorava da se privatni sektor u nekoliko zemalja u regiji suočava s preprekama koje onemogućavaju njegovo širenje i inovacije,

“Kako bi se povećala dinamika poslovanja, bit će potrebno otkloniti nekoliko izazova u područjima kao što su unaprjeđenje tržišnog natjecanja, smanjenje intervencije države u ekonomiju, poboljšanje kvalitete obrazovanja i povećanje dostupnosti finansiranja za poduzeća”, kazao je Izvorski.

Kako se pojašnjava, poticanje tržišnog natjecanja i slobodnih tržišta trebalo bi se usmjeriti na smanjenje prepreka za ulazak i olakšavanje izlaska neproduktivnih poduzeća s tržišta. Značajna prisutnost poduzeća u državnom vlasništvu također je velika prepreka izjednačavanju uslova na tržištu za privatna poduzeća, upozoravaju iz Banke.

Problemi privatnih poduzeća su i nedovoljno obrazovana radna snaga i velik nedostatak vještina, što uveliko otežava rast. Visoke stope iseljavanja mladih i kvalificiranih radnika ne pomažu u kratkoročnom periodu. Bolje obrazovana radna snaga povezana je s većom produktivnošću i može dovesti do više inovacija, kažu iz Svjetske banke.

Napominju i da su krediti banaka privatnom sektoru na relativno niskom nivou i nisu se povećali u protekloj deceniji. Uz to, kreditiranje je uglavnom više kratkoročno. Kako bi povećala produktivnost i inovacije, poduzeća trebaju pristup dugoročnom finansiranju, navode iz Banke.