Biznis info portal – Bilans.ba

Autor: admir

  • Etno-selo kod Gornjeg Vakufa-Uskoplja netaknuti prirodni biser

    Etno-selo kod Gornjeg Vakufa-Uskoplja netaknuti prirodni biser

    Kao nikada do sada, u ponudama domaćih turističkih agencija su obilasci interesantnih destinacija u našoj zemlji, što je najvećim dijelom refleksija još uvijek aktuelne pandemije koronavirusa.

    U Etno-selu “Mirna dolina“ na lokaciji Mačkara kod Gornjeg Vakufa-Uskoplja, s optimizmom gledaju na to, vjerujući kako će se ovaj, netaknuti biser prirode, naći na kartama onih koji organiziraju turistička putovanja.

    – Sam ambijent ovdje je nevjerojatan a ugođaj potpun, jer našim gostima nudimo brojne sadržaje, uz mogućnost višednevnog boravka. Radili smo naporno proteklih godina i stvorili uvjete za smještaj cijelih porodica i organiziranih grupa izletnika, koje nisu rijetke na ovom području – kazao je Feni vlasnik “Mirne doline“ Ramo Omeragić.

    Ističe kako je sama vožnja asfaltnim putem do etno-sela inspirativna za sve koji pohode ovo mjesto, te da su se u čari ovog kraja mogli uvjeriti gosti iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, te mnogih evropskih zemalja, ali i Saudijske Arabije, SAD-a, Australije…

    -Oduševljeni su zelenilom, čistim zrakom, izvorima pitke vode, ljepotom obližnje Vranice i Prokoškog jezera, ali i kupanjem u bazenu, terenima za rekreaciju i tradicionalnom hranom iz našeg restorana, naročito specijalitetima od ribe iz vlastitog uzgoja – naglasio je.

    Dodaje da su nedavno završeni svi planirani radovi na proširenju kapaciteta etno-sela, te da je otvaranje salona za organiziranje vjenčanja i drugih svečanosti, raznih skupova i manifestacija prije nekoliko godina, bio pravi potez.

    -Drago nam je da su mnogi parovi krenuli u zajednički život upravo s ovog bajkovitog mjesta. Naravno, nastojimo udovoljiti svim gostima, pa i onim najmlađim. Njima je na raspolaganju veliko igralište, kao i mini zoološki vrt, koji najviše zaokuplja njihovu pažnju – zaključio je Ramo Omeragić.

    Na kraju ističe kako se ova istinska prirodna oaza nalazi na nadmorskoj visini od 850 metara, i da je od centra Gornjeg Vakufa-Uskoplja udaljena samo osam, a od Sarajeva 120 kilometara.

  • Srbija danas počinje proizvodnju ruskih Sputnik V vakcina

    Srbija danas počinje proizvodnju ruskih Sputnik V vakcina

    Proizvodnja ruske vakcine protiv koronavirusa Sputnik V u Srbiji počet će u danas, 4. juna, u Institutu za virusologiju, vakcine i serume “Torlak” u Beogradu, najavio je ministar za inovacije i tehnološki razvoj Srbije Nenad Popović.

    Popović je na društvenim mrežama objavio da će svečanoj ceremoniji prisustvovati državni zvaničnici Srbije i Rusije.

    “Proizvodnja Sputnik vakcina na Institutu Torlak otpočet će u petak 4. juna svečanom ceremonijom u kojoj će učestvovati visoki državni zvaničnici Srbije i Rusije”, napisao je Popović.

    Ruski nacionalni institut za epidemiologiju i mikrobiologiju “Gamaleja” potvrdio je 19. maja kvalitet vakcine proizvedene na “Torlaku” i odobrio da se u budućnosti u ovom institutu proizvodi vakcina Sputnjik V.

    Srbija će tako postati prva zemlja u Evropi koja će proizvoditi rusku vakcinu Sputnik V.

  • TPS d.o.o. Zenica

    TPS d.o.o. Zenica

    Preduzeće Bosio d.o.o. Zenica je osnovano 2003. godine u privatnom vlasništvu kao kćerka firme Bosio d.o.o. Štore sa ciljem da se pokrije tržište BiH. Preduzeće je 2018. godine promijenilo ime i danas se zvanično zove TPS d.o.o. Zenica (Thermal Process Solutions).

    Misija

    Postati vodeća kompanija u proizvodnji industrijskih peći u BiH. Jačanje povjerenja i poslovne saradnje sa postojećim poslovnim partnerima te pronalaziti nove.

    Vizija

    Strateški cilj preduzeća TPS d.o.o. Zenica je neprestano unapređivanje kvaliteta svojih proizvoda i usluga sa posebnim aspektom na energijsku i energetsku efikasnost!

    Kontakt

    +387 32 403 970+387 61 143 237

    Travnička cesta 1, 72000 Zenica / Bosna i Hercegovina

    info@tps.ba , jusuf.durakovic@tps.ba

  • Zapadnom Balkanu i Turskoj 14,2 milijarde eura za reforme

    Zapadnom Balkanu i Turskoj 14,2 milijarde eura za reforme

    Postignut je politički dogovor o sedmogodišnjem financiranju zemalja pristupnica Europskoj uniji (EU) prema kojem je 14,2 milijarde eura namijenjeno za zapadni Balkan i Tursku za reforme vezane za ulazak u EU.

    Suzakonodavci su dogovorili prioritete, ciljeve i način upravljanja moderniziranim instrumentom financiranja za pretpristupnu pomoć (IPA III) u vrijednosti od 14,2 milijarde eura, kojim će se osigurati pomoć državama-korisnicama: Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj u provođenju reformi potrebnih za ulazak u Europsku uniju.

    Radi se o političkim, institucionalnim, pravnim, administrativnim, te socijalno-ekonomskim reformama, kao i o usklađivanju država proširenja s vrijednostima, pravilima, standardima, politikama i praksama EU-a, čime će izravno doprinijeti međusobnoj stabilnosti, sigurnosti, miru i prosperitetu, priopćio je Ured zastupnice u Europskom parlamentu Željane Zovko.

    “Nadograđenim pretpristupnim instrumentom pojačani su uvjeti koji se odnose na demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava, a predviđeno je i obustavljanje pomoći u slučaju nazadovanja u ovim područjima”, stoji u priopćenju.

    IPA III pojačat će stratešku komunikaciju i borbu protiv dezinformacija te će pridonijeti horizontalnim ciljevima zaštite klime i okoliša, ljudskih prava i ravnopravnosti spolova. Predviđena je poboljšana koordinaciju donatora i pojačane konzultacije s organizacijama civilnog društva i lokalnim i regionalnim vlastima.

    Parlament je u pregovorima osigurao poboljšano upravljanje instrumentom proširenom upotrebom postupka delegiranih akata i pojačanim geopolitičkim dijalogom s Europskom komisijom, čime je Parlamentu omogućeno definiranje glavne strateške orijentacije i kontroliranje odluka donesenih na temelju instrumenta.

    Predsjednik Odbora za vanjske poslove David McAllister ocijenio je kako je za korisnike instrumenta IPA III i Uniju izvrsna vijest da je postignut dugo očekivani politički sporazum.

    “Ovaj sporazum, naime, otvara put poboljšanom upravljanju, koherentnosti i transparentnosti vanjskog financiranja u razdoblju koje je od presudnog značaja za politiku proširenja Europske unije, suočene s oporavkom nakon pandemije”, dodao je.

    Suizvjestiteljica Željana Zovko kazala je kako se sporazumom osigurava nastavak financiranja najuspješnijeg vanjskopolitičkog alata EU-a – politike proširenja, utemeljene na pomirenju, regionalnoj suradnji i dobrosusjedskim odnosima.

    “Modernizirani instrument IPA ima alate kojima zemljama proširenja može pomoći u provođenju temeljitih reformi i tako ih približiti Europskoj uniji, uključujući ambiciozni Ekonomski i investicijski plan i Zeleni program za zapadni Balkan”, kazala je Zovko.

    Izvjestitelj Tonino Picula smatra kako će nova generacija IPA-e ojačati demokratsku, normativnu i socijalno-ekonomsku transformaciju država koje se žele priključiti EU-u.

    Omogućuje pametniju, bolje ciljanu, vidljiviju i održivu potporu zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama na njihovom putu prema EU, dodao je Picula.

    Na temelju političkog sporazuma bit će sačinjen konačni pravni tekst uredbe, i dostavljen Europskom parlamentu i Vijeću na formalno usvajanje. Očekuje se da će instrument IPA III biti službeno odobren i potpisan početkom jeseni.

    Podsjeća se kako je prva generacija instrumenta za pretpristupnu pomoć odobrena 2007. godine, a IPA II 2014. godine. Države proširenja imaju mogućnost financiranje i iz instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI / Globalna Europa).

    Dodatna javna i privatna ulaganja u regiju bit će mobilizirana putem jamstava EU-a u okviru Jamstvenog instrumenta za zapadni Balkan iz Okvira za ulaganje u zapadni Balkan (WBIF), navodi se u priopćenju.

    FENA

  • Koja su zanimanja najtraženija u FBiH

    Koja su zanimanja najtraženija u FBiH

    Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe za zapošljavanje pozivaju maturante i maturantice osnovnih i srednjih škola, kao i njihove roditelje da im se obrate u procesu odabira zanimanja i daljnjeg školovanja, jer raspolažu podacima koji im u tome mogu pomoći.

    Na osnovu uvida u evidencije nezaposlenih u FBiH, ali i istraživanja realiziranog kroz tehničku podršku Zavodu kroz projekat “Unaprjeđenje istraživanja tržišta rada” koji finansira Evropska unija, može se reći da su najtraženija zanimanja visoke stručne spreme informatičar, ekonomista, građevinski inženjer, IT developer i mašinski inženjer, saopćeno je iz Federalnog zavoda za zapošljavanje.

    S ciljem adekvatnog razumijevanja tržišta rada i planiranja intervencija u okviru ovog projekta, Zavod je realizirao brojne aktivnosti, poput stručne podrške u prikupljanju i analizi podataka, te u povećanju vidljivosti rezultata rada svih zavoda i službi.

    “Istraživanje tržišta rada 2020/2021” ponudilo je mnoge druge korisne informacije o kretanjima na tržištu te o potrebama poslodavaca a isto je dostupno na web portalu Zavoda. Posebno zanimljiv dio izvještaja je Pregled broja učenika u srednjim školama u Federaciji BiH u školskoj 2020/2021. godini po smjerovima, gdje se maturanti mogu informisati o stanju u školama u njihovim lokalnim zajednicama, za šta je interes pokazao veliki broj maturanata osnovnih škola.

    Ekonomska situacija u zemlji opterećuje mlade ljude koji se žele školovati za zanimanja koja ih zanimaju ali i koja su tražena na tržištu. Zbog toga je važno savjetovati se i donositi informirane odluke.

    “Naša preporuka maturantima i maturanticama i njihovim roditeljima jeste da se o odabiru zanimanja savjetuju sa našim kolegama i kolegicama koji u kantonalnim službama za zapošljavanje raspolažu sa preciznijim informacijama, te predstavljaju sponu između tražitelja posla na jednoj i poslodavaca na drugoj strani”, rekla je direktorica Federalnog zavoda za zapošljavanje Helena Lončar.

    U proteklom periodu provedene su brojne aktivnosti kojima se Zavod zajedno sa kantonalnim službama posvetio kako bi se kontinuirano, uprkos i posljedicama “Covid-19” pandemije, pomoglo mladim ljudima ali i njihovim roditeljima da dođu do pravih informacija. Posjete školama, prezentacije, razgovori sa direktorima, pedagozima, objavljivanje brošura i publikacija, ažurirane internet stranice, medijske kampanje samo su neki od uobičajenih načina kako se dolazi do mladih ljudi sa informacijama koje ih zanimaju u okviru karijernog savjetovanja.

    Kompletni rezultati istraživanja i više informacija dostupni su na www.fzzz.ba u meniju Statistika/Kretanja na tržištu rada.

  • Crna Gora pozvala bh. turiste da odmor provedu u toj zemlji

    Crna Gora pozvala bh. turiste da odmor provedu u toj zemlji

    Crna Gora je posredstvom Nacionalne turističke organizacije i Turističke organizacije opštine Budva pozvala Bosance i Hercegovce da ovogodišnji odmor provedu u toj zemlji.

    Na promociji crnogorske turističke ponude za 2021., upriličenoj danas u Sarajevu, predstavnici navedene nacionalne asocijacije poručili su da bosanskohercegovačkim turistima treba samo lična karta ili pasoš za ulazak u Crnu Goru. Ne treba da prilažu potvrde o testiranju na koronavirus niti potvrde o vakcinisanju protiv COVID-a 19.

    Cijene smještaja bit će niže oko 10 do 15 posto u odnosu na one iz 2019. godine, a za ture s vodičima i do 20 posto, rekla je direktorica crnogorske turističke organizacije Ana Tripković Marković.

    U Crnoj Gori je objavljen set zdravstvenih protokola, pa gosti mogu račinati na poštivanje epidemioloških mjera, odnosno domaćini će učiniti sve da turisti u smještajnim kapacitetima budu u što sigurnijim uvjetima, poručila je također direktorica.

    Ona navodi da je 2010. godine zabiježeno oko 100.000 dolazaka iz Bosne i Hercegovine, a 2019. duplo više.

    Čak i prošle godine, obilježene pandemijom COVID-a 19, dolazak Bosanaca i Hercegovaca na crnogorsku rivijeru bio je iznad očekivanja, rekla je također direktorica.

    Ona naglašava da će crnogorska turistička organizacija, sa srodnom organizacijom Kantona Sarajevo raditi na zajedničkom nastupu na dalekim tržištima.

    Maja Liješević iz Turističke organizacije opštine Budva ističe da je današnji boravak crnogorskih turističkih poslenika u Sarajevu upriličen iz više razloga.

    – Došlo je vrijeme kad, nadamo se, možemo da putujemo, srećemo se, grlimo i ljubimo. Dobrodošli u Crnu Goru – poručila je Liješević Bosancima i Hercegovcima.

    Promociji ovogodišnje crnogorske turističke sezone u Sarajevu, osim predstavnika Ambasade Crne Gore u Bosni i Hercegovini, prisustvovali su i turističke organizacije crnogorskih gradova  Budve, Pljevalja, Podgorice, Ulcinja, Bara i Kotora, kao i predstavnici budvanske turističke privrede – hotelske grupacije Budvanska rivijera i „Montenegro stars hotels group“.

    Uime domaćina, prisustvovali su predstavnici Turističke organizacije Kantona Sarajevo, sarajevske općine Stari Grad, bosanskohercegovačkih turističkih organizacija i brojne novinarske ekipe čiji su pojedinci žrijebanjem nagrađeni boravkom od dva, tri ili pet dana u nekom od hotela na crnogorskoj rivijeri.

    FENA

  • Ministarstvo privrede KS – Za projekte uređenja riječnih korita tri miliona KM

    Ministarstvo privrede KS – Za projekte uređenja riječnih korita tri miliona KM

    Kanton Sarajevo je za brojne projekte obuhvaćene Programom uređenja riječnih korita i zaštite od poplava, vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda na području svih lokalnih zajednica izdvojio 8.947.488 KM iz budžeta za ovu godinu, a koje je osiguralo resorno Ministarstvo privrede KS.

