Autor: admir

Zavod za nacionalnu statistiku (ONS) saopćio je da se britanska ekonomija u prvom tromjesečju smanjila prvenstveno zbog ograničenja uvedenih u borbi protiv pandemije koronavirusa (COVID-19).

Britanska ekonomija pala je za 1,5 posto u prvom kvartalu ove godine, javlja Anadolu Agency (AA).

Zavod za nacionalnu statistiku (ONS) saopćio je da se britanska ekonomija u prvom tromjesječju smanjila prvenstveno zbog ograničenja uvedenih u borbi protiv pandemije koronavirusa (COVID-19).

Ekonomisti su očekivali da će se britanska ekonomija u prvom kvartalu smanjiti za oko 1,7 posto.

Bruto domaći proizvod (BDP) manji je za 5,9 posto u odnosu na period prije epidemije, februar 2020. godine.

– Snažan rast u martu –

Britanska ekonomija porasla je 2,1 posto u martu 2021. godine, kada je poduzet prvi korak postepenog ublažavanja karantenskih mjera.

Sektor usluga, koji predstavlja oko 80 posto britanske ekonomije, u martu je povećan za 1,9 posto, dok je prerađivačka industrija porasla za 2,1 posto, a građevinski sektor za 5,8 posto.

Glavni ekonomist Konfederacije britanske industrije (CBI) Alpesh Paleja izjavio je da je uprkos tome što je britanska ekonomija pala 1,5 posto u prvom kvartalu ove godine, trenutno mnogo bolja situacija u odnosu na mart 2020.

Ekonomista globalne financijske korporacije UBS Dean Turner smatra da sadašnji podaci pokazuju da je ekonomija zadnju karantenu pretrpjela dosta bolje nego što se očekivalo, što svakako ulijeva optimizam.

Britanska ekonomija je prošle godine zbog pandemije koronavirusa pretrpjela pad od 9,8 posto.

Engleska banka (BoE) objavila je prošle sedmice da se očekuje da će ekonomija zemlje porasti 7,25 posto 2021. godine.

Iz Ministarstva rada naveli su da je u sedmici zaključno s 8. majem broj osoba koje su prvi put podnijele zahtjev za naknadu manji za 34.000 u odnosu na prethodnu.

Broj Amerikanaca koji su podnijeli zahtjev za naknadu za nezaposlene smanjen je prošle sedmice na 473.000, saopćilo je Ministarstvo rada Sjedinjenih Američkih Država (SAD), prenosi Anadolu Agency (AA).

Iz Ministarstva rada naveli su da je u sedmici zaključno s 8. majem broj osoba koje su prvi put podnijele zahtjev za naknadu manji za 34.000 u odnosu na prethodnu.

Stručnjaci su očekivali da će broj zahtjeva za naknadu biti na nivou od oko 490.000.

Prije izbijanja pandemije koronavirusa u SAD-u u martu prošle godine, prosječan sedmični broj zahtjeva za nezaposlenost kretao se oko 225.000.

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec april 2021. godine iznosi 2.083,56,00 KM i za 22,44 KM je jeftinija od potrošačke korpe za prethodni mjesec. (dijagrami se nalaze na www.sssbih.com). Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec februar 2021. iznosila je 951,00 KM (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku) i za 4,00 KM je viša od iznosa u prethodnom mjesecu. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 45,64%.

Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca. Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije (pored naziva se nalazi procenat učešća pojedinačne kategorije u sindikalnoj potrošačkoj korpi):
1. Prehrana – 43,1%
2. Stanovanje i komunalne usluge – 14,9%
3. Higijena i održavanje zdravlja – 7,0%
4. Obrazovanje i kultura – 8,2%
5. Odjeća i obuća – 14,4%
6. Prijevoz – 6,6%
7. Održavanje domaćinstva – 5,8%

U kategoriji prehrana korištene su cijene iz 3 trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za dvanaest (12) stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest (6) stavki.

BiH raspolaže sa oko tri tone zlata koje su u nadležnosti Centralne banke BiH, a ekonomista Igor Gavran navodi da bi bilo dobro povećati obim zlatnih rezervi, jer je monetarno zlato najtradicionalniji oblik rezervi kojim centralne banke garantuju za vrijednost nacionalne valute, zajedno sa ostalim deviznim rezervama.

“Ovu funkciju imaju i zlatne rezerve Centralne banke BiH, iako čine tek mali dio ukupnih deviznih rezervi i dobro je što ih BiH ima“, rekao je Gavran.

On smatra da bi bilo dobro povećati obim zlatnih rezervi, odnosno monetarnog zlata, ali ne u trenutnim kriznim vremenima kada je cijena svakako visoka, već kao dio dugoročne strategije unapređenja stabilnosti povećanja ukupnih deviznih rezervi.

“Dobro je da nismo u nepovoljnoj situaciji kao Crna Gora, da založimo zlato kao garanciju za zaduženje, ali ni kao Hrvatska koja je brzopleto rasprodala svoje monetarno zlato kada je cijena bila daleko niža nego danas i tako je izgubila stotine miliona evra razlike, koliko bi mu vrijednost porasla“, precizira Gavran.

Prema pisanju lista, nije dostupan podatak hoće li doći do pojačavanja zlatne rezerve u BiH.

Prema podacima Narodne banke Srbije, od 2013. godine zlatne rezerve u toj zemlji porasle su za 20,7 tona ili 1,1 milijardu evra, a samo u posljednje dvije godine rezerve Srbije uvećane su za 12 tona zlata.