    Od tog iznosa sredstava, oko tri miliona KM za uređenje riječnih korita implementirat će Ministarstvo privrede, a šest miliona KM je sa pozicije Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša za ostale radove definisane pomenutim programom.

    Nakon što je sklopljen sporazum između Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša i općina, danas je i ministar privrede Adnan Delić potpisao sporazum o realizaciji planiranih projekata sa načelnicima i predstavnicima općina iz domena ovog ministarstva.

    Delić je istakao kako će se nastaviti realizacija započetih projekata regulacije riječnih korita, ali i realizirati novi projekti koji su određeni kao prioritetni. Planira se, između ostalog, regulacija rijeka Zujevine i Dobrinje na Ilidži, Zujevine u Hadžićima, Misoče u Ilijašu, Jošanice u Vogošći, Dobrinje, Lepenice i Miljacke u Novom Gradu, Rakitnice u Trnovu, kao i čišćenje drugih manjih vodotoka.

    – Cilj je preventivno djelovati na smanjenju poplavnih područja i smanjenje šteta koje izazivaju poplave, izvođenjem radova na izgradnji zaštitnih vodnih objekata, čišćenju, produbljivanju i trajnoj regulaciji riječnih korita u KS. Konačni cilj je trajna zaštita stanovnika i njihove imovine, privrednih subjekata, infrastrukture, poljoprivrednog zemljišta od štetnog djelovanja voda izazvanim poplavama i bujicama u rizičnim područjima koja su definirana Kantonalnim planom odbrane od poplava – naveo je ministar Delić.

    Istakao je da su budžetska sredstva raspoređena općinama srazmjerno projektima koje su one prijavile.

    – Svi prijavljeni projekti ispunjavaju kriterije za dodjelu sredstava i nama je drago da smo danas i zvanično potpisali ugovore s općinama, kako bi se što prije krenulo u realizaciju projekata, obzirom da je cilj da se završe tokom građevinske sezone – naglasio je Delić.

    Za projekte uređenja riječnih korita i zaštite od poplava značajna sredstva su izdvojena za općine Vogošća i Ilidža, čiji su načelnici najavili skori početak radova.

    – Općini Vogošća dodijeljeno je 400.000 KM za nastavak radova na uređenju Jošaničkog potoka. To je izuzetno značajan projekt, jer se radi o bujičnom potoku i vodotoku koji je u uslovima ekstremnih padavina u prethodnom periodu proizvodio ogromne štete na imovini naših građana, ali i privrednih subjekata. Ovim sredstvima dodijeljenim od Kantona, kao i sredstvima Općine bit će uređeno novih 420 metara riječnog korita u naselju Gornja Jošanica i time okončan ovaj projekt – kazao je načelnik Općine Vogošća Edin Smajić.

    Općini Ilidža odobreno je 430.000 KM za tri projekta uređenja riječnih korita.

    – Radi se o projektima izrade metalnih stepenica na betonskim zidovima regulisanih korita, regulaciji korita vodotoka Zujevina u MZ Osijek u dužini od 145 metara, kao i regulacije dijela korita vodotoka Dobrinje u MZ Stup – rekao je načelnik Nermin Muzur.

    Kazao je da su problemi sa poplavama manje prisutni nego u prethodnom periodu, a posebno u MZ Osijek i Blažuj, gdje su se najvećim dijelom i realizirali ovi projekti, saopćeno je iz Službe za protokol i press KS.

  • U BiH blokirana 98.203 računa poslovnih subjekata

    U BiH blokirana 98.203 računa poslovnih subjekata

    Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavila je danas ažurirani popis blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH.

    U novom izvještaju o blokiranim računima u Jedinstvenom registru računa CBBiH navedeno je da su u BiH blokirana 98.203 računa poslovnih subjekata te da 53.415 firmi ima blokiran bar jedan račun.

    Od početka ove godine broj blokiranih računa poslovnih subjekata je porastao za oko 1.800, a broj firmi koje imaju blokiran bar jedan račun za oko 1.160.

    “U novom izvještaju, koji sadrži 3.941 stranicu , pobrojani su poslovni subjekti iz svih sfera društvenog života, od privrednih preduzeća, prodavnica, frizerskih salona, benzinskih pumpi, apoteka, ordinacija, kafića i restorana, do raznih agencija, zadruga, firmi. Na ovom popisu se nalaze i rudnici, mjesne zajednice, općine, sportski savezi”, navode se.

    U prvom izvještaju Centralne banke BiH, objavljenom početkom novembra 2012. godine, broj blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 firme imale bar jedan blokiran bankarski račun.

  • Njemačka inicijativa za pronalaženje dobavljača u zemljama Zapadnog balkana 2021. godine

    Njemačka inicijativa za pronalaženje dobavljača u zemljama Zapadnog balkana 2021. godine

    Privredna komora Zeničko-dobojskog kantona obavještava da Predstavništvo njemačke privrede u BiH, njemačke Vanjskotrgovinske komore (AHK) u zemljama Zapadnog Balkana, kao i njemačko Udruženje za upravljanje materijalima, uvoz i logistiku (BME e.V.) pozivaju zainteresovane za učešće na regionalnom B2B projektu Njemačka inicijativa za pronalaženje dobavljača u zemljama Zapadnog Balkana 2021. godine koji će se održati  28.09.2021. do 15.10.2021. godine u ONLINE formatu.

    Cilj projekta je da njemačke firme pronađu proizvođače iz regije, tj. nove potencijalne dobavljače roba i usluga iz traženih djelatnosti poslovanja (metaloprerađivački sektor, dobavljački sektor za autoindustriju, sektor prerade i proizvodnje materijala od plastike, kao i elektro i elektronski sektor). Koncept projekta se bazira na „B2B-matchmaking“ mehanizmu.

    Inicijalna pedeset tri (53) profila zainteresovanih njemačkih kompanija se nalaze u prilogu, a zainteresovani za učešće u projektu mogu se prijaviti popunjavanjem prijavnog formulara. Prijavni formular je potrebno dostaviti na e-mail mirza.karahodza@ahk.ba najkasnije do 11.06.2021. godine.

    Više informacija o projektu, aplikaciji i načinu učešća možete preuzeti OVDJE

    Napomena: dostavljanjem prijavnog formulara automatski dajete saglasnost o dijeljenju vaših podataka sa udruženjem BME e.V.

  • Otvoren novi supermarket Binga u Olovu

    Otvoren novi supermarket Binga u Olovu

    Kompanija Bingo otvorila je još jedno prodajno mjesto u Olovu na adresi Branilaca grada bb. Nakon što je trgovački lanac 2013. otvorio svoju prvu poslovnicu na području ove općine u naselju Olovske luke, nedavno je preuzeo robnu kuću od tvrtke Alma Ras. U potpunosti su preuredili nekadašnji supermarket u prizemlju, a i prvi kat je u potpunosti preuređen u prodajni prostor čime se ukupna površina centra popela na 705 četvornih metara.

    U prizemlju su odjeli prehrane, kozmetike i kemije, a na katu tehnika i tekstil. Supermarket sada ima i mesnicu s bogatom ponudom svježeg mesa. Restoran s vrtom upotpunjuje ambijent robne kuće smještene u srcu Olova.

    Kompanija Bingo zapošljava više od 9.000 radnika u grupaciji, a preuzimanjem objekta u Olovu, njihovom timu se pridružilo 20-ak novih kolega.

    U vlasništvu imaju dvadeset drugih kompanija, od čega je deset proizvodnih. S obzirom na to da je njihova primarna djelatnost trgovina, 220 maloprodajnih objekata čini ovu tuzlansku kompaniju liderom u sektoru retaila. Sve se više orijentiraju ka proizvodnji, kako bi kupcima pružili svježe i kvalitetne proizvode, poštujući svoju izvornu filozofiju domaćeg lanca trgovina koji pruža podršku bh. gospodarstvu.