Srbija u vlasništvu ima ukupno 36 tona zlata, druga na Balkanu je Sjeverna Makedonija sa 6,8 tona zlatnih rezervi, zatim slijede Slovenija sa 3,17, BiH sa 2,98 tona, pa Crna Gora sa 1,09 tona, dok je Hrvatska ostala bez svojih zlatnih rezervi.

Za prva četiri mjeseca ove godine iz budžeta Općine Stari Grad izdvojeno je više od 33.000 KM za jednokratne pomoći porodiljama. Radi se o novčanoj podršci za porodilje iz općine Stari Grad koje su se porodile od početka godine, a prema utvrđenoj odluci naknada majkama za svako prvo i drugo novorođeno dijete iznosi 300 KM, a za svako naredno novorođeno dijete 450 KM.

Prema podacima nadležne Službe za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu, naknade je dobilo 100 porodilja, a rođene su 102 bebe. Ukupan isplaćeni iznos majkama iznosi 33.150 KM.

Inače, praksa takozvanih čestitki za mlade majke u općini Stari Grad uvedena je prije skoro dvadeset godina. Kako bi se pokazalo porodicama koje su dobile prinovu da ova lokalna zajednica misli na njih, običaj je bio da se posjeti svaka mlada majka i odnese joj se cvijeće i čestitka – novčani prilog. Od ove ideje se nikada nije odustalo, pa je Općina Stari Grad svakako prva općina u Kantonu Sarajevo koja je počela pomagati svoje porodilje, a s godinama se iznos te pomoći povećavao.

Samo u prošloj godini naša općina postala je bogatija za 306 novih sugrađana, a i pored otežanih okolnosti uzrokovanih pandemijom korona virusa, kao i smanjenog priliva sredstava u općinski budžet, porodiljama je isplaćeno 57.650 KM.

U posljednjih dvanaest godina za porodilje u općini Stari Grad je iz općinskog budžeta  izdvojeno više od milion konvertibilnih maraka (1.004.050 KM).

Naglašavamo da ove isplate nemaju veze sa redovnim naknadama koje se isplaćuju ženama-majkama za vrijeme dok odsustvuju s posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta, a koje osigurava Kanton Sarajevo. Ovdje je riječ isključivo o jednokratnim novčanim pomoćima koje se dodjeljuju iz budžeta Općine Stari Grad, majkama nakon rođenja svakog djeteta.

Općinsko vijeće Novo Sarajevo na posljednjoj sjednici usvojilo je Odluku o dodjeli stipendija za školsku/akademsku 2020./2021. godinu.

Ove godine Općina Novo Sarajevo dodijelit će ukupno 698 stipendija i to za 349 učenika srednjih škola i 349 studenata, što je za 111 stipendija više u odnosu na prethodnu godinu.

Ključni kriteriji za odabir korisnika stipendija je da učenik ili student ima prebivalište na području Općine Novo Sarajevo, da ima odgovarajući prosjek ocjena, te da ne prima stipendiju iz drugog izvora.

Za ove namjene u Budžetu Općine Novo Sarajevo za 2021. godinu izdvojeno je 619.300 KM.

Pored 698 stipendija za učenike i redovne studente, ove godine Općina je dodijelila stipendije i za 38 djece bez oba roditelja, a koji se nalaze na redovnom školovanju, što je ukupno 736 stipendija – saopćeno je iz Općine Novo Sarajevo.

Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine zaključno sa 30. aprilom, na području ovog bh. entiteta instalirana su ukupno 86.446 fiskalna uređaja, putem kojih je u aprilu 2021. godine evidentiran ukupan promet u iznosu 3.657.872.540,01 KM.

U odnosu na 30. april 2020, broj fiskalnih uređaja je veći za 3.266, a evidentirani promet u mjesecu aprilu 2021. godine je veći za 901.606.813,90 KM u odnosu na april prošle godine.

Najveći broj fiskalnih uređaja ima Općina Centar Sarajevo, ukupno 5.703. S druge strane, Općina Dobretići ima svega četiri fiskalna uređaja.

Općina Novi Grad Sarajevo ima najveći ukupan promet putem fiskalnih uređaja u iznosu od 311.162.669,56 KM.

Očekivano, Dobretići imaju najmanji promet i on iznosi 74.086,10 KM.

Inspektori Porezne uprave Federacije BiH u aprilu 2021. godine izvršili su 253   inspekcijske kontrole tzv. akcije na području Federacije BiH kojim su bili obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju građevinsku djelatnost, mesarsku, trgovinsku, ugostiteljsku, djelatnost proizvodnje i  prodaje hljeba i peciva i druge uslužne djelatnosti. 

Cilj kontrola bila je provjera poštivanja Zakona o fiskalnim sistemima i zapošljavanja radnika na crno.

U ovim kontrolama inspektori Porezne uprave otkrili su 56 neprijavljenih radnika, 72  obveznika koji nisu izdavali fiskalne račune, 23 obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj i 21 objekt koji je radio bez odobrenja za rad nadležnog organa.

Zbog utvrđenih nepravilnosti: zapošljavanje neprijavljenih radnika, neevidentiranje prometa putem fiskalnog uređaja, nepostojanje fiskaliziranog fiskalnog uređaja i rada bez odobrenja zapečaćeno je 30 objekata i u 122 inspekcijska nadzora podneseni su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 281.900,00 KM.

Porezna uprava će nastaviti aktivnosti inspekcijskog nadzora na kontroli zakonitosti poslovanja poreznih obveznika i sprečavanju sive ekonomije i u narednom periodu i poziva porezne obveznike kod kojih su utvrđene nepravilnosti da usklade svoje poslovanje i da poštuju zakone kako se ne bi izlagali sankcijama i nepotrebnim troškovima